Biblija u jednoj godini Kolovoz 26Propovjednik 1:1-181. Razmišljanja propovjednika, Davidova sina, kralja u Jeruzalemu.2. ”Taština nad taštinama!”, veli propovjednik, “taština nad taštinama, sve je taština!”3. Što koristi čovjeku sva muka koju trpi pod suncem?4. Pokoljenja idu, pokoljenja dolaze, a zemlja stoji nepomična.5. Sunce izlazi, sunce zalazi i hita natrag na mjesto, odakle je izišlo.6. Vjetar puše na jug i okreće se na sjever, u trajnoj promjeni puše vjetar. Onda se vjetar okreće natrag k novome kruženju?7. Sve rijeke teku k moru. A more se nikada ne prepuni. Kamo god teku, rijeke svejednako teku k istome mjestu.8. Tako je sav govor uzaludna muka: nijedan ga čovjek ne može protumačiti. Oko se ne može nagledati, uho se ne može naslušati.9. Što je bilo, opet će biti. Što se dogodilo, opet će se dogoditi. Ništa novo nema pod suncem.10. Kad bi što bilo o čemu bi se reklo: “Evo nešto novo!”, to je već bilo u vremenima koja su za nama.11. Ne spominje se što je prije bilo. Što će još biti, ne će se spominjati među onima koji će poslije živjeti.12. Ja, propovjednik, bio sam kralj nad Izrćlom u Jeruzalemu.13. Upravih srce svoje prema tome da sve što biva pod nebom istražim i razaberem mudrošću. Loš posao! Dade ga Bog ljudima da se oko njega muče.14. Vidjeh svako djelo koje biva pod suncem? a eto: sve je taština i trka za vjetrom!15. Što je krivo, ne može se ispraviti. čega nema, ne može se brojiti.16. I tada rekoh svojemu srcu: Eto, ja postigoh sebi veću i višu mudrost negoli svi što su preda mnom vladali nad Jeruzalemom. Mnogo znanja i mnogo mudrosti nauči moj duh.17. Ali kad upravih svoje srce tome da upoznam što je s mudrošću i znanjem, s ludošću i bezumljem, uvidjeh: I to je trka za vjetrom.18. Jer gdje je mnogo mudrosti, tu je i mnogo brige. Množi li se znanje, množi se i muka.Propovjednik 2:1-261. I tada rekoh u svom srcu: Daj da pokušam s veseljem! Nauživaj se! Ali eto: i to je bila taština.2. O smijehu rekoh: Ludo ponašanje! O radosti: čemu vrijedi?3. Tada pomislih u svom srcu da svojemu tijelu uskratim vino, da svoje srce obratim k mudrosti i da se klonim ludosti, dok ne saznam što je korisno čovječjoj djeci, i što su dužni činiti pod suncem dok su živi.4. Učinih velika djela: sagradih sebi kuće i zasadih vinograde,5. načinih sebi vrtove i perivoje, i posadih u njima svakojaka rodna drveća.6. Načinih sebi vodena jezera, da natapam iz njih mlade stabljike.7. Nabavih sebi sluge i sluškinje. Također sam imao kućnu čeljad i posjedovao goveda i ovaca više nego svi koji su živjeli preda mnom u Jeruzalemu.8. Nakupih sebi i srebra i zlata, i blaga od kraljeva i zemalja. Držao sam kod sebe pjevače i pjevačice, i miline čovječje djece: mnoge žene.9. Tako postadoh velik, veći negoli svi koji su živjeli preda mnom u Jeruzalemu. A mudrost je ostala sa mnom.10. Što su poželjele moje oči, nisam im uskratio. Nikakve radosti ne uskratih svojemu srcu. Jest, srce je moje imalo radost sa svime oko čega sam se trudio. I to mi je bila plaća za sav moj trud.11. Istraživao sam sva svoja djela, što ih učiniše moje ruke, i trud također, što sam ga uložio u to da ih izvršim. I eto: sve je bila taština i trka za vjetrom. I od toga nema koristi pod suncem.12. I dadoh se na to da vidim što je mudrost. Ali ona je ludost i bezumlje. Jer što će činiti čovjek koji će doći poslije kralja? Isto što se već činilo.13. I vidjeh: istu prednost ima pred ludošću mudrost kao svjetlost pred tminom.14. Mudri ima oči u glavi, a luđak ide po mraku. A ipak doznah da obojicu stigne ista sudbina.15. I ovako rekoh u svom srcu: Ako i mene stigne sudbina luđakova, što sam onda bio toliko mudar?16. I ovako rekoh u svom srcu: I to je taština! Trajan spomen ostaje tako malo od mudraca kao od luđaka; jer se u budućim danima sve zaboravi.\17. Ah, kako ipak premine mudrac s luđakom! Tada mi omrznu život. Učini mi se nevrijednim djelo što biva pod suncem. Jer je sve taština i trka za vjetrom.18. Omrznu mi sav moj trud, oko kojega sam se mučio pod suncem; jer ga moram ostaviti čovjeku koji dolazi poslije mene.