Biblija u jednoj godini Travanj 22Sucima 9:1-571. Abimelek, Gideonov sin, otišao je u grad Šekem gdje su živjeli njegovi ujaci. Cijeloj je majčinoj obitelji rekao:2. »Pitajte stanovnike Šekema, misle li oni da je za njih bolje da njima vlada sedamdesetorica Jerubaalovih sinova ili samo jedan. Također, ne zaboravite da sam vaš rođak .«3. Abimelekovi su ujaci razgovarali sa stanovnicima Šekema, a oni su mu se priklonili jer su mislili: »On nam je brat.«4. Dali su mu sedamdeset srebrnjaka iz Baal Beritovog hrama. Abimelek je tim novcem unajmio nekoliko bezvrijednih, nepromišljenih ljudi, a oni su ga slijedili.5. Otišao je u kuću svog oca u Ofri i poubijao svoju braću, Jerubaalove sinove. Sedamdesetoricu ljudi poubijao je redom na jednom kamenu. Preživio je samo Jotam, najmlađi Jerubaalov sin, koji se uspio sakriti i pobjeći.6. Zatim su se svi stanovnici Šekema i Bet Mila okupili pod velikim hrastom pored stupa u Šekemu i proglasili Abimeleka kraljem.7. Kad su to javili Jotamu, on se popeo na vrh planine Gerizim. Dovikivao je: »Slušajte me, građani Šekema, slušajte, da bi vas slušao Bog!8. Jednom je drveće odlučilo sebi postaviti kralja. Rekli su maslini: ‘Budi nam kralj.’9. No maslina je odgovorila: ‘Zar da prestanem davati svoje ulje kojim se iskazuje čast bogovima i ljudima, samo zato da bih vladala drvećem?’10. Drveće se tada obratilo smokvi: ‘Dođi i budi nam kralj.’11. No smokva im je odgovorila: ‘Zar da prestanem donositi svoj sladak i dobar plod, samo zato da bih vladala drvećem?’12. Tada se drveće obratilo vinovoj lozi: ‘Dođi i budi nam kralj.’13. Ali loza je odgovorila: ‘Zar da prestanem davati svoje vino, koje veseli bogove i ljude, samo zato da bih vladala drvećem?’14. Na kraju, sve se drveće obratilo trnovitom glogu: ‘Dođi i budi nam kralj.’15. A glog je ovako odgovorio drveću: ‘Ako me zaista želite za svog kralja, dođite i sklonite se u moju sjenu. Ako me ne želite, iz gloga će suknuti plamen i spaliti libanonske cedrove.’16. Jeste li, dakle, postupili vjerno i pošteno kad ste Abimeleka proglasili kraljem? Jeste li dobro postupili prema Jerubaalovoj obitelji, poštujući ono što je on za vas učinio?17. Moj otac borio se za vas, izlagao vlastiti život da bi vas oslobodio Midjanaca.18. A vi ste danas ustali protiv obitelji moga oca i ubili njegovih sedamdesetoricu sinova na jednom kamenu. Za kralja stanovnicima Šekema proglasili ste Abimeleka, sina njegove sluškinje, samo zato što vam je rođak.19. Ako ste, dakle, danas postupili vjerno i pošteno prema Jerubaalu i njegovoj obitelji, onda se radujte s Abimelekom i neka se on raduje s vama.20. Ali, ako niste, neka sukne plamen iz Abimeleka i spali stanovnike Šekema i Bet Mila. I neka sukne plamen iz stanovnika Šekema i Bet Mila te spali Abimeleka.«21. Jotam je zatim pobjegao. Sklonio se u Beeru, gdje se i nastanio, daleko od svog brata Abimeleka.22. Abimelek je vladao Izraelom tri godine.23. No Bog je napravio razdor između Abimeleka i stanovnika Šekema, koji su počeli smišljati kako da mu nanesu zlo.24. Krvavi zločin počinjen nad sedamdesetoricom Jerubaalovih sinova trebao je biti osvećen na njihovom bratu Abimeleku, koji je braću poubijao, te na stanovnicima Šekema, koji su ga u tome podržali.25. Želeći napakostiti Abimeleku, stanovnici su Šekema postavljali zasjede po planinskim vrletima i pljačkali svakoga tko je onuda prolazio. To je dojavljeno Abimeleku.26. Gaal, Ebedov sin, doselio se u Šekem sa svojom braćom. Stanovnici Šekema pouzdali su se u njega.27. Jednoga su