A ovo su oni koji dođoše Davidu u Siklag, u ono vrijeme kada se on još morao kriti od Šaula, Kišovog sina; i oni su bili među junacima koji su pomagali u boju.
Bili su naoružani i spretni sa lukom; vješti da desnicom i ljevicom bacaju kamenice, i da iz luka strijele odapinju. Pripadali su Šaulovoj braći, Benjaminovcima.
A nekolicina Gadovaca se priključila Davidu na pustinjskoj uzvisini, silni junaci i borci, koji su u rukama držali koplja i štitove; lica im bijahu lavovska, a bili su brzi kao srne po gorama.
To su oni koji su u prvom mjesecu prešli Jordan, u ono vrijeme kad je nabujao i kad se izlio iz svoga korita. Tako su rastjerali sve one koji su živjeli istočno i zapadno.
David izađe pred njih pa stane govoriti: „Dolazite li u miru da biste mi pomogli, ako je tako, onda će moje srce biti sjedinjeno sa vama; no, ako dolazite da me izdate i predate neprijateljima, a ruke mi nisu okaljane nepravdom, neka onda Bog naših očeva odluči i neka kazni!”
Tad duh obuzme Amašaja, poglavara trideseterice, i on stane govoriti: „Davide, tvoji smo i ostat ćemo uz tebe, Jišajev sine! Mir, mir, neka je mir s tobom i s tvojim suborcima, jer ti Bog pomaže!” Tako ih David primi i postavi kao četovođe.
Nekoliko Manašeovaca priđe Davidu kad je uz Filistejce kretao u boj protiv Šaula; ali im nije pomogao, jer ga filistejski plemići vratiše nakon što su vijećali, i rekoše: „Mogli bismo izgubiti glave ako on prebjegne Šaulu, njegovom gospodaru!”
Kada je nakon svega ovoga otišao u Siklag, priključe mu se od Manašea: Adna, Jozabad, Jedael, Mikael, Elihu i Siltaj, poglavari nad hiljadama u Manašeu.
A ovo je broj poglavara onih koji su bili opremljeni za vojnu službu, njih koji su došli Davidu u Hebron kako bi mu predali Šaulovo kraljevstvo po Gospodnjim riječima:
od Jisakarovih sinova, koji su razumijevali vrijeme i okolnosti, pa su znali kako Izraelu valja postupiti, dvjesta poglavara, i sva njihova braća su slijedila njihove naredbe.
A od onih koji su živjeli s onu stranu Jordana, od Rubenovaca, Gadovaca i polovine Manašeovog plemena, stotinu dvadeset hiljada muževa opasanih svakojakim oružjem.
Svi ovi borci, postrojeni u bojne redove, dođoše iz svega srca u Hebron kako bi Davida načinili kraljem nad svim Izraelom. A i ostatak Izraela je jednoglasno odlučio da David postane kralj.
A oni koji su živjeli blizu, sve do Jisakara, Zebulona i Naftalija, donosili su hranu na magarcima, kamilama i govedima: brašna, smokava, suhoga grožđa, vina, goveda, mnogo ovaca; jer je bila radost u Izraelu.