Beblia

Biblija u jednoj godini Svibnja 12

1. Neki stanovnici Zifa došli su k Šaulu u Gibeu i rekli: »David se skriva na brdu Hakila nasuprot Ješimonu.«

2. Šaul je tada krenuo dolje u pustinju Zif s tri tisuće najboljih izraelskih vojnika. Tražili su Davida.

3. Utaborio se pored puta koji vodi na brdo Hakila, nasuprot Ješimona. David je bio u pustinji i shvatio da Šaul dolazi za njim.

4. Poslao je izvidnicu koja mu je to i potvrdila.

5. Potom je otišao do mjesta gdje je bio Šaulov tabor. Vidio je gdje se nalaze šatori Šaula i Abnera, Nerovog sina, glavnog zapovjednika njegove vojske. Šaul je spavao usred tabora, okružen vojskom.

6. David je pitao Hetita Ahimeleka i Abišaja, Serujinog sina i Joabovog brata: »Tko će ići sa mnom dolje u Šaulov tabor?« »Ja ću ići s tobom«, odgovorio je Abišaj.

7. Tako su David i Abišaj noću otišli u vojni tabor. Šaul je spavao usred tabora. Koplje mu je bilo zabodeno u zemlju, njemu do uzglavlja. Abner i vojnici ležali su oko njega.

8. Abišaj je rekao Davidu: »Danas ti je Bog predao tvog neprijatelja. Zato, molim te, pusti me sad da ga pribijem za zemlju jednim udarcem njegovog koplja. Drugi udarac neće ni trebati.«

9. No David je rekao Abišaju: »Nemoj ga ubiti! Tko može nekažnjeno dići ruku na BOŽJEG pomazanika?

10. Zaklinjem se BOGOM, sâm će BOG dokrajčiti Šaula — bilo prirodnom smrću ili pogibijom u borbi.

11. BOŽE sačuvaj da dignem ruku na BOŽJEG pomazanika. Nego, uzmi sad koplje i vrč s vodom pored njegovog uzglavlja pa idemo.«

12. Tako je David uzeo koplje i vrč s vodom pokraj Šaulovog uzglavlja pa su on i Abišaj napustili tabor. Nitko ih nije vidio. Nitko nije o tome ništa znao, niti se itko probudio. Svi su utonuli u dubok san koji je BOG pustio na njih.

13. Tada je David prešao na drugu stranu i popeo se na vrh brda, koje je bilo na sigurnoj udaljenosti od Šaulovog tabora.

14. Viknuo je vojsci i Abneru, Nerovom sinu: »Abnere, odazovi se!« Abner je odgovorio: »Tko si ti i zašto uznemiruješ kralja?«

15. A David je rekao: »Zar nisi muško? Tko ti je ravan u Izraelu? Zašto nisi čuvao svoga gospodara kralja? Jer, netko je došao u tabor ubiti kralja, tvoga gospodara.

16. Ne valja ti to što radiš. Zaklinjem se BOGOM, ti i tvoji ljudi zaslužili ste smrt jer niste čuvali svoga gospodara, BOŽJEG pomazanika. Pogledaj gdje je kraljevo koplje i vrč s vodom koji mu je bio do uzglavlja?«

17. Šaul je prepoznao Davidov glas. Rekao je: »Je li to tvoj glas Davide, sine moj?« A David je odgovorio: »To je moj glas, moj gospodaru kralju.«

18. Dodao je: »Zašto moj gospodar progoni svoga slugu? Što sam učinio? Što sam skrivio?

19. Neka sad moj gospodar kralj posluša svog slugu. Ako te BOG potaknuo protiv mene, neka ga umilostivi miris žrtve. Ali, ako su to učinili ljudi, neka su prokleti pred BOGOM! Jer, protjerali su me iz zemlje koju mi je BOG dao i rekli mi da idem služiti drugim bogovima.

