Biblija u jednoj godini Svibnja 291 Kraljevima 5:1-181. Salomon je bio vladar nad svim kraljevstvima od rijeke do filistejske zemlje i do egipatske granice. Donosila su mu danak i bila su podložna Salomonu dokle je živio.2. Za hranu je trebalo Salomonu dnevno do trideset kora bijeloga brašna i šezdeset kora običnoga brašna,3. deset ugojenih volova, dvadeset volova s paše i sto ovaca, osim jelena, srna, divokoza i ugojenih ptica.4. Budući da se njegova moć protezala preko svega područja s one strane rijeke, od Tafse do Gaze, i preko svih kraljeva s one strane rijeke, i budući da je imao mir sa svim susjedima uokolo,5. živjeli su Juda i Izrćl u sigurnosti, svaki pod svojom lozom i pod svojom smokvom, od Dana do Beer Šebe, dok je živio Salomon.6. Salomon je imao četrdeset tisuća konja za svoja kola i dvanćst tisuća konja za jahanje.7. Spomenuti pristavi hranili su svaki po jedan mjesec kralja Salomona i sve koji su imali pristup k stolu kralja Salomona. Oni nisu dali da išta uzmanjka.8. I ječam i slamu za konje i za tegleću marvu donosili su na mjesto gdje bi se on upravo zadržao, svaki kako bi ga zapalo.9. Bog dade Salomonu vrlo veliku mudrost i uviđavnost, isto tako blago duha jednako pijesku na morskoj obali.10. Salomonova mudrost bila je veća od mudrosti svih sinova Istoka i od sve mudrosti Egipta.11. Bio je mudriji od svih ljudi, od Etana Ezrahanina, od Hemana, Kalkola i Darde, sinova Maholovih. Kod svih naroda uokolo bio je glasovit.12. On je sastavio tri tisuće priča, a njegovih pjesama bilo je tisuću i pet.13. Pjevao je priče o drveću, od cedra na Libanonu do izopa koji raste na zidu. Sastavio je priče o stoci, o pticama, o životinjama što gmižu i ribama.14. Iz svih naroda dolazili su ljudi da čuju Salomonovu mudrost, od svih kraljeva na zemlji došli su kad čuše za njegovu mudrost.15. Hiram, kralj Tira, posla svoje sluge k Salomonu kad je bio čuo da su ga kao nasljednika njegova oca pomazali za kralja. Hiram je naime s Davidom bio uvijek u najboljem odnosu.16. Nato poruči Salomon Hiramu:17. ”Ti znaš da moj otac David nije stigao sagraditi Hram imenu Gospodina, Boga svojega, zbog ratova koji ga zaokupiše odasvud, dok mu Gospodin ne položi pod noge njegove neprijatelje.18. Sad je meni dao Gospodin, Bog moj, mir odasvud, i nemam više protivnika ni opasnosti.1 Kraljevima 6:1-381. četiri stotine i osamdesete godine po izlasku Izrćlovih sinova iz egipatske zemlje, četvrte godine Salomonova vladanja nad Izrćlom, mjeseca Ziva, to je drugi mjesec, poče graditi Hram Gospodinu.2. Hram koji je Salomon zidao Gospodinu bio je šezdeset lakata dug, dvadeset lakata širok i trideset lakata visok.3. Trijem pred glavnim prostorom Hrama bio je dvadeset lakata dug, prema širini Hrama, a deset lakata širok pred Hramom.4. Prozori što ih dade načiniti na Hramu imali su guste rešetke.5. Zatim dade načiniti uza zid Hrama uokolo uz hramske zidove, oko glavnoga prostora i zadnjega prostora, hodnike što ih uokolo podiže u katove.6. Donji kat bio je pet lakata širok, srednji je bio šest lakata širok, a treći je bio sedam lakata širok. Bio je naime