Biblija u jednoj godini Svibnja 301 Kraljevima 7:1-511. Svoju vlastitu kuću gradio je Salomon trinćst godina, dok je dovršio svu palaču.2. Kuću od libanonske šume gradio je tako da bude sto lakata duga, pedeset lakata široka i trideset lakata visoka, na četiri reda cedrovih stupova; a na stupovima su ležale cedrove grede.\3. Od cedrova drveta bio je i pokrov na gredama, što su bile na četrdeset i pet stupova, po petnćst u jednom redu.4. Grede su imale tri reda i po tri prozora stajala su jedan nasuprot drugom.5. Sva vrata s dovratnicima bila su na četiri ugla, i po tri prozora stajala su jedan nasuprot drugom.6. Onda podiže trijem od stupova, pedeset lakata dug i trideset lakata širok. Jedan trijem sa stupovima i krovom bio je sprijeda.7. Zatim sagradi trijem za prijestolje na kojem je sudio, sudski trijem. Bio je obložen cedrovim drvetom od poda do greda.8. Napokon, njegova palača u kojoj je stanovao, u drugom dvorištu, unutar trijema, bila je građena na isti način. I za faraonovu kćer, kojom se bio oženio, sagradi palaču koja je bila jednaka trijemu.9. Sve te građevine bile su sagrađene od teškoga kamenja, tesanoga po mjeri, iznutra i izvana sječenoga pilom, od temelja do krova.10. Izvana pa sve do velikog predvorja bili su temelji od teškoga velikog kamenja, balvana od deset lakata i balvana od osam lakata.11. Na tom je ležalo teško, po mjeri tesano kamenje i cedrove grede.12. Tri reda tesanoga kamenja i jedan red cedrovih greda okruživali su uokolo veliko predvorje, isto tako unutrašnje predvorje u Gospodnjem Hramu i trijem palače.13. Nato posla kralj Salomon i dade dovesti Hirama iz Tira.14. On je bio sin jedne udovice iz plemena Naftalijeva; njegov je otac bio veliki kovač u Tiru. Bio je veoma razuman i vješt u svakojakom radu od mjedi. On dođe kralju Salomonu i izradi mu sve radove.\15. Tako sali oba stupa od mjedi. Visina jednoga stupa bila je osamnćst lakata, konac od dvanćst lakata obuhvaćao je jedan i drugi stup.16. Načini i dva od mjedi salivena oglavlja, da se stave odozgo na stupove. Visina je jednoga oglavlja pet lakata, visina drugoga oglavlja isto tako pet lakata.17. Na oglavlju stupova napravi isprepletene pletenice i vrpce kao verige, jedne na prvo oglavlje i druge na drugo oglavlje.18. Onda izradi šipke, u dva reda uokolo na jednoj pletenici, da pokrivaju oglavlje stupova. Tako izradi i na drugom oglavlju.19. Oglavlja na stupovima u trijemu bila su napravljena kao ljiljani od četiri lakta.20. Na oglavljima na oba stupa bili su odozgo i prema sredini pod pletenicama šiljci kojih je bilo dvjesta u dva reda uokolo na jednom i na drugom oglavlju.21. Stupove podiže na ulazu u trijem Hrama. Jedan postavi na desnu stranu i nazva ga Jahin, drugi postavi na lijevu stranu i nazva ga Boaz.22. Navrh stupova namjesti izrađeno ljiljanovo cvijeće. Kad su stupovi bili dovršeni,23. sali more od mjedi. Ono je imalo deset lakata od jednoga kraja do drugoga i bilo je okruglo i pet lakata visoko. Trebalo je trideset lakata konca da ga se obuhvati uokolo.24. Ispod njegova kraja, koji ima deset lakata, okružuje more nakit u obliku cvjetnih čaška. U dva reda okružuje ga nakit kao cvjetne čaške, koje su s njim salivene.25. Stajalo je na dvanćst volova, od kojih su tri bila okrenuta na sjever, tri na zapad, tri na