dana otišli u svoje vinograde i brali grožđe. Iscijedili su ga da bi napravili vino. Potom su slavili u hramu svog boga. Jeli su, pili i proklinjali Abimeleka.28. Gaal, Ebedov sin, rekao je: »Tko je uopće Abimelek i zašto bi mu stanovnici Šekema trebali služiti? On je Jerubaalov sin. Dakle, ne trebamo se pokoravati njemu niti njegovom zamjeniku Zebulu. Trebamo služiti ljudima iz obitelji Hamora, Šekemovog pretka.29. Ako me imenujete ratnim zapovjednikom i slijedite u bitku, otjerat ću Abimeleka. Pozvat ću ga da skupi vojsku i krene u bitku.«30. Kad je Zebul, upravitelj grada, čuo što govori Gaal, Ebedov sin, silno se razljutio.31. Tajno je poslao glasnike Abimeleku s porukom: »U grad su došli Gaal, Ebedov sin, i njegova braća. Podižu bunu protiv tebe.32. Zato, dođi noću sa svojim ljudima. Sakrij se u poljima izvan grada i čekaj.33. Ujutro, čim grane sunce, napadnite grad. Gaal će sa svojim ljudima izaći iz grada u borbu, a ti tada učini što možeš.«34. Abimelek i svi njegovi ljudi krenuli su noću prema Šekemu. Sakrili su se u polju ispred grada, podijeljeni u četiri skupine.35. Gaal, Ebedov sin, izašao je i stajao na vratima grada. Tada su se Abimelek i njegovi ljudi digli iz zasjede.36. Kad ih je ugledao, Gaal je rekao Zebulu: »Gledaj! Ljudi dolaze s planine!« A Zebul je odgovorio: »To ti se planinske sjene pričinjaju kao ljudi.«37. No Gaal je ponovo pokazivao: »Pogledaj, ljudi dolaze iz smjera Središta zemlje! Druga skupina dolazi od Čarobnjakovog drveta!«38. Tada mu je Zebul rekao: »Gdje su ti sad tvoja brbljava usta kojima si govorio: ‘Tko je Abimelek da bi mu trebali služiti?’ To su ljudi o kojima si govorio s prijezirom. Sad izađi i bori se s njima!«39. I tako je Gaal krenuo u bitku, predvodeći stanovnike Šekema protiv Abimeleka.40. Abimelek ih je progonio, a oni su bježali. Mnogi su poginuli pred samim vratima grada.41. Abimelek je ostao u Arumi, a Zebul je protjerao Gaala i njegovu braću iz Šekema.42. Sutradan je Abimeleku dojavljeno da stanovnici Šekema izlaze na polja.43. Poveo je svoje ljude. Podijelio ih je u tri skupine i postavio zasjedu na poljima. Kad je vidio ljude kako dolaze iz grada, krenuo je u napad.44. On i njegova skupina jurišali su na ulaz u grad. Druge su dvije skupine napadale i ubijale ljude u polju.45. Cijeloga je dana Abimelek napadao grad. Zauzeo ga je i poubijao ljude, a potom ga potpuno razorio i bacio sol po ruševinama.46. Kad su ljudi iz Kule Šekemske čuli što se dogodilo u Šekemu, sklonili su se u najsigurnijem dijelu hrama boga El Berita .47. Abimeleku je dojavljeno da su se ondje okupili vođe Kule Šekemske,48. a on se sa svim svojim ljudima popeo na planinu Salmon. Ondje je uzeo sjekiru, nasjekao granja i podigao ga na ramena. Rekao je svojim ljudima: »Brzo! Radite isto što i ja!«49. Svaki je čovjek nasjekao granja i krenuo za Abimelekom. Naslagali su granje ispred najsigurnijeg dijela hrama i potpalili vatru. Svi su ljudi iz Kule Šekemske izgorjeli, oko tisuću muškaraca i žena.50. Potom je Abimelek otišao u Tebes, postavio opsadu oko grada i zauzeo ga.51. U središtu je grada bila dobro utvrđena kula. Svi muškarci i žene, svi vođe naroda u gradu, zatvorili su se u kulu i zaključali vrata za sobom. Potom su se popeli na vrh kule.52. Abimelek se s ljudima probio do kule. Prišao je vratima kako bi podmetnuo požar.53. No jedna je žena bacila na njega mlinski kamen s vrha kule. Pao mu je na glavu i razbio mu lubanju.54. On je brzo doviknuo svome mladom štitonoši: »Uzmi mač i ubij me, da se o meni ne bi govorilo kako me ubila žena.