\19. Tko zna je li on mudar ili lud? On će upravljati čitavim mojim trudom, onim što sam teškim i mudrim radom stekao pod suncem. I to je taština!20. Tako dođoh na to da se gotovo prepustim očajanju zbog svega svojega truda, što sam ga uložio pod suncem.21. čovjek se trudi oko mudrosti, spoznaje i vrsnoće, i mora to ostaviti drugome, koji se oko toga nije trudio. I to je taština i veliko zlo!22. Jer što koristi čovjeku sav njegov trud i mar njegova duha, čime se muči pod suncem?23. Svi su njegovi dani golema muka, i njegov rad velika briga. I u noći se ne odmara njegov duh. I to je taština!24. Nema čovjeku ništa bolje nego da jede i pije, i da gleda da mu bude dobro od njegova truda. Ja vidjeh da i to dolazi iz Božje ruke.25. Jer tko može jesti i uživati bez njega?26. Jer onome koji je u njegovoj milosti daje mudrost, znanje i radost. A onome koji mu se ne sviđa, naprti teret, da sabire i skuplja, i to da dade onome koji je u milosti kod Boga. I to je taština i trka za vjetrom!Psalmi 102:1-111. Molitva potlačenoga koji očajava i pred Gospodom izlijeva svoju muku.2. Gospode, čuj moju molitvu i vapaj moj neka dođe k tebi!3. Ne sakrivaj svojega lica preda mnom u dan moje nevolje! Prigni svoje uho k meni, u dan kad te zazovem, brzo me usliši!4. Jer prolaze kao dim moji dani i kosti moje sagorijevaju kao ugarak.5. Kao pokošena trava vene ranjeno srce moje jer svoj kruh zaboravljam jesti.6. Od snažnih jecaja mojih prionu mi koža uz kosti.7. Sličan sam čaplji u pustinji, postadoh k'o sova na pustim razvalinama.8. Ja sam bez sna i osamljen, postadoh kao ptica na krovu.9. Svaki dan me grde moji neprijatelji, izrugaju me i proklinju.10. Jedem pepeo kao kruh i miješam svoje piće sa suzama11. zbog tvoje srdžbe i gnjeva, jer si me podigao i bacio.Izreka 24:1-21. Ne zavidi zlim ljudima, ne želi da im budeš drug!2. Jer o nasilju misli njihovo srce, njihove usne govore samo o zlu.1 Korinæanima 7:20-4020. Svatko neka ostane u onome zvanju u kojem je pozvan.21. Jesi li pozvan kao rob, ne brini se; naprotiv, ako i možeš postati slobodan, radije ostani!\22. Jer onaj koji je pozvan u Gospodinu kao rob, Gospodnji je slobodnjak; tako i koji je pozvan kao slobodnjak, Kristov je rob.\23. Kupljeni ste skupo, ne budite robovi ljudi!24. Braćo, neka svatko ostane pred Gospodinom u onome u čemu je pozvan!25. A za djevice nemam Gospodnje zapovijedi, nego dajem savjet, kao onaj koji je doživio milosrđe Gospodnje, da budem dostojan povjerenja.26. Mislim, dakle, da je zbog sadašnje nevolje dobro takav ostati.27. Jesi li vezan za ženu, ne traži rastave; jesi li slobodan, ne traži žene!\28. A ako li se oženiš, nisi sagriješio, i ako se uda djevica, nije sagriješila; ali će takvi imati tjelesnu nevolju, a ja vas želim poštedjeti. \29. A ovo kažem, braćo: vrijeme je kratko; preostaje da oni koji imaju žene budu kao da ih nemaju.\30. I koji plaču kao da ne plaču; i koji se raduju kao da se ne raduju; i koji kupuju kao da ne posjeduju;\31. i koji uživaju ovaj svijet kao da ga ne uživaju; jer prolazi obličje ovoga svijeta.\32. A htio bih da budete bez tjeskobe. Tko je neoženjen brine se za Gospodnje, kako će ugoditi Gospodinu.33. A koji je oženjen brine se za svjetsko, kako će ugoditi ženi, pa je razdijeljen.34. I neudana žena i djevica brine se za Gospodnje, da bude sveta tijelom i duhom; a udana se brine za svjetsko, kako će ugoditi mužu.\35. To govorim na korist vama samima, ne da vam postavim zamku, nego da dolično i odano budete privrženi Gospodinu.36. A ako li tko misli da svojoj djevici, koja je u zreloj dobi, nanosi sramotu, i tako mora biti, neka čini što hoće; ne griješi, neka se uzmu!\37. A koji je tvrdo odlučio u svom srcu, i nema potrebe, a ima vlast da izvrši svoju volju, i rasudi u svojemu srcu da sačuva svoju djevicu, dobro čini.38. Tako i onaj koji udaje svoju djevicu, dobro čini; a onaj koji je ne udaje, bolje čini.\39. Žena je vezana dok joj živi muž; a ako joj umre muž, slobodna je. Neka se uda za koga hoće, samo u Gospodinu!\40. A blaženija je ako ostane tako po mojemu savjetu; a mislim da i ja imam Božjega Duha. \ Croatian Bible (GKS) 2010 No Data