jug i tri na istok. Na njima je stajalo more. Zadnje njihove strane bile su sve okrenute unutra.26. Bilo je kao podlanica debelo, i njegov je kraj bio kao kraj u čaše, kao ljiljanov cvijet. Primalo je dvije tisuće bata.27. Napravi i deset podnožja od mjedi. Svako je podnožje bilo četiri lakta dugo, četiri lakta široko i tri lakta visoko.28. Podnožja su bila izrađena ovako: imala su oplate, i oplate su bile umetnute u okvire.29. Na oplatama u okvirima bili su prikazani lavovi, volovi i kerubi, isto tako na okvirima iznad i ispod lavova i volova visjeli su vijenci.30. Svako je podnožje imalo četiri točka od mjedi kojima su osovine bile također od mjedi. Na četiri noge bila su kao ramena i pod svakim umivaonikom bila su ta ramena salivena i obložena vijencima.31. Dubina umivaonika od vrha do dna nad stupcem bila je lakat, i na vrhu je bio okrugao kao i stupac koji je bio pola lakta, i po vrhu je bio rezan, a oplata mu je bila na četiri ugla, ne okrugla.32. četiri kotača bila su pod tom oplatom. Osovine kotača izlazile su na podnožju, i svaki je kotač bio visok pola lakta.33. Kotači su bili rađeni kao kolski kotači. Njihove osovine, glavčine, naplaci i paoci, sve je bilo liveno.34. četiri ramena bila su na četiri ugla svakoga podnožja; iz podnožja su izlazila njegova ramena.\35. Iznad podnožja bilo je visine pola lakta, koja je bila svuda okrugla, i odozgo na podnožju bile su njegove strane i oplate što su iz njega izlazila.36. Po njegovim stranama i po njegovim oplatama izreza kerube, lavove i palme, jedno do drugoga uz vijence uokolo.37. Na taj način napravi deset podnožja; sva su bila jednako salivena, jedne mjere i jednakog oblika.\38. Napravi deset umivaonika od mjedi. Svaki umivaonik zapremao je četrdeset bata, i svaki je umivaonik imao četiri lakta. Na svako od deset podnožja došao je po jedan umivaonik.39. Smjesti pet podnožja na sjevernu stranu Hrama. More smjesti na južnu stranu Hrama, na jugoistok.40. Hiram napravi i lonce, lopate i kotliće. Tako Hiram dovrši sve radove koje je morao izraditi kralju Salomonu za Gospodnji Hram:41. dva stupa i dva oglavlja okrugla odozgo na dva stupa, dvije pletenice da pokrivaju ona dva okrugla oglavlja odozgo na stupovima;\42. zatim četiri stotine šipaka za obje pletenice, dva reda šipaka za svaku pletenicu, da pokrivaju dva okrugla oglavlja odozgo na stupovima;\43. tako i deset podnožja i deset umivaonika na podnožjima;\44. zatim more i dvanćst volova pod morem;\45. onda lonce, lopate i kotliće. Sve posude koje Hiram napravi kralju Salomonu za Hram bile su od uglađene mjedi.46. Kralj ih dade izliti u jordanskoj ravnici, u zemlji ilovače, između Sukota i Sartana.47. Tada namjesti Salomon sve posude. Težina mjedi nije bila utvrđena zbog vrlo velike količine.48. Onda dade Salomon izraditi sve posuđe koje se upotrebljavalo u Gospodnjem Hramu: zlatni žrtvenik, zlatni stol za postavljene kruhove,49. svijećnjake: pet na desnoj i pet na lijevoj strani pred zadnjim prostorom, od čistoga zlata, i zlatne cvjetove, svjetiljke i usekače;\50. zatim vrčeve, noževe, škropionice, mašice i kadionice od čistoga zlata. I čepovi na dvokrilnim vratima u unutrašnji prostor, u Svetinju nad svetinjama, i na dvokrilnim vratima Hrama u glavni prostor bili su od zlata.51. Kad su bili dovršeni svi