Biblija u jednoj godini Srpanj 32 Ljetopisa 1:1-171. Kad se Salomon, Davidov sin, bio učvrstio u svojoj vlasti? Gospodin, njegov Bog, bio je s njim i učinio ga veoma moćnim?2. tada dozva Salomon k sebi sav narod Izrćlov s tisućnicima i stotnicima, sa sucima i svim knezovima svega Izrćla, s obiteljskim poglavarima.3. U pratnji sve narodne općine ode Salomon na uzvisinu u Gibeonu. Tamo se, naime, nalazio šator Božjega saveza koji je Mojsije, Gospodnji sluga, bio napravio u pustinji.4. A Božji kovčeg bio je David prenio iz Kirjat Jearima na mjesto koje mu je bio pripremio. U Jeruzalemu mu je, naime, bio dao razapeti šator.5. Mjedeni žrtvenik, koji je bio izradio Besalel, Urijev sin, Hurov unuk, bio je ondje pred svetim Gospodnjim stanom. Salomon mu se tamo pokloni s narodom.6. Tada žrtvova Salomon ondje, na mjedenom žrtveniku koji je bio pred Gospodinom i pripadao šatoru Gospodnjega saveza, i prinese na njemu tisuću žrtava paljenica.7. Noću se potom javi Bog Salomonu i reče mu: “Traži, što da ti dam.”8. Salomon odgovori Bogu: “Ti si mojemu ocu Davidu iskazivao veliku naklonost i mene si postavio za kralja umjesto njega.9. Neka bi se sad ipak, Gospodine i Bože, ispunilo tvoje obećanje, što si ga dao mojemu ocu Davidu! Ti si me učinio kraljem nad narodom koji je mnogobrojan kao prah na zemlji.10. Zato mi daj mudrost i dobrohotnost, da vodim taj narod! Jer tko bi inače mogao vladati ovim tvojim mnogobrojnim narodom?”11. Bog odgovori Salomonu: “Zato što si to zatražio, a nisi molio bogatstva, blaga i slave, niti smrti svojih neprijatelja, niti duga života, nego si sebi zaprosio mudrost i dobrohotnost, da vladaš mojim narodom nad kojim te postavih kao kralja,12. neka ti se udijeli ta mudrost i dobrohotnost! A dat ću ti i bogatstva, blaga i slave kakve prije tebe nije imao nijedan kralj, niti će poslije tebe imati.”13. Nato se Salomon vrati s uzvisine u Gibeonu, od zavjetnoga šatora u Jeruzalem i vladao je tamo nad Izrćlom.14. Salomon nakupi sebi i mnogobrojna kola i kolske borce, pa je imao tisuću i četiri stotine kola i dvanćst tisuća kolskih boraca. Njih smjesti u kolskim gradovima i u svojoj blizini u Jeruzalemu.15. Kralj dotjera dotle da je u Jeruzalemu bilo srebra i zlata tako mnogo kao kamenja, i cedara tako mnogo kao dudova koji rastu u Šefeli.16. Konje koje je Salomon imao uvozio je iz Egipta i Koe. Kraljevi trgovci dovodili su ih iz Koe za plaću,17. tako da su jedna kola prilikom izvoza iz Egipta stajala po šest stotina šekela srebra, a konj po sto i pedeset. Njihovim su ih posredovanjem dobivali svi hetitski i aramejski kraljevi.2 Ljetopisa 2:1-181. I odbroji Salomon sedamdeset tisuća nosača i osamdeset tisuća koji će tesati u gori, i tri tisuće i šest stotina nadzornika nad njima.2. Nato Salomon poruči tirskome kralju Hiramu: “Ti si mojemu ocu Davidu iskazao dobrotu te mu poslao cedrova drveta pa je mogao sebi za stan sagraditi palaču.3. Ja namjeravam sagraditi Hram imenu Gospodina, svoga Boga, i posvetiti mu ga, da se kadi pred njim