Biblija u jednoj godini Studeni 13Jezekilja 17:1-241. Ovako mi dođe Gospodnja riječ:2. ”Sine čovječji, zadaj Izrćlovoj kući zagonetku i predloži joj prispodobu!3. Reci: Ovako veli svemogući Gospodin: Veliki orao s velikim krilima, s dugim mahaljkama, pun šarena perja, dođe na Libanon. Uze cedrov vrh,4. odlomi najgornju mladicu, odnese je u trgovačku zemlju i stavi je u trgovački grad.5. Tada uze sjemena one zemlje i zasadi ga u njivu, stavi ga kao kakvu vrbu kraj obilne vode,6. da izraste i od niska rasta postane bujan čokot. Njegove bi se loze trebale pružati k njemu, a njegovo korijenje ostati pod njim. Tako postade čokot, pusti čvorove i potjera grane.7. A bio je još jedan drugi veliki orao s velikim krilima i jakim perjem, i gle, taj čokot pruži za njim svoje korijenje i svoje grane potjera prema njemu, da bi ga napajao više negoli brazda u kojoj je bio zasađen.8. A ipak je bio zasađen na dobru tlu, kraj obilne vode, da tjera grane i rađa rod i bude krasan čokot.9. Zato kaži: Ovako veli svemogući Gospodin: Može li napredovati? Ne će li mu onaj orao počupati korijenje i rod mu odsjeći, tako da mu se posuše sve mlade grane? On će se posušiti i ne će trebati silne mišice i mnogoga naroda da ga iščupa iz njegova korijenja.10. Eto, posađen je, ali hoće li napredovati? Ne će li se osušiti kad ga dohvati vjetar istočnjak? U brazdi u kojoj je iznikao osušit će se.”11. Tada mi dođe Gospodnja riječ ovako:12. ”Kaži tome upornomu rodu: Ne znate li što ovo znači? Reci im: Evo, babilonski kralj dođe u Jeruzalem, zarobi mu kralja s njegovim knezovima i odvede ih k sebi u Babilon.13. I uze jednoga iz kraljevskoga roda, sklopi s njim savez i obveza ga zakletvom. Odličnike u zemlji uze sa sobom,14. da ostane oslabljena kraljeva moć i da se ne podigne, nego da drži savez s njim i stoji.15. Ali on otpade od njega i posla poslanike u Egipat, da mu daju konja, i mnogo ratnog naroda. Hoće li biti sretan? Hoće li zdrav izići, koji učini tako? Hoće li zdrav izići koji krši savez?16. Tako ja živ bio!? govori svemogući Gospodin: u mjestu onoga kralja koji ga je učinio kraljem, čiju je zakletvu prezreo, čiji je savez prekršio, kod njega će u Babilonu umrijeti.17. A faraon mu ne će u ratu pomoći s velikom vojskom i mnogim narodom kad se iskopaju opkopi i sagrade kule da pogubi mnoge ljude.18. Jer je prezreo zakletvu i prekršio ugovor; i premda je bio podao ruku, sve je to učinio. Stoga ne će odatle uteći.”\19. Zato ovako veli svemogući Gospodin: “Tako ja živ bio, platit ću mu na vlastitom tijelu zakletvu koju je meni učinio, a koju je prezreo, i platit ću mu savez sa mnom sklopljen, što ga je prekršio.20. Razapet ću nad njim mrežu i uhvatit će se u moju zamku. U Babilon ću ga odvesti i ondje ću mu suditi zbog njegova vjerolomstva, što ga je počinio na meni.21. Svi njegovi izabrani ratnici u svima njegovim četama past će od mača, a koji ostanu, razasut će se u sve vjetrove. Tako ćete spoznati da sam ja, Gospodin, to rekao.”22. Ovako veli svemogući Gospodin: “Uzet ću nešto od vrha toga visokoga cedra i posadit ću ga. Od najgornje mladice odlomit ću nježnu grančicu i zasadit ću je na visokoj, uzdignutoj gori.23. Na visokoj Izrćlovoj gori ću je zasaditi. Ona će potjerati grane i donijeti plod i postat će krasan cedar. Svakojake ptice stanovat će pod njim; gnijezdit će se u sjeni njegovih grana.