radovi koje je kralj Salomon odredio za Hram, dade Salomon unijeti i posvetne darove svojega oca Davida. Srebro i zlato i posuđe stavi u riznicu Gospodnjega Hrama.1 Kraljevima 8:1-661. Tada sabra Salomon Izrćlove starješine i sve plemenske glavare, knezove izrćlskih rodova kod sebe u Jeruzalemu, da se prenese kovčeg Gospodnjega saveza iz grada Davidova, a to je Sion.2. I tako se sabraše kod kralja Salomona svi Izrćlovi ljudi na blagdan u mjesecu Etanimu, a to je sedmi mjesec.3. Kad dođoše sve Izrćlove starješine, podigoše svećenici kovčeg4. i prenesoše kovčeg Gospodnji, šator svjedočanstva i sve sveto posuđe koje je bilo u šatoru.5. Pritom žrtvova kralj Salomon i s njim sva Izrćlova općina, koja je bila kod njega, pred kovčegom toliko ovaca i goveda da ih se zbog njihova mnoštva nije moglo izbrojiti niti računati.6. Tada unesoše svećenici kovčeg Gospodnjega saveza na njegovo mjesto u zadnji prostor Hrama, u Svetinji nad svetinjama, pod krila keruba.7. Kerubi su naime držali krila raširena nad mjestom gdje je stajao kovčeg. Tako pokriše kerubi kovčeg i njegove poluge odozgo.8. Poluge su bile tako duge da su se krajevi poluga vidjeli u svetištu pred zadnjim prostorom. Ali se dalje vani nisu vidjeli. Ostadoše ondje do dana današnjega.9. U kovčegu su bile samo dvije kamene ploče što ih je bio u nj stavio Mojsije na Horebu, kad Gospodin sklopi savez sa sinovima Izrćlovim, nakon što iziđoše iz egipatske zemlje.10. Kad svećenici ostaviše svetište, oblak napuni Gospodnji Hram.11. Svećenici nisu mogli zbog oblaka pristupiti i izvršiti svoju službu. Jer slava Gospodnja napuni Gospodnji Hram.12. Tada reče Salomon: “Gospodin je rekao da će stanovati u mraku.13. I ja sagradih tebi kuću za stan, umjesto da u njemu stanuješ za vječna vremena.”14. Tada se okrenu kralj i blagoslovi svu općinu Izrćlovih sinova, a sva je općina stajala.15. On reče: “Blagoslovljen neka je Gospodin, Bog Izrćlov, koji je, eto, zaista ispunio obećanje što ga je svojim ustima dao mojemu ocu Davidu kad je rekao:16. Od vremena kad sam bio izveo iz Egipta svoj narod Izrćla, ne izabrah nijednoga grada između svih Izrćlovih plemena, da se tamo sagradi Hram u kojem bi stanovalo moje ime. Ali za to izabrah Davida, da vlada nad mojim narodom Izrćlom.17. I naumi, doduše, moj otac David da sagradi Hram imenu Gospodina, Boga Izrćlova,18. ali Gospodin reče mojemu ocu Davidu: Dobro činiš što si naumio sagraditi Hram mom imenu.19. Ali ti ne ćeš sagraditi toga Hrama, nego onaj koji će ti se roditi; on će sagraditi Hram mom imenu.\20. I eto, Gospodin ispuni obećanje što ga je dao. Ja stupih na mjesto svojega oca Davida i sjedoh na Izrćlovo prijestolje, kao što obeća Gospodin, i sagradih Hram imenu Gospodina, Boga Izrćlova.21. Ja u njemu pripravih mjesto za kovčeg u kojem je savez Gospodnji, što ga je sklopio s našim ocima kad ih je izveo iz egipatske zemlje.”22. Potom Salomon, ispred sve Izrćlove općine, stupi pred Gospodnji žrtvenik, raširi ruke prema nebu23. i pomoli se: “Gospodine, Bože Izrćlov! Nijedan bog gore na nebu ni dolje na zemlji nije ti jednak: savez i milost čuvaš svojim slugama koji idu pred tobom čitavim srcem.24. Ti si svojemu sluzi, mojemu ocu Davidu, ispunio što si mu bio obećao. Što si rekao svojim ustima, to si ispunio djelom, kako dokazuje