I Samuelova riječ se raširi po cijelom Izraelu. Tad Izrael pođe u boj, izađu pred Filistejce i utabore se u Eben-Eseru, a Filistejci se utabore kod Afeka.
Potom se Filistejci postroje u bojne redove pred Izraelom. Nastane žestoka bitka i Filistejci potuku Izraelce; i pobiju oko četiri hiljade muškaraca iz bojnih redova.
No, kad se narod vratio u tabor, počnu starješine govoriti ovako: „Zašto nas je Gospod danas porazio pred Filistejcima? Hajdemo donijeti Kovčeg saveza iz Šila, onda će Gospod biti među nama i spasit će nas iz ruku neprijatelja naših!”
I narod pošalje po Kovčeg saveza, koji pripada Gospodu nad vojskama što stoluje nad kerubinima. Dvojica Elijevih sinova, Hofni i Pinhas, bijahu tamo kraj Kovčega saveza.
I Filistejci zametnuše borbu, a Izraelci budu potučeni; svaki pobježe u svoj šator. Poraz je bio strašan, jer je palo trideset hiljada izraelskih pješaka.
A kad je stigao, ugleda Elija kako sjedi kraj puta i razgleda; jer mu se srce plašilo za Božiji Kovčeg. A digne se velika buka u gradu nakon što je taj čovjek ušao i obavijestio narod.
Tad glasnik odvrati govoreći: „Izrael je pobjegao pred Filistejcima, narod je pretrpio ogroman poraz, i oba tvoja sina, Hofni i Pinhas, poginuše; također oteše Kovčeg saveza!”
No, kada je spomenuo Božiji Kovčeg, Eli padne sa stolice kraj kapija, slomi vrat i umre, jer je bio star i težak čovjek. No, sudio je Izraelu četrdeset godina.
Njegova snaha, Pinhasova žena, uskoro je trebala roditi. A kad je čula da je Božiji Kovčeg otet, da su joj umrli svekar i muž, padne na koljena i rodi, jer su je odjednom uhvatili bolovi.