I Filistejci sazovu svoje svećenike i proroke pa ih upitaju: „Šta da činimo sa Gospodnjim Kovčegom? Kažite nam kako ćemo ga poslati nazad na njegovo mjesto?”
A oni odgovore: „Kada pošaljete Kovčeg izraelskog Boga, onda ga nipošto nemojte slati praznog, nego morate prinijeti žrtvu za grijeh; onda ćete ozdraviti i spoznati zašto vas Njegova ruka ne popušta.”
A oni opet upitaju: „Kakva je to žrtva za grijeh koju mu trebamo poslati?” A ovi odgovore: „Pet zlatnih čireva i pet zlatnih miševa, po broju Filistejskih poglavara; jer jedna te ista nevolja je snašla vas i vaše poglavare.
A sad načinite slike vaših čireva i onih miševa koji su upropastili zemlju, i odajte počast Bogu Izraela; možda će skinuti ruku Svoju s vas, vaših bogova i zemlje vaše.
I zašto hoćete otvrdnuti srce svoje onako kako Egipćani i faraon skameniše srca? Zar nije ovako: kada je pokazao Svoju moć nad njima, onda su ih pustili i oni otputovaše?
I uzmite Gospodnji Kovčeg pa ga stavite na kola, i položite zlatne stvarčice koje dajete kao žrtvu za grijeh. Stavite ih u kutijice sa strane i onda pustite neka idu!
I pazite, ako krenu putem gore ka Bet-Šemešu, onda znajte da nam je On nanio ovu veliku nevolju; ako ne krenu, onda znajte da nas nije udarila Njegova ruka nego da nas je sve to snašlo slučajno!”
Tad krave pravo krenuše putem ka Bet-Šemešu; išle su pravo stazom i mukale, nisu skretale ni lijevo ni desno. A Filistejski poglavari su išli za njima do granice Bet-Šemeša.
A kola su stigla do njive koja je pripadala Jošui, stanovniku Bet-Šemeša, i tamo stanu. I tamo se nalazio veliki kamen, tad pocijepaju kola i krave prinesu kao paljenice Gospodu.
A Leviti skinu Gospodnji Kovčeg, i uz njega kutijicu sa stvarčicama, pa postave na veliki kamen. Toga dana su stanovnici Bet-Šemeša žrtvovali Gospodu paljenice i klanice.
I ovo su zlatni čirevi, koje su Filistejci darovali Gospodu kao žrtva za grijeh: jedan za Ašdoda, jedan za Gazu, jedan za Aškalon, jedan za Gat i jedan za Ekron;
i zlatni miševi, prema broju filistejskih gradova među petericom filistejskih poglavara, od utvrđenih gradova i sela u ravnicama. I donesu ih do velikog kamena Abela, na koji spustiše Gospodnji Kovčeg. On stoji na njivi Jošue iz Bet-Šemeša, sve do dana današnjeg.