ovaj dan.25. A sada, Gospodine, Bože Izrćlov, ispuni svojemu sluzi, mojemu ocu Davidu, i obećanje što si mu ga dao kad si rekao: Koliko je do mene ne će ti nikada nestati čovjeka koji bi sjedio na Izrćlovu prijestolju. Samo tvoji potomci moraju svoje ponašanje učiniti takvim da idu preda mnom kao što si ti išao preda mnom.26. Sada dakle, Bože Izrćlov, daj da se obistini obećanje što si ga dao svojemu sluzi, mojemu ocu Davidu!27. A hoće li doista Bog stanovati na zemlji? Eto, nebo i nebesa najviša ne mogu te obuhvatiti? koliko manje ova kuća koju sagradih!28. A obazri se na molitvu svog sluge i na njegov vapaj, Gospodine, Bože moj. čuj zaziv i molitvu koju danas upravlja tebi tvoj sluga!29. Daj da tvoje oči budu otvorene nad ovom kućom danju i noću, nad mjestom za koje si obećao: Moje će ime tamo stanovati!30. čuj molitvu koju će na ovom mjestu obavljati tvoj sluga! čuj vapaj svojega sluge i svog naroda Izrćla kada se god mole na ovom mjestu! Usliši je na mjestu gdje sjediš na prijestolju, u nebu, usliši je i oprosti!31. Ako se netko ogriješi o svojega bližnjega i njemu se odredi zakletva kojom se mora zakleti, i on se pokaže sa zakletvom pred tvojim žrtvenikom u ovoj kući,32. onda ti čuj to u nebu i zahvati i pribavi pravo svojim slugama. Krivca osudi obraćajući njegova djela na njegovu glavu! A nedužnoga oslobodi postupajući s njim po njegovoj nedužnosti!33. Ako tvoj narod Izrćl bude potučen od neprijatelja zato što se ogriješio o tebe, ali se opet obrati k tebi i slavi tvoje ime, i u ovoj se kući moli, i vapi k tebi,34. onda ti čuj to u nebu, oprosti grijehe svojemu puku Izrćlu i dovedi ga natrag u zemlju koju si dao njihovim ocima!35. Ako se zatvorilo nebo, tako da ne pada dažd jer su se ogriješili o tebe, i oni se mole na ovom mjestu, i slave tvoje ime, i obrate se od svojih grijeha jer si ih ponizio,36. onda ti čuj to u nebu, oprosti grijehe svojim slugama i svojemu narodu Izrćlu, upravi ih na pravi put, kojim da idu, i pusti dažd na svoju zemlju, koju si dao svojemu narodu u baštinu!37. Ako nastane glad u zemlji, ako budu kuga, suša, snijet, skakavci i gusjenice, ako je neprijatelj pritisne, ako je pohodi neko zlo ili neka bolest:38. svaku molitvu, svaki vapaj što tada bilo tko izgovori u svemu tvojem narodu Izrćlu, ako svaki osjeća bol u svojem srcu i raširi ruke prema ovoj kući,39. onda ti to čuj u nebu na mjestu na kojem sjediš na prijestolju, i oprosti, i zahvati, i podaj svakome po svemu njegovu životu, jer ti poznaješ njegovo srce! Jer ti jedini prozireš srce sve čovječje djece,40. da te se uvijek boje, dokle god žive u zemlji koju si dao našim ocima!41. Ali i stranca, koji ne pripada tvojemu narodu Izrćlu, nego iz daleke zemlje dolazi zbog tvojega imena42. jer se čuje za tvoje veliko ime, za tvoju jaku ruku i za tvoju podignutu mišicu, kad on dakle dođe i pomoli se u ovoj kući,43. onda ga ti čuj u nebu na mjestu gdje sjediš na prijestolju, i učini sve za što te zaziva stranac, da svi narodi na zemlji upoznaju tvoje ime, da te štuju kao tvoj narod Izrćl i da doznaju da je ovaj Hram, što ti ga sagradih, prozvan po tvojem imenu!44. Ako tvoj narod iziđe u borbu protiv svojih neprijatelja putom kojim ga pošalješ, i pomoli se Gospodinu prema gradu koji si izabrao, prema Hramu koji sam sagradio tvojemu