Vidio sam Gospoda kako stoji pored žrtvenika, i On reče: „Udarajte stupove dok se pragovi ne zatresu, sručite ih na glave cijelog naroda a mačem ću pogubiti one koji ostanu iza toga; nijedan neće pobjeći, nijedan jedini se neće spasiti.
Ako se sakriju na vrhu Karmela, i tamo ću ih naći i uzeti, a ako se od pogleda Moga sakriju na dnu mora, dat ću zapovijed guji, i ona će ih tamo ugristi.
Ako krenu u sužanjstvo pred neprijateljima svojim, tamo ću dati zapovijed maču, a on će ih poubijati. Pogledat ću ih očima Svojim, i to neće biti na dobro već na zlo.”
Gospod, Bog nad vojskama, Onaj Koji dodirom zemlju topi, tuguju svi oni koji u njoj žive, i cijela zemlja se diže kao Nil, i nanovo spušta kao Nil egipatski.
Onaj Koji gornje odaje Svoje na nebesima gradi, Koji riznice Svoje temelji na zemlji, Koji saziva vode morske i Koji ih izlijeva na zemlju – jer Gospod je ime Njegovo.
„Niste li za Me kao Kušiti, o, narode Izraelov?”, tako veli Gospod. „Zar Izrael nisam izveo iz zemlje egipatske, i Filistejce iz Kafora i Sirijce iz Kira?
Gle, Gospodnji pogled počiva na grešnom kraljevstvu ovom, i razorit ću ga od temelja do krova, ali neću posve razoriti dom Jakovljev.” Tako reče Gospod.
„Gle, dolaze dani”, tako veli Gospod, „u kojima će orač prestići žeteoca, onaj što grožđe gnječi, čovjeka koji sije; s planina će kapati vino slatko, i teći će po svim brdima.
Obnovit ću blagostanje naroda Moga Izraela i oni će iznova podići srušene gradove i u njima živjeti Sadit će vinograde i uživati vino, uređivat će vrtove i jesti plodove njihove.