Biblija u jednoj godini Kolovoz 30Propovjednik 8:1-171. Tko je mudar? Tko razumije značenje stvari? Mudrost prosvjetljuje čovjeku lice i mijenja tvrdoću njegova lica.2. Ja kažem: Izvršavaj zapovijed kraljevu? zbog zakletve Božje!3. Ne otpadaj prenaglo od njega! Ne ulazi u zle spletke! Jer on ipak čini što hoće.4. Jer je kraljeva riječ moćna. Tko mu smije reći: “Što tu radiš?”5. Tko izvršava zapovijed, ne će doživjeti ništa zlo, jer mudro srce zna za vrijeme i pravo,6. jer svaka stvar ima vrijeme i pravo, a zlo teško tišti čovjeka.7. Nitko ne zna što će doći, jer tko bi mu mogao kazati kako će to doći?8. čovjek nema vlasti nad dahom. Nitko ne može zaustaviti životni dah. Nijedan nema moći nad smrtnim danom. Nema otpusta od smrtne borbe. Tako ni zlo ne oslobađa onoga koji ga čini.9. Sve to vidjeh kad upravih svoje srce onome što se događa pod suncem, u vrijeme kad čovjek vlada nad drugima, na njihovo zlo.10. I osim toga vidjeh kako bezbožnici bijahu spominjani, a oni koji su činili pravo, morali su otići sa svetoga mjesta, i bili su zaboravljeni u gradu. I to je taština.11. Ne izvrši se odmah osuda na zločincima, i zato raste čovječjoj djeci hrabrost da čine zlo.12. Može bezbožnost sto puta činiti zlo i živjeti još dugo. Ali ja i znam: bogobojaznima će biti dobro, jer ga se boje.13. A bezbožniku ne će biti dobro. On ne smije svoje dane protegnuti kao sjena, jer se ne boji Boga.14. Taština koja biva na zemlji jest ovo: ima pravednika kojima je kao da bi radili bezbožno, i ima bezbožnika kojima je kao da bi radili pravedno. Ja kažem: I to je taština.15. I tako ja hvalim veselje, jer nema ništa bolje čovjeku pod suncem nego jesti i piti, i biti veseo. To neka ga prati u svemu njegovu trudu u sve dane života što mu ih Bog da pod suncem!16. Kada god upravih svoje srce tome da dođem do znanja mudrosti i da motrim što se radi na zemlji? jer ni danju ni noću ne će san obradovati čovjekovo oko?17. tad vidjeh što vrijedi za sve djelovanje Božje: čovjek ne može dokučiti upravljanje što se zbiva pod suncem. Koliko se god čovjek trudi da to istraži, ipak to ne može dokučiti. Pa i ako mudrac misli da to zna, ipak to ne može dokučiti.Propovjednik 9:1-181. Sve sam to bio dobro promislio i bio sam došao do spoznaje: pravedni i mudri u Božjoj su ruci sa svim svojim djelovanjem. Hoće li ga ljubav ili mržnja susresti, čovjek unaprijed ne zna. Sve mu može donijeti budućnost.2. Sve pogađa jednaka sudbina: pravednoga kao bezbožnoga, dobroga, čistoga kao nečistoga, onoga koji žrtvuje kao onoga koji ne žrtvuje. Dobromu je kao grješniku, onome koji se kune kao onome koji se boji.3. To je zlo kod svega što biva pod suncem: sve pogađa jednako sudbina. Zato je i čovječje srce tako puno zla. U njihovu srcu prebiva ludost dok su god živi. A potom? silazi se k mrtvima!4. Jer samo tko je pridružen živima, ima se još nešto nadati. Jer je bolje živ pas, nego mrtav lav.5. Živi još znaju da moraju umrijeti. A mrtvi nemaju više znanja. Ne nadaju se plaći jer im se spomen zaboravio.6. Odavno je nestalo njihove ljubavi, njihove mržnje, njihove vruće žudnje. Oni zauvijek nemaju više dijela u svemu što biva pod suncem.7. Hajde, jedi s radošću svoj kruh! Pij vesela srca svoje vino! Jer su vazda bila Bogu mila tvoja djela.8. Svagda neka su ti haljine bijele! Nikada na tvojoj glavi neka ne ponestane ulja!9. Uživaj život sa ženom koju ljubiš, u sve dane svoga ništavnog života, što ti ga Bog daje pod suncem! Jer je to tvoj dio u životu, u sve dane tvoga ništavnoga života i u trudu kojim se mučiš pod suncem.10. Što tvoja ruka može činiti, to neka čini vlastitom snagom, jer nema ni rada ni planova, ni mudrosti ni znanja u carstvu mrtvih, kamo ideš.11. Nadalje vidjeh pod suncem: ne dobiva brzi trku, niti junaci dobivaju rat, niti mudraci kruh, niti pametni bogatstvo, niti razumni milost, nego sve ovisi o vremenu i sreći.12. Jer čovjek ne zna svoga vremena. Kao što se ribe hvataju mrežom, kao što ptice padaju u zamku, isto se tako zapletu ljudi u vrijeme nesreće, što navali na njih iznenada.13. I ovo morah ja s mudrošću doživjeti pod suncem i učini mi se to važnim:14. Bio je malen grad. Samo malo ljudi je stanovalo u njemu. I dođe na nj moćan kralj. Opkoli ga i iskopa protiv njega jake opkope.15. A bio je u njemu i siromašan mudrac. On oslobodi grad svojom mudrošću. Ali se nitko nije sjetio toga siromaha.16. Tada rekoh sebi: Bolja je mudrost, nego moć. Ipak se ne priznaje mudrost