imenu,45. onda ti čuj u nebu njegovu molbu i njegov vapaj i podaj mu pobjedu!46. Ako su se ogriješili o tebe, jer nema čovjeka koji ne griješi, i ti se razljutiš na njih i predaš ih neprijatelju, tako da ih njihovi tlačitelji zarobe i odvedu u neprijateljsku zemlju, daleko ili blizu,47. i ako se tad oni osvijeste u zemlji gdje su zarobljeni, i obrate se, i zavape k tebi u zemlji svojih tlačitelja i priznaju: Sagriješismo i zlo učinismo, bezbožni smo bili,48. ako se dakle svim srcem i svom dušom obrate k tebi u zemlji svojih neprijatelja, koji ih odvedoše, i pomole se tebi, prema zemlji koju si dao njihovim ocima, prema gradu koji si izabrao, i prema Hramu koji sam sagradio tvojemu imenu,49. onda ti usliši njihovu molitvu i vapaj u nebu na mjestu na kojem sjediš na prijestolju, i pribavi im pravicu!50. I oprosti svojemu narodu što je sagriješio protiv tebe i sve prijestupe, koliko su skrivili protiv tebe, i daj da nađu milost kod svojih tlačitelja, da im se smiluju!51. Jer on je tvoj narod i tvoja svojina, koju si izveo iz Egipta, iz talionice željeza.52. Neka budu tvoje oči otvorene na molbu tvojega sluge i na molbu tvojega naroda Izrćla, da ih uslišiš u svemu za što te zazovu!53. Jer ti si ih odvojio sebi za svojinu iz svih naroda na zemlji, kao što si obećao preko svojega sluge Mojsija, kad si izveo naše oce iz Egipta, ti, veliki Gospodine!”54. Kad je Salomon bio posve dovršio prošnju i molitvu Gospodinu, ustade s mjesta pred žrtvenikom Gospodnjim, gdje je bio klečao ruku raširenih prema nebu,55. stupi naprijed i blagoslovi svu općinu Izrćlovu snažnim glasom ovako:56. ”Blagoslovljen neka je Gospodin, koji je svojemu narodu Izrćlu pribavio mir posve onako kao što je obećao. Nije ostalo neispunjeno ni jedno jedino od svih sjajnih obećanja što ih je dao preko svojega sluge Mojsija.57. Gospodin, Bog naš, neka bude s nama, kao što je bio s našim ocima! Neka nas ne ostavi i ne odbije.58. Da se srca naša obrate k njemu i mi hodimo svim njegovim putovima i držimo njegove zapovijedi, uredbe i zakone, na koje je obvezao naše oce.59. I ove moje riječi, što sam ih u molitvi upravio Gospodinu, neka budu nazočne Gospodinu, Bogu našemu, dan i noć, da pribavi pravicu svojemu sluzi i svom narodu Izrćlu u svako doba,60. da svi narodi na zemlji dođu do spoznaje da je Gospodin Bog i nitko drugi.61. A vaše srce neka bude nepodijeljeno odano Gospodinu, Bogu našemu, da hodite po njegovim uredbama i držite njegove zapovijedi, kao danas!”62. Tada prinese kralj i sav Izrćl s njim žrtve klanice Gospodinu.63. Kao žrtvu pričesnicu, koju dade Salomon zaklati za Gospodina, žrtvova on dvadeset i dvije tisuće volova i sto i dvadeset tisuća ovaca. Tako posvetiše Gospodnji Hram kralj i svi sinovi Izrćlovi.64. U onaj dan posveti kralj srednji dio predvorja pred Gospodnjim Hramom. Jer ondje prinese žrtve paljenice, prinose i pretilinu od žrtava pričesnica. Mjedeni žrtvenik, koji je stajao pred Gospodinom, bio je premalen da primi prinose žrtava paljenica i pretilinu žrtava pričesnica.65. Tako tada proslavi Salomon blagdan, i sav Izrćl s njim, velikim zborom od ulaza u Hamat do egipatskoga potoka, pred Gospodinom, Bogom našim, sedam dana i još jednom sedam dana, dakle četrnćst dana.66. Osmi dan otpusti ljude. Oni se rastadoše od kralja i odoše