20. Ne daj da moja krv padne na zemlju daleko od BOŽJE prisutnosti. Kralj Izraela kao da je došao tražiti jednu običnu buhu ili loviti jarebicu u planinama.«

21. Nato je Šaul rekao: »Pogriješio sam! Vrati se Davide, sine moj. Neću ti više nauditi jer ti je danas moj život bio dragocjen. Zaista sam se ponio kao bezumnik. Jako sam pogriješio.«

22. »Evo kraljevog koplja«, odgovorio je David. »Neka jedan od tvojih ljudi dođe ovamo i uzme ga.

23. BOG nagrađuje svakog za njegovu pravednost i vjernost. Iako te BOG danas predao meni, nisam htio dići ruku na BOŽJEG pomazanika.

24. Kao što je tvoj život danas bio dragocjen meni, neka tako moj život bude dragocjen BOGU i neka me izbavi iz svih nevolja.«

25. Tada je Šaul rekao Davidu: »Blagoslovljen si Davide, sine moj! Siguran sam da ćeš biti uspješan i činiti velika djela.« David je potom otišao svojim putem, a Šaul se vratio kući.

1 Samuelu 27:1-12

1. No David je razmišljao: »Šaul će me ipak jednog dana ubiti. Bilo bi najbolje da pobjegnem u zemlju Filistejaca. Šaul će me tada prestati tražiti posvuda po Izraelu, a ja ću se izvući.«

2. Tako je David sa šestotinjak ljudi prešao kod Akiša, Maokovog sina, koji je bio kralj u Gatu .

3. David i njegovi ljudi nastanili su se sa svojim obiteljima kod Akiša u gradu Gatu. David se doselio sa svoje dvije žene, Ahinoamom iz Jezreela i Nabalovom udovicom Abigajlom iz Karmela.

4. Šaulu je dojavljeno da je David pobjegao u Gat pa ga je prestao tražiti.

5. David je ubrzo potom rekao Akišu: »Ako sam stekao tvoju naklonost, daj mi mjesto u nekom od tvojih gradova gdje bih se mogao nastaniti. Zašto bi tvoj sluga živio s tobom u kraljevskom gradu?«

6. Tako mu je toga dana Akiš dodijelio Siklag, koji od tada pripada kraljevima Jude.

7. David je u zemlji Filistejaca boravio godinu dana i četiri mjeseca.

8. David i njegovi ljudi odlazili su u napadačke pohode protiv Gešuraca, Girzijaca i Amalečana, koji su od davnina nastanjivali područje od Šura pa sve do Egipta.

9. David bi napadao i ubijao sve muškarce i žene. Uzimao bi ovce, goveda, magarce, deve i odjeću. Vraćao se Akišu s plijenom.

10. Kad bi ga Akiš pitao gdje je tih dana bio u pohodu, David bi odgovorio: »Bili smo u južnom dijelu Jude«, ili »na jugu gdje žive Jerahmeelci«, ili »u pustinji gdje žive Kenijevci.«

11. David nije ostavljao na životu ni muškarce ni žene, da netko od njih ne bi došao u Gat i odao Akišu što on i njegovi ljudi doista čine. Tako je radio cijelo vrijeme dok je živio u zemlji Filistejaca.

12. Akiš je vjerovao Davidu. Mislio je: »Njegov narod Izrael jako ga je zamrzio. Uvijek će mi služiti.«

Psalmi 60:6-12

6. Bog je rekao u svom svetištu: »Uživat ću u pobjedi i zemlju svom narodu podijeliti. Dat ću im grad Šekem i dolinu Sukot.