uokolo dao praviti odsjeke na kući izvan, da ne mora zahvatiti u hramske zidove.7. Uzelo se je kod gradnje Hrama samo kamenje što je bilo kod lomljenja posve istesano, tako da se nije ništa čulo od čekića i dlijeta ili drugoga željeznog oruđa dok se je Hram podizao.8. Ulaz u donji kat bio je na desnoj strani Hrama. Na zavojnim stepenicama se uzlazilo gore na srednji kat i iz srednjega na treći.9. Kad je tako bio dovršio gradnju Hrama, pokri Hram gredama i cedrovim daskama.10. Hodnike napravi oko cijeloga Hrama, pet lakata visoke i poveže ih s Hramom cedrovim gredama.11. Tada dođe riječ Gospodnja Salomonu ovako:12. ”Tako je s kućom što je gradiš: Ako je budeš zidao po mojim uredbama i ostvario moje zakone, i zadržao sve moje zapovijedi, i po njima uredio svoj život, ispunit ću na tebi svoje obećanje što sam ga dao tvojemu ocu Davidu.13. Stanovat ću među sinovima Izrćlovim i ne ću nikada ostaviti svojega naroda Izrćla.”14. Tako dovrši Salomon gradnju Hrama.15. On obloži hramske zidove iznutra drvetom. Hramski pod pokri cedrovim daskama.16. Isto tako obloži dvadeset lakata na zadnjoj strani Hrama cedrovim daskama, od poda do pokrova. Tako ga napravi unutra za zadnji prostor, za Svetinju nad svetinjama.17. četrdeset lakata imao je Hram, to jest veliki prostor pred Svetinjom nad svetinjama.18. Unutra je Hram bio obložen cedrovim drvetom, a na njemu su bile izrezane jabuke i razvijeni cvjetovi. Sve je bilo od cedrova drveta, tako da se nije vidio kamen.19. Unutra, u Hramu, napravi zadnji prostor, da tamo smjesti kovčeg Gospodnjega saveza.20. Zadnji prostor bio je dvadeset lakata dug, dvadeset lakata širok i dvadeset lakata visok. On ga dade obložiti čistim zlatom. Isto tako zlatom obloži sprijeda žrtvenik od cedrova drveta.21. Nadalje obloži Salomon Hram unutra čistim zlatom i zategne zlatne lance pred zadnjim prostorom, koji isto tako pozlati.22. Sav Hram obloži zlatom, svu zgradu potpuno. I sav žrtvenik, koji je pripadao zadnjemu prostoru, obloži zlatom.23. U zadnjem prostoru dao je zatim napraviti dva keruba od maslinova drveta, svaki deset lakata visok.24. Pet lakata imala su krila jednoga keruba i pet lakata krila drugoga keruba, tako da je deset lakata bilo od kraja jednoga do kraja drugoga krila.25. Deset lakata imao je i drugi kerub. Oba keruba izgledala su jednako.26. Visina jednoga keruba bila je deset lakata, isto i visina drugog.27. Kerube smjesti u unutrašnjost Hrama, i kerubi su držali svoja krila tako raširena da je krilo jednoga doticalo jedan zid, a krilo drugoga keruba dopiralo do drugoga zida. U sredini Hrama udarala su njihova krila jedno u drugo.28. I kerube obloži zlatom.29. Sve zidove po Hramu uokolo iskiti rezanim kerubima, palmama i razvijenim cvjetovima, u zadnjem i u prednjem prostoru.30. I hramski pod dade pozlatiti u zadnjem i u prednjem prostoru.31. Za ulaz u zadnji prostor dade načiniti dvokrilna vrata od maslinova drveta. Pragovi s dovratnicima bili su na pet uglova.32. Na oba dvokrilna vrata od maslinova drveta dade izrezati kerube, palme i razvijene cvjetove i obložiti ih. Kerube i palme obloži