svojim kućama, veseli i dobre volje zbog svega dobra što ga je Gospodin bio iskazao svojemu sluzi Davidu i svojemu narodu Izrćlu.Psalmi 68:28-3528. Predvodi ih Benjamin, najmlađi, tu su čete knezova Judinih, knezovi Zebulonovi i knezovi Naftalijevi.29. Bože, podigni svoju moć! Bože, uzdrži što si učinio za nas,30. iz Hrama svojega u Jeruzalemu! Nek ti kraljevi prinose darove.31. Prekori zvijer trstike, krdo bikova u teladima narodâ! Ponizi one koji se raduju srebru! Rasprši narode koji vole ratove!32. Iz Egipta nek dođu velikani! Etiopija nek digne svoje ruke k Bogu!33. Kraljevstva zemaljska, pjevajte Bogu, slavite Gospodina.34. Njemu koji jezdi po nebu, nebu iskonskom! čuj, grmi svojim glasom, jakim glasom.35. Priznajte silu Božju! Nad Izrćlom njegovo veličanstvo i moć njegova u oblacima.Izreka 17:16-1716. Što će novci u ruci luđakovoj? Da kupi mudrost, kad nema razuma?17. Prijatelj uvijek nosi ljubav; a u nevolji postaje brat. \Ivanu 11:1-291. A bio je jedan bolesnik, Lazar iz Betanije, iz sela Marije i njezine sestre Marte.2. A Marija, kojoj je brat Lazar bolovao, bila je ona što pomaza Gospodina mirisavim uljem i obrisa njegove noge svojom kosom.3. Tada mu poručiše njegove sestre: “Gospodine, evo bolestan je onaj koga ljubiš.”4. Kad je to Isus čuo, reče: “Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji.”5. A Isus je ljubio Martu i njezinu sestru i Lazara.6. Kad je dakle čuo da je bolestan, ostade još dva dana u mjestu gdje je bio.7. Tek tada reče svojim učenicima: “Hajdemo opet u Judeju!”8. Učenici mu odvratiše: “Učitelju, sad su Židovi tražili da te kamenuju, pa opet putuješ onamo?”9. Isus odvrati: “Nije li dvanćst sati u danu? Tko danju ide, ne spotiče se, jer vidi svjetlost ovoga svijeta.10. A tko ide noću, spotiče se, jer mu nedostaje svjetlost.”11. Tako reče. Onda nastavi: “Lazar, naš prijatelj, spava. Ali idem probuditi ga od sna.”12. Učenici mu odvratiše: “Gospodine, ako spava, ozdravit će.”13. Isus im je govorio o njegovoj smrti, a oni su mislili da govori o dubokom snu.14. Tada im Isus kaza otvoreno: “Lazar je umro,15. i radujem se zbog vas što nisam bio ondje, da vjerujete. Nego pođimo k njemu!”16. Onda Toma, koji se zove Blizanac, reče suučenicima: “Hajdemo i mi, da umremo s njim!”17. Kad dođe Isus, ustanovi da je Lazar već četiri dana u grobu.18. Betanija je bila blizu Jeruzalema, oko petnćst stadija udaljena od njega.19. I mnogi od Židova bili su došli k Marti i Mariji da ih tješe zbog njihova brata.20. Kad je Marta čula da dolazi Isus, izađe mu ususret. A Marija je sjedila kod kuće.21. Onda reče Marta Isusu: “Gospodine, da si ti bio ovdje, ne bi umro moj brat.22. Ali i sad znam, što god zaišteš od Boga, da će ti Bog dati.”23. Isus joj reče: “Brat će tvoj uskrsnuti.”24. Marta mu odvrati: “Znam da će uskrsnuti o uskrsnuću u posljednji dan.”25. Isus joj reče: “Ja sam uskrsnuće i život. Tko vjeruje u mene, ako i umre, živjet će.26. I nijedan koji živi i vjeruje u mene, ne će umrijeti dovijeka. Vjeruješ li to?”27. Ona mu odgovori: “Da, Gospodine, ja vjerujem da si ti Mesija, Sin Božji koji dolazi na ovaj svijet.”28. I kad to reče, ode, zovnu svoju sestru Mariju i reče joj tiho: “Učitelj je ovdje i zove te.”29. Jedva je ona to čula, ustade brzo i ode k njemu. Croatian Bible (GKS) 2010 No Data