7. Gilead je moj, Manaše je moj, Efrajim mi je kao kaciga, Juda moja vladarska palica.

8. Moab mi je posuda za pranje, na Edom bacam sandalu , nad Filistejom slavim pobjedu.«

9. No, tko će me dovesti do utvrđenoga grada? Tko će me dovesti do Edoma?

10. Zar nećeš ti, Bože, ti koji si nas odbacio, ti, Bože, koji ne ideš u bitku s našim vojskama?

11. Pomozi nam protiv neprijatelja jer ljudska je pomoć ništavna.

12. S Bogom ćemo uspjeti, on će naše neprijatelje zgaziti.

Izreka 16:4-5

4. BOG je sve načinio sa svrhom, pa i zlikovca za dan kazne.

5. BOGU su mrski bahati stavovi; znajte da neće proći nekažnjeno.

Ivanu 2:1-25

1. Trećega je dana bila svadba u Kani, u Galileji. Ondje je bila Isusova majka.

2. Isus i njegovi učenici također su bili pozvani na svadbu.

3. Kad je ponestalo vina, Isusova je majka rekla Isusu: »Nemaju više vina.«

4. »Draga ženo, zašto to meni govoriš?« odvratio joj je Isus. »Moje vrijeme još nije došlo.«

5. Njegova se majka obratila poslužiteljima: »Učinite što god vam kaže!«

6. Bilo je ondje šest kamenih vrčeva za vodu — kakve su Židovi upotrebljavali pri obrednom pranju . Svaki od njih sadržavao je osamdeset do sto dvadeset litara .

7. Isus je rekao poslužiteljima: »Napunite vrčeve vodom!« I oni su ih napunili do vrha.

8. Tada im je rekao: »Sada odlijte malo i odnesite glavnom poslužitelju.« Tako su i učinili.

9. Glavni je poslužitelj uzeo gutljaj, ali voda se pretvorila u vino. Nije znao odakle je vino došlo, no znali su poslužitelji koji su nalili vodu. Tada je glavni poslužitelj pozvao mladoženju i

10. rekao mu: »Svatko najprije poslužuje dobro vino, a potom, kad se gosti ponapiju, lošije. A ti si dobro vino čuvao sve do sada.«

11. Ovaj, prvi od svojih čudesnih znakova, Isus je učinio u Kani Galilejskoj. Time je pokazao svoje veličanstvo i njegovi su učenici povjerovali u njega.

12. Nakon toga, sa svojom se majkom, braćom i učenicima spustio u Kafarnaum gdje su se zadržali nekoliko dana.

13. Bližio se židovski blagdan Pasha pa se Isus popeo u Jeruzalem.

14. U Hramu je zatekao trgovce kako prodaju stoku, ovce i golubove. Ondje su za svojim klupama sjedili i mjenjači novca.

15. Načinio je bič od konopa i sve ih istjerao iz Hrama, zajedno s ovcama i ostalom stokom. Mjenjačima je novca prosuo srebrnjake i isprevrtao klupe.

16. Prodavačima golubova je rekao: »Nosite to odavde! Ne činite od kuće moga Oca tržnicu!«

17. Njegovi su se učenici sjetili teksta zapisanog u Svetom pismu: »Strast za tvoju kuću gori u meni.«

18. Na to su Židovi rekli: »Učini neki čudesan znak! Dokaži nam da to imaš pravo činiti!«

19. Isus im je odgovorio: »Srušite ovaj hram i ja ću ga ponovo podići za tri dana.«

20. »Ovaj Hram gradio se četrdeset i šest godina«, odvratili su mu Židovi, »a ti ćeš ga podići za tri dana?«

21. No hram o kojem je govorio bilo je njegovo tijelo.

22. Kad je uskrsnuo od mrtvih, njegovi su se učenici sjetili tih riječi te su povjerovali i Svetom pismu i Isusovim riječima.

23. Dok je Isus bio u Jeruzalemu u vrijeme blagdana Pashe, mnogi su povjerovali u njega jer su vidjeli čuda koja je činio.

24. No Isus se njima nije povjeravao jer je dobro poznavao kakvi su ljudi.

25. Nitko mu nije trebao reći kakvi su jer je poznavao ljudsko srce.

Croatian Bible (SHP) 2019

Biblija: Suvremeni Hrvatski Prijevod (SHP) @ 2019 Bible League International