pozlatom.33. Isto tako dade i za ulaz u glavni prostor načiniti dovratnike od maslinova drveta na četiri ugla,34. i dvoja dvokrilna vrata od čempresova drveta. Na dvije se strane otvaralo jedno krilo, a na dvije drugo krilo.35. Dade izrezati na njima kerube, palme i razvijene cvjetove i zlatom ih obložiti, posve po mjeri.36. Unutrašnje predvorje dade okružiti s tri reda tesanoga kamena i jednim redom cedrovih greda.37. četvrte godine mjeseca Ziva bio je postavljen temelj Gospodnjemu Hramu.38. I jedanćste godine mjeseca Bula? to je osmi mjesec? bio je Hram dovršen sa svim svojim dijelovima i sa svime što mu pripada. Gradio ga je sedam godina.Psalmi 68:21-2721. Bog nam je Bog spasenja; u Gospoda ima izlazâ iz smrti. \22. Da, Bog će satrti glavu svojim neprijateljima, dlakavo tjeme što hodi u grijesima.23. Gospodin reče: “Iz Bašana ću ih dovesti! Dovest ću ih iz dubina mora,24. da se okupa tvoja noga u krvi, da jezik tvojih pasa dobije svoj dio od neprijatelja!”25. Vidješe, Bože, tvoj svečani ulazak, ulazak mojega Boga, mojega kralja u svetište.26. Pjevači naprijed, za njima svirači, u sredini djevojke što udaraju u bubnjeve.27. U svečanim zborovima slavite Boga, Gospoda, vi iz potomstva Izrćla.Izreka 17:13-1513. Tko vraća zlo za dobro, kuću njegovu ne će ostaviti nesreća.14. Svađu zametnuti jest kao poplavu raspasati; zato prije nego se zametne, ostavi se raspravljanja! \15. Tko oslobodi krivoga i tko osudi pravoga, obojica se gade Gospodinu.Ivanu 10:24-4224. Tada ga opkoliše Židovi i upitaše: “Dokle ćeš nas mučiti? Ako si ti Mesija, kaži nam otvoreno!”25. Isus im odgovori: “Ja vam kazah, i ne vjerujete. Djela koja činim u ime svojega Oca, ona svjedoče za me.26. Ali vi ne vjerujete jer niste od mojih ovaca.27. Moje ovce slušaju moj glas, i ja ih poznajem, i za mnom idu.28. I ja im dajem život vječni, i ne će propasti dovijeka, i nitko ih ne će oteti iz moje ruke.29. Moj Otac koji mi ih dade veći je od sviju, i nitko ih ne može oteti iz ruke mojega Oca.30. Ja i Otac smo jedno.”31. A Židovi opet uzeše kamenje da ga kamenuju.32. Isus im odvrati: “Mnoga vam dobra djela pokazah od svog Oca. Za koje me od tih djela kamenujete?”33. Židovi mu odvratiše: “Za dobro te djelo ne kamenujemo, nego za hulu na Boga, i što ti, premda si čovjek, smatraš sebe Bogom.”34. Isus im odvrati: “Ne stoji li pisano u vašemu zakonu: Ja rekoh: bogovi ste!?35. Ako one nazva bogovima na koje dođe Božja riječ, a Pismo se ne može ukinuti,36. smijete li vi onda, za onoga kojega Otac posveti i posla na svijet, ustvrditi: Huliš na Boga, jer rekoh: Sin sam Božji?37. Ako ne činim djela svog Oca, ne vjerujte mi!38. Ako li činim, i ako meni ne ćete vjerovati, vjerujte djelima da spoznate i znate da je Otac u meni i ja u Ocu.”39. Tada su opet gledali da ga uhvate, ali im izmakne iz ruku.40. I ode opet na drugu stranu Jordana, na ono mjesto gdje je Ivan prije krstio, i ostade ondje.41. Mnogi dođoše k njemu i rekoše: “Ivan, istina, ne učini nijednoga čuda; ali sve što kaza Ivan za ovoga, bilo je istinito.”\42. I mnogi ondje povjerovaše u njega. Croatian Bible (GKS) 2010 No Data