siromaha. Na riječi se njegove ne pazi.17. Riječi jednoga mudraca, mirno kazane, vrednije je slušati nego dreku ludih kraljeva.18. Bolja je mudrost nego ratno oružje. Ali jedan jedini zločinac može pokvariti mnogo dobra.Propovjednik 10:1-201. Otrovne muhe užegnu i usmrde mirisno ulje. Tako je i malo ludosti teže od mudrosti i časti.2. Mudrac ima razum k desnoj strani, a luđak ima razum k lijevoj strani.3. Kad luđak ide putem, izdaje ga njegov razum i odaje svakome: To je luđak!4. Ako se i vladaočev gnjev podigne na te, ne ostavljaj svoga mjesta, jer strpljiv izravna velike pogrješke.5. Ima još jedno zlo koje vidjeh pod suncem, propust što ga počini vladalac:6. Luđak se postavlja na visoko mjesto, a plemeniti moraju živjeti u nizini.7. Vidjeh sluge na konjima, a knezovi idu pješke kao sluge.8. Tko jamu kopa, padne lako sâm u nju. Tko obara zidove, toga lako ujede zmija.9. Tko lomi kamenje, lako se pritom ozlijedi. Tko cijepa drva, lako pritom dođe u opasnost.10. Ako je željezo tupo, i ako se ne naoštre oštrice, onda se mora vlastita snaga više upotrijebiti. Bolje je mudro popraviti.11. Ujede li zmija prije nego ju je čovjek začarao, onda ne koristi ništa što je sam čovjek opčaratelj.12. Pune su miline riječi iz usta mudraca. A usne luđakove prožderu njega samoga.13. Ludost je početak njegova govora, a posljednje iz njegovih usta jest zlo bezumlje.14. Luđak mnogo brblja, premda ipak čovjek ne zna što će se dogoditi. Tko će mu kazati što će se poslije njega dogoditi?15. Luđakov rad samo ga umara. Jer on nije još naučio otići u grad.16. Jao tebi, zemljo, kad ti je kralj dijete, i kad tvoji velikaši već rano ujutro pijančuju!17. Blago tebi, zemljo, kad ti je kralj plemenit, i kad tvoji velikaši jedu na vrijeme, kao junaci, a ne kao pijanci!18. Gdje vlada lijenost, ugiblje se krov. Gdje su nemarne ruke, kisne kuća.19. Za veselje se drži gozba. Vino razveseljava život, a novci učine sve.20. Ni u mislima ne psuj kralja! Ni u sobi u kojoj spavaš ne psuj bogatih! Jer nebeske bi ptice mogle primiti jeku i krilat bi glasnik mogao raširiti tvoju riječ.Psalmi 103:6-146. Gospod čini djela pravedna i brani pravicu potlačenih.7. Svoje putove pokaza Mojsiju, svoja djela sinovima Izrćlovim.8. Gospod je milosrdan i milostiv, strpljiv je i bogat dobrotom.9. Ne ostaje gnjevan zauvijek, niti se dovijeka ljuti.10. Ne postupa s nama po našim grijesima, niti nam vraća po našim krivnjama.11. Jer koliko je nebo visoko nad zemljom, toliko je njegovo milosrđe prema onima koji ga se boje.12. Koliko je istok daleko od zapada, toliko udaljuje od nas naše grijehe.13. Kao što se otac smiluje svojoj djeci, tako se smiluje Gospod onima koji ga se boje.14. Jer zna kako smo sazdani, spominje se da smo prah.Izreka 24:10-1210. Pokažeš li se slab kad ti je dobro, onda je tvoja snaga malena i u vrijeme nevolje.11. Izbavljaj one koje vuku u smrt; oslobodi one koje vode da ih pogube!12. Budeš li htio reći: “Nismo za to ništa znali”, zaista, onaj koji ispituje srca, to vidi, i koji motri tvoju dušu, to zna; on plaća čovjeku po njegovim djelima.1 Korinæanima 10:19-3319. Što dakle govorim? Zar je idolska žrtva nešto? Ili zar je idol nešto? Ne!20. Ali ono što pogani žrtvuju đavlima žrtvuju, a ne Bogu. A ja ne ću da vi budete zajedničari s đavlima.21. Ne možete piti Gospodnju čašu i đavolsku čašu; ne možete biti zajedničari Gospodnjega stola i đavolskoga stola.22. Ili da izazivamo Gospodina? Zar smo jači od njega?23. ”Sve mi je slobodno”, ali nije sve na korist; “sve mi je slobodno”, ali sve ne izgrađuje.24. Nitko neka ne traži ono što je njegovo, nego ono što je drugoga!25. Sve što se prodaje na tržnici, jedite i ništa ne ispitujte zbog savjesti;26. ”jer je Gospodnja zemlja i sve što je na njoj”.27. Ako li vas tko od nevjernika pozove, i hoćete ići, jedite sve što se iznese pred vas, i ništa ne ispitujte zbog savjesti!28. A ako li vam tko rekne: “Ovo je meso od idolske žrtve”, ne jedite zbog onoga koji je kazao i zbog savjesti;29. ali ne kažem zbog tvoje savjesti, nego drugoga; jer zašto da mojoj slobodi sudi savjest drugoga?30. Ako ja sa zahvalnošću uživam, zašto da me grde za ono za što ja zahvaljujem?31. Ako dakle jedete ili pijete, ili drugo što činite, sve činite na Božju slavu!32. Ne budite na sablazan ni Židovima, ni Grcima, ni Crkvi Božjoj;33. kao što i ja u svemu svima ugađam, ne tražeći svoje koristi, nego korist mnogih, da se spase. Croatian Bible (GKS) 2010 No Data