\24. Tada će sve poljsko drveće spoznati da sam ja, Gospodin, snizio visoko drvo i uzvisio nisko drvo, da sam osušio zeleno drvo i učinio da zazeleni suho drvo. Ja, Gospodin, to kažem i izvršavam.”Jezekilja 18:1-321. Dođe mi Gospodnja riječ ovako:2. ”Kako dolazite do toga da u Izrćlovoj zemlji imate u ustima ovu podrugljivu riječ: Kiselo su grožđe jeli oci, a djeci utrnuše zubi?3. Tako ja bio živ!”, govori svemogući Gospodin, “nitko više od vas ne će u Izrćlu imati u ustima tu podrugljivu riječ.4. Gle, sve duše pripadaju meni; duša oca kao duša sina, one meni pripadaju. Duša koja griješi, ona će poginuti. \5. Ako je tko pravedan i čini pravo i pravdu,6. ako ne jede na gorama žrtvenoga mesa i svojih očiju ne podiže k idolima Izrćlove kuće, ako sa ženom svojega bližnjega ne griješi i prema ženi čuva zakone čistoće,7. ako nikoga ne tlači, ako dužniku vraća njegov zalog, ako ne globi, a svoj kruh daje gladnome i odijeva gologa,8. ako i ne daje novaca pod lihvu, ne uzima kamate, od nepravde usteže svoju ruku, između čovjeka i čovjeka sudi pošteno,9. ako po mojim uredbama hodi i moje zapovijedi vjerno drži? taj je pravedan, on će živjeti”, govori svemogući Gospodin.10. ”Ako tko ima silovita sina, i koji prolijeva krv i čini one grijehe,11. i ako sâm ne čini sve to, ako taj dakle jede žrtveno meso na gorama, obeščašćuje ženu svoga bližnjega,12. ako siromahe i uboge tlači, globi, zaloga ne vraća, svoje oči podiže k idolima, čini gadosti,13. ako posuđuje pod lihvu i uzima kamatu,? hoće li taj živjeti? Ne, on ne će živjeti! Jer je učinio sve te gadosti, mora svakako poginuti. On nosi krivnju na svojoj krvi.14. Ako li on ima sina koji vidi sve grijehe što ih čini njegov otac, i premda ih vidi, ipak takvo što ne čini,15. dakle ne jede žrtvenoga mesa na gorama, svoje oči ne podiže k idolima Izrćlove kuće, ne griješi sa ženom svojega bližnjega,16. nikoga ne tlači, zaloga ne oduzima, ne globi, gladnome daje svoj kruh, gologa odijeva,17. od opačine susteže svoju ruku na lihvu i kamatu ne uzima, moje uredbe drži i po mojim zapovijedima hodi, taj ne će poginuti zbog krivnje svojega oca, nego će zasigurno živjeti.18. Otac koji je tlačio i druge globio i što nije bilo dobro činio u svom narodu, taj mora poginuti zbog svoje krivnje.19. Pitate: Zašto ne nosi sin krivnje svojega oca? Zato jer je sin činio pravo i pravdu, držao sve moje uredbe i radio po njima, doista, zato će živjeti.20. Duša koja griješi, ona će poginuti. A sin ne će nositi krivnje oca, i otac ne će nositi krivnje sina. Pravedniku će biti plaća pravednosti, bezbožniku plaća bezbožnosti.21. Ako se bezbožnik obrati od svih svojih grijeha, što ih je počinio, i drži sve moje uredbe, i čini pravo i pravdu, on će doista živjeti. On ne će poginuti!22. Sva njegova zlodjela, što ih je počinio, ne će mu se uračunati. Zbog svoje pravednosti, koju je činio, živjet će.23. Bi li mi drago bilo da pogine bezbožnik”, govori svemogući Gospodin, “a ne da se odvrati od svojih putova i da živi?24. Ako li se pravednik odvrati od svoje pravednosti i čini opačinu, po primjeru svih gadosti što ih čini bezbožnik, hoće li on živjeti ako čini takvo što? Ne, sva njegova pravedna djela, što ih je učinio, ne će mu se uračunati. Zbog vjerolomstva što ga je počinio, i zbog grijeha što ga je učinio, poginut će.25. Kažete: Gospodnji put nije pravedan!? čujte, Izrćlova kućo: Moj put da nije pravedan? Nisu li vaši putovi nepravedni?26. Ako se pravednik odvrati od svoje pravednosti i čini zlo, i umre u tom, umre zbog zla što ga je učinio.27. A odvrati li se bezbožnik od svoje bezbožnosti, što ju je učinio, i čini li pravo i pravdu, sačuvat će svoj život.28. Ako uvidi i odvrati se od svih svojih opačina, što ih je učinio, živjet će i ne će poginuti.29. Ali Izrćlova kuća veli: Gospodnji put nije pravedan!? Moji putovi da nisu pravedni, Izrćlov dome? Nisu li vaši putovi nepravedni?30. Zato ću svakomu od vas suditi po njegovim putovima, kućo Izrćlova”, govori svemogući Gospodin. “Obratite se i odvratite se od svih svojih grijeha, da vam oni ne budu više na sablazan i krivnju.31. Odbacite od sebe sve grijehe što ste ih počinili, i uzmite novo srce i nov duh! Jer zašto biste pomrli, Izrćlova kućo?32. Jer meni nije mila smrt onoga koji treba umrijeti”, govori svemogući Gospodin. “Obratite