mirisnim kadom, da se redovito postavljaju hljebovi, i da se svakog jutra i večeri, u subote, mjesece mlađake i blagdane Gospodina, našega Boga, prinose žrtve paljenice, kako je to propis u Izrćlu za vječna vremena.4. Hram koji ću graditi mora biti velik, jer je Bog naš veći od svih bogova.5. Ali tko može njemu sagraditi kuću kad ga nebo i najviše nebo ne može obuhvatiti? Tko sam ja da bih mu mogao sagraditi Hram? Ipak, samo da se žrtva pred njim spali.6. Pa pošalji mi sad čovjeka koji zna izrađivati u zlatu, srebru, mjedi, željezu, crvenom grimizu, karmezinu i modrom grimizu. On mora biti vješt i u izradi rezbarije s umjetnicima koje imam kod sebe u Judeji i u Jeruzalemu i koje je već namjestio moj otac David.7. Pošalji mi i cedrova drveta, čempresa i sandalovine s Libanona! Jer znam da tvoji ljudi znaju sjeći drva na Libanonu. Moje će sluge raditi zajedno s tvojima.8. Mora mi se, naime, pripremiti veoma mnogo drva, jer kuća koju ću graditi mora biti izvanredno velika.9. Evo, radnicima koji će sjeći drva, tvojim ljudima, za hranu ću dati dvadeset tisuća kora pšenice, dvadeset tisuća kora ječma, dvadeset tisuća bata vina i dvadeset tisuća bata ulja.”10. Hiram, tirski kralj, posla Salomonu ovaj pismeni odgovor: “Zato što Gospodin ljubi svoj narod, postavi te kraljem nad njim.”11. I Hiram je nastavio: “Neka je blagoslovljen Gospodin, Bog Izrćlov, koji je stvorio nebo i zemlju, što je dao kralju Davidu sina puna mudrosti, razboritosti i dobrohotnosti, koji će graditi Hram Gospodinu i sebi kraljevsku palaču!12. Šaljem ti dakle čovjeka mudra, vješta u umjetnosti, majstora Hurama Abija,13. sina neke Danovke. Njegov je otac bio Tirac. On se razumije u radove u zlatu, srebru, mjedi, željezu, kamenu, drvetu, crvenom i modrom grimizu, bezu i karmezinu. On može urezati rezbariju svake vrste i izvesti svaki umjetnički rad koji mu se zada, u društvu s tvojim umjetnicima i s umjetnicima mojega Gospodara, tvojega oca Davida.14. Neka dakle moj Gospodar posije pšenicu, ječam, ulje i vino za svoje sluge, kao što je obećao!15. A mi ćemo nasjeći drva na Libanonu koliko trebaš, i dovesti ih splavima na moru u Jafu. Ti ih onda daj odnijeti u Jeruzalem.”16. Tada Salomon podiže sve strance u Izrćlu na temelju brojenja što ga je bio poduzeo njegov otac David. Bilo ih je sto i pedeset i tri tisuće i šest stotina.17. Od njih odredi sedamdeset tisuća za nosače, osamdeset tisuća za tesače u planini i tri tisuće i šest stotina za nadzornike koji će ljude dizati na rad.18. Psalam. Asafov. Bože, pogani prodriješe u tvoju baštinu, oskvrnuše tvoj sveti Hram, pretvoriše Jeruzalem u razvaline.Psalmi 79:1-41. Trupla tvojih slugu dadoše nebeskim pticama za hranu, tjelesa tvojih pravednika zvijerima zemaljskim.2. Proliše njihovu krv kao vodu oko Jeruzalema, i nije bilo nikoga da ih ukopa.3. Postadosmo sramota svojim susjedima, ruglo i prezir onima koji nas okružuju.4. Kralj, koji sjedi na sudačkoj stolici, istražuje sve zlo svojim očima.Izreka 20:8-98. Tko može reći: “Imam