« Njegov ga je štitonoša probio mačem te je Abimelek umro.55. Kad su Izraelci vidjeli da je Abimelek mrtav, vratili su se u svoje kuće.56. Tako se Bog osvetio Abimeleku za zločin koji je počinio protiv svog oca, kad je pobio sedamdesetoricu svoje braće.57. Također, osvetio se i stanovnicima Šekema za sve zlo koje su učinili. Stigla ih je kletva Jotama, Jerubaalovog sina.Sucima 10:1-181. Nakon Abimeleka, na mjesto suca došao je Tola iz Isakarovog plemena, Puin sin i Dodov unuk. Živio je u Šamiru, u Efrajimovom gorju.2. Bio je sudac u Izraelu dvadeset i tri godine. Kad je umro, sahranili su ga u Šamiru.3. Nakon Tole, na mjesto suca došao je Jair, iz područja Gileada. Bio je sudac u Izraelu dvadeset i dvije godine.4. Imao je tridesetoricu sinova, koji su jahali na trideset magaraca i bili upravitelji trideset gradova u Gileadu. Te gradove i danas nazivaju Jairova naselja .5. Kada je Jair umro, sahranili su ga u Kamonu.6. Izraelci su ponovo počeli činiti zlo pred BOGOM. Štovali su Baala i Aštartu , bogove Arama, bogove Sidona, bogove Moaba, bogove Amonaca i bogove Filistejaca. Zapostavili su BOGA i nisu mu služili.7. BOG se razljutio na Izraelce i dopustio da ih pokore narodi Filisteje i Amona.8. Te su godine Filistejci i Amonci porazili i podjarmili Izraelce. Osamnaest su godina ugnjetavali sve Izraelce koji su živjeli istočno od rijeke Jordan, na području Gileada, gdje su živjeli Amorejci.9. Amonci su prešli rijeku Jordan s namjerom da ratuju protiv Judinog, Benjaminovog i Efrajimovog plemena pa se Izrael našao u velikoj nevolji.10. Izraelci su zavapili BOGU. Govorili su mu: »Griješili smo protiv tebe. Napustili smo svoga Boga i štovali baale.«11. BOG im je odgovorio: »Nisam li vas već oslobodio Egipćana, Amorejaca, Amonaca i Filistejaca?12. Također, i od Sidonaca, Amalečana i Maonaca. Kad su vas ugnjetavali, zavapili ste meni za pomoć, a ja sam vas oslobodio.13. Ipak, poslije ste me zapostavili i služili drugim bogovima. Zato vas više neću oslobađati.14. Idite i plačite pred drugim bogovima koje ste si sami odabrali. Neka vas oni spašavaju kad vas snađe nevolja.«15. No Izraelci su rekli BOGU: »Griješili smo. Čini s nama što hoćeš, samo nas danas još jednom spasi.«16. Uklonili su od sebe strane bogove i štovali BOGA, a on više nije mogao trpjeti patnju Izraela.17. Vojska Amonaca okupila se za rat i utaborila u Gileadu, dok su se Izraelci okupili u taboru u Mispi.18. Vođe naroda, koji su živjeli na području Gileada, dogovorili su se: »Onaj tko povede bitku protiv Amonaca, neka bude glavar svih koji žive u Gileadu.«Psalmi 50:1-61. Asafova pjesma. Najuzvišeniji BOG govori. On zemlju poziva od istoka do zapada.2. Bog sja sa Siona, čija je ljepota savršena.3. Bog naš dolazi i ne šuti. Pred njim proždire vatra, oko njega bjesni silna oluja.4. Za svjedoke poziva nebo i zemlju dok sudi svom narodu:5. Neka se okupe oko mene moji vjerni, koji su kroz žrtvu sa mnom savez sklopili.6. Nebesa objavljuju pravednost njegovu jer sâm Bog sudi narodu.Izreka 14:25-2725. Pouzdan svjedok živote spašava, a onaj koji laže šteti drugima.26. Tko poštuje BOGA, sigurnost uživa, a i djeca su mu zaštićena.27. Tko poštuje BOGA, nalazi pravi život i ne upada u zamke smrti.Luki 16:1-311. Isus je rekao svojim učenicima: »Bio jednom neki bogataš, a imao je upravitelja kojeg su optužili da mu rasipa imanje.2. Bogataš je pozvao upravitelja i rekao mu: ‘Što to čujem o tebi? Podnesi račun o svome upravljanju. Ne možeš više biti upravitelj.’3. Na to je ovaj rekao u sebi: ‘Što da napravim? Gospodar mi oduzima upraviteljsko mjesto. Nisam dovoljno jak da kopam, a sramim se prositi.4. Znam što ću: učinit ću tako da će me ljudi, kad više ne budem upravitelj, primati k sebi u kuću.’5. I pozvao je k sebi sve gospodareve dužnike, jednog po jednog. Prvome je rekao: ‘Koliko si dužan mom gospodaru?’6. Dužnik je odgovorio: ‘Stotinu mjerica maslinovog ulja.’ Upravitelj je rekao: ‘Uzmi svoj račun i brzo napiši pedeset!’7. Drugoga je upitao: ‘A ti, koliko ti duguješ?’ Ovaj je odgovorio: ‘Stotinu mjerica pšenice.’ Upravitelj je rekao: ‘Uzmi svoj račun i napiši osamdeset!’8. Kasnije je gospodar pohvalio nepoštenog upravitelja zbog njegove snalažljivosti. Da, ljudi su ovoga svijeta mudriji od duhovnih ljudi u ophođenju prema sebi sličnima.9. Kažem vam, stecite prijatelje svojim svjetovnim bogatstvom pa ćete, kad ono nestane, biti primljeni u vječni dom.10. Čovjeku, kojemu se može vjerovati u malome, može se vjerovati i u velikom. A čovjek, koji je nepošten u malome, bit će nepošten i u velikom.11. Ako vam se nije moglo vjerovati u pogledu svjetovnoga bogatstva, tko će vam povjeriti istinsko bogatstvo?12. A ako vam se nije moglo vjerovati u pogledu tuđega vlasništva, tko će vam dati vaše?13. Ni jedan sluga ne može služiti dvojici gospodara; ili će jednoga mrziti, a drugoga voljeti, ili će jednomu biti odan, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu.«14. Farizeji, koji su bili pohlepni, čuli su sve ovo i podsmjehivali se Isusu.15. A on im je rekao: »Vi se volite praviti dobri pred ljudima, ali Bog zna vaša srca. Ono što ljudi smatraju vrijednim, Bogu se gadi.16. Zakon i proroci bili su na snazi do Ivana. Od tada se propovijeda Radosna vijest o Božjem kraljevstvu i svatko navaljuje da u njega uđe.17. Pa, ipak, lakše će nestati i Nebo i Zemlja nego što će propasti ijedna točkica Zakona.«18. »Svatko tko se rastavi od svoje žene i oženi drugom, čini preljub. I onaj tko se oženi razvedenom ženom, čini preljub.«19. »Bio jednom neki bogataš. Odijevao se u najbolju odjeću i svakodnevno se obilno gostio.20. A siromašni čovjek po imenu Lazar ležao je pred njegovim vratima sav u čirevima.21. Čeznuo je da se najede mrvica s bogataševog stola. Čak su i psi dolazili te mu lizali čireve.22. Jednoga je dana siromah umro, a anđeli su ga odnijeli u Abrahamovo naručje. I bogataš je umro i pokopali su ga.23. Dospio je u svijet mrtvih i ondje je bio na mukama. Kad je pogledao uvis, u daljini je spazio Abrahama, a u njegovom krilu Lazara.24. Povikao je i rekao: ‘Oče Abrahame, smiluj mi se i pošalji Lazara da namoči vršak prsta u vodu i rashladi mi jezik jer se mučim u ovoj vatri!’25. A Abraham je rekao: ‘Sine moj, sjeti se da si za svoga života primio svoje dobro, dok je Lazar primio zlo. Ali sada je on ovdje utješen, a ti se mučiš.26. Osim toga, između nas i vas velik je ponor. Oni koji odavde žele doći k vama, ne mogu, niti tko od vas može doći k nama.’27. Bogataš je rekao: ‘Onda te molim, oče, pošalji Lazara u kuću moga oca,28. jer imam petero braće. Neka ih upozori da i oni ne dođu na ovo mjesto muka!’29. A Abraham je odgovorio: ‘Imaju Mojsija i proroke. Neka njih slušaju!’30. Bogataš je odgovorio: ‘Neće, oče Abrahame, ali ako tko od mrtvih dođe k njima, obratit će se.’31. A Abraham mu je odgovorio: ‘Ako ne slušaju Mojsija i proroke, neće poslušati ni onoga koji ustane od mrtvih.’« Croatian Bible (SHP) 2019 Biblija: Suvremeni Hrvatski Prijevod (SHP) @ 2019 Bible League International