se i živite!”Psalmi 124:1-81. Hodočasnička pjesma. Davidova. “Da nije bio Gospod uz nas,”? neka sad rekne Izrćl.2. ”Da nije bio Gospod uz nas kada ljudi ustadoše na nas,3. žive bi nas bili progutali, kad se njihov bijes raspalio protiv nas.4. Vode bi nas potopile, bujica bi nas odnijela.5. Razbjesnjele vode bi nas odnijele.”6. Blagoslovljen Gospod koji nas ne dade za plijen zubima njihovim.7. Duša se naša izbavi kao ptica iz zamke lovačke. Zamka se raskinula i mi smo umakli!8. Pomoć je naša u imenu Gospodnjem, koji stvori nebo i zemlju.Izreka 28:21-2121. Pristranost je loša stvar; ipak, za komadić kruha ogriješi se gdje koji. \Hebrejima 9:1-281. Imao je doduše i prvi Savez propise za službu Božju i za zemaljsko svetište.2. Bio je naime uređen prednji šator u kojemu su bili svijećnjak, stol i izloženi kruhovi, što se zove Svetinja.3. A za drugom zavjesom bio je šator koji se zove Svetinja nad svetinjama.4. U njoj je bio zlatni kadioni žrtvenik i kovčeg saveza, obložen sa svih strana zlatom, u kojemu je bila zlatna posuda s manom i Aronov štap, koji je bio procvao, i ploče Saveza.5. A povrh njega bili su kerubini slave koji su zasjenjivali pomirilište, o čemu ne treba sada potanko govoriti.6. A kad je to tako uređeno, ulaze svećenici svagda u prednji šator i obavljaju žrtvenu službu,7. a u drugi ulazi jednom u godini sam veliki svećenik, ne bez krvi koju prinosi za sebe i za nehotične krivnje naroda.8. Tim pokazuje Duh Sveti da još nije otvoren put u Svetinju nad svetinjama, dok prednji šator stoji.9. To je slika za sadašnje vrijeme: prinose se darovi i žrtve koje ne mogu u savjesti učiniti savršenim vršitelja bogoslužja.10. Sve su to tjelesne zapovijedi o jelima i pićima te o različitim pranjima, a postavljene su do vremena popravljanja.11. Ali Krist se je pojavio kao veliki svećenik budućih dobara te ušao u veći i savršeniji šator koji nije rukom načinjen, to jest nije od ovoga svijeta.12. Ne s krvlju jaraca ni junaca, nego je sa svojom krvlju ušao jednom zauvijek u Svetinju nad svetinjama i stekao vječni otkup.13. Doista, ako poškropljena krv jaraca i junaca i posuti pepeo junice posvećuje okaljane,14. koliko će više krv Krista, koji je Duhom Svetim samoga sebe prinio neokaljana Bogu, očistiti našu savjest od mrtvih djela, da služimo živomu Bogu!15. I zato je posrednik Novoga saveza da po smrti, koju podnese za otkup od prijestupa u prvome Savezu, pozvani prime obećanu vječnu baštinu.16. Jer gdje postoji oporuka, treba ustanoviti smrt oporučitelja.17. Oporuka je naime valjana tek nakon smrti, a nema nikakve snage dok je živ onaj koji ju je načinio.18. Zato ni prvi savez nije ustanovljen bez krvi.19. Kad je naime Mojsije proglasio sve zapovijedi po Zakonu svemu narodu, uzeo je krv junaca i jaraca s vodom i crvenom vunom te izopom poškropio knjigu i sav narod20. govoreći: “Ovo je krv Saveza koji vam je Bog propisao.”21. Jednako je škropio krvlju šator i sve posude za bogoslužje.22. Prema Zakonu, gotovo se sve čisti krvlju, i bez prolijevanja krvi nema oproštenja.23. Ako se dakle tako čiste slike nebeskih stvari, potrebno je da se same nebeske stvari čiste žrtvama boljim od ovih.24. Jer Krist ne uđe u rukotvorenu Svetinju nad svetinjama koja bi bila slika istinite, nego u samo nebo, da nas sada zastupa pred Bogom.25. Ne da mnogo puta prinosi samoga sebe, kao što veliki svećenik ulazi u Svetinju nad svetinjama svake godine s tuđom krvlju!26. Inače bi on morao mnogo puta trpjeti od postanka svijeta. Sad se pojavio jednom, na svršetku vjekova, da svojom žrtvom razori moć grijeha.27. Kao što je ljudima određeno jednom umrijeti, a potom dolazi sud,28. tako Krist jednom sebe prinese, da oduzme grijehe mnogih; a drugi put će se, bez odnosa na grijeh, pojaviti na spasenje onima koji ga iščekuju. \ Croatian Bible (GKS) 2010 No Data