čisto srce, slobodan sam od grijeha?”9. čuli su apostoli i braća što su bili u Judeji da su i pogani primili Božju riječ.Djela Apostolska 11:1-301. I kad uzađe Petar u Jeruzalem, prigovoriše mu oni iz obrezanja2. i rekoše: “Zašto si ušao k neobrezanim ljudima i jeo s njima?”3. A Petar im je kazivao redom govoreći:4. ”Ja sam bio u gradu Jopi i molio se. I u zanosu sam vidio kako silazi nekakva posuda kao veliko platno što se na četiri ugla spušta s neba, i dođe preda me.5. Kad sam to dobro pogledao, vidjeh unutra četveronožne zemaljske životinje, zvijeri, gmazove i ptice nebeske.6. A čuo sam i glas što mi je govorio: Ustani, Petre, pokolji i jedi!7. A ja rekoh: Nipošto, Gospodine, jer ništa pogano i nečisto nikada ne uđe u moja usta.8. Ali glas s neba prozbori po drugi put: Ne zovi nečistim što je Bog očistio!9. A to bi triput; i odneseno bi sve to opet na nebo.\10. I gle, odmah tri čovjeka stadoše pred kućom u kojoj sam bio, poslani k meni iz Cezareje.11. A Duh mi reče da idem s njima ne oklijevajući ništa. A dođoše sa mnom i ovih šestero braće, i uđosmo u kuću čovjeka.12. On nam ispripovijeda kako je vidio anđela u svojoj kući koji je stao i rekao mu: Pošalji u Jopu i pozovi Šimuna zvanog Petar!13. On će ti obrazložiti događaje po kojima ćeš se spasiti, ti i sva tvoja kuća.14. A kada ja počeh govoriti, siđe Duh Sveti na njih kao i na nas u početku.15. Onda se sjetih Gospodinove riječi kako je govorio: Ivan je krstio vodom, a vi ćete biti kršteni Duhom Svetim.16. Kad im dakle Bog dade isti dar kao i nama koji povjerovasmo u Gospodina Isusa Krista, tko sam ja da bih mogao zapriječiti Bogu?”17. Kad to čuše, umiriše se te iskazaše slavu Bogu i rekoše: “Dakle i poganima dade Bog obraćenje za život.”18. Oni što se raspršiše zbog progonstva koje nastade zbog Stjepana, prođoše do Fenicije, Cipra i Antiohije, nikomu ne propovijedajući Riječi do samim Židovima.19. A neki od njih bili su Ciprani i Cirenci koji su, došavši u Antiohiju, propovijedali i Grcima, navješćujući Gospodina Isusa kao evanđelje.20. Bila je Božja ruka s njima i velik je broj osoba povjerovao i obratio se Gospodinu.21. Vijest o tome dođe do Crkve u Jeruzalemu. I poslaše Barnabu u Antiohiju.22. Kad on dođe tamo i vidje Božju milost, obradova se i potaknu sve da svim srcem ostanu vjerni Gospodinu.23. On je bio čestit muž, pun Duha Svetoga i vjere. Tako se veliko mnoštvo pridruži Gospodinu.24. Tada se Barnaba zaputi u Tarz potražiti Savla.25. Nađe ga i dovede ga u Antiohiju. Oni su cijelu godinu zajedno radili u toj Crkvi te poučavali znatno mnoštvo. U Antiohiji su najprije učenici nazvani kršćanima.26. A u one dane siđoše iz Jeruzalema proroci u Antiohiju.27. Jedan od njih, po imenu Agab, ustade i potaknut Duhom proreče veliku glad što će nastati po cijelom svijetu. I nastala je za Klaudija.28. Tada zaključiše učenici da svaki prema mogućnosti pošalje nešto za pomoć braći u Judeji.29. To i učiniše poslavši prinose starješinama po Barnabi i Savlu. Croatian Bible (GKS) 2010 No Data