Biblia en un año
Jasyrundy 30

1. Peteĩ távape hérava Ramá, oiko vaekue peteĩ karai zufítava Efraín yvyty rupigua. Héra vaekue Elcaná Jeroham ra'y, upéva Elihú ra'y, upéva Tohu ra'y, upéva Zuf ra'y, Efraín ñemoñaregua.
2. Elcaná hembireko mokõi: peteĩ héra Ana ha pe ambue Peniná. Peniná imemby, Ana katu naimembýi.
3. Opa áño ko karai ohóva itávagui omomba'e guasu ha oikuave'ẽ haguã Tupãme mymbajuka*f** pe távape hérava Siló. Upépe oĩ pa'i ramo mokõive pa'i Elí ra'y, hérava Ofní ha Finees.
4. Oikuave'ẽha árape mymbajuka, Elcaná ome'ẽ pe mymbajukágui hembireko Peniná, ita'ýra ha tajýra kuérape, umi so'o akytã imba'erãva.
5. Ánape katu ome'ẽ pe iporãvéva, ohayhúgui chupe ndaikatúi ramo jepe imemby.
6. Upévare Peniná oñemoĩ Ana rehe, ojahéi ha oñembohory manté hese, ndaikatúigui imemby.
7. Péicha ojehu jepi umi áño ojoapykuéri. Oguahẽvo pe ára ojeho haguã tupaópe, Peniná ojahéi ha oñembohory hese ha Ana hasẽ ha ndokarúi.
8. Iména Elcaná katu he'i chupe: “Anína ne rasẽ Ana! Mba'ére piko reñembyasy ha nderekaruséi? Che ko aime ndéve 10 ne memby rekovia!”
9. Peteĩ jey, oĩ jave hikuái Sílope, okaru rire, Ana opu'ã. Pa'i Elí oguapy hína Ñandejára róga rokẽ ykére.
10. Ana hasẽ soro ha ipy'a renyhẽ ñembyasýgui. Oñemoĩ oñembo'e Tupãme,
11. ha kóicha he'i chupe: “Tupã che Jára nde pu'akapáva! Rema'ẽ ramo ko ne rembiguái poriahumíre, ne mandu'a ramo che rehe ha nde reipota rupi che memby ramo peteĩ mitã kuimba'e, ame'ẽta ndéve ne mba'erã ha noñekytĩ mo'ãi iñakã rague oikove aja pukukue”.
12. Ana oñembo'e puku rupi Tupã renondépe, Elí oma'ẽ ijurúre.
13. Ana niko oñembo'e ipy'apýpente ha noñehendúi iñembo'e. Hembénte omomýi. Upévare Elí oimo'ã oka'uha,
14. ha he'i chupe: —Reka'u jeýma hína! Terehóna ejera raẽ!
15. Ana he'i chupe: —Ndaka'úiko che karai! Nda'úi kaguy térã mba'eve ñane monga'úva. Ajepy'apy etereínte niko ha ahekuavo che mba'e mbyasy Tupã renondépe.
16. Ani reimo'ã kuña vaiha che. Añembo'e puku aína aiko asy eterei ha ndavy'avéigui.
17. Elí he'i chupe: —Tereho katu py'a guapýpe ha Tupã Israel Jára tome'ẽ ndéve pe rejerure vaekue.
18. Ana he'i chupe: —Terehecha kuaa kena chéve péicha opa ára! Upéi ojevy oikohápe ha opa chugui vy'a'ỹ.
19. Pe ára ambuépe opu'ã hikuái ko'ẽ mboyve ha omomba'e guasu rire Ñandejárape oho jey hógape Ramáme. Upéi Elcaná oñeno hembireko Ana ndive ha Tupã imandu'a Ana rembijerurére.
20. Péicha Ana opyta hye guasu. Ha oñembotývo hi'ára, imemby peteĩ mitã kuimba'e ha ombohéra chupe Samuel, ojerure haguére Tupãme.
21. Upéi Elcaná oho jey hogagua kuéra ndive Sílope, oikuave'ẽ haguã mymbajuka áño jere rehegua, ha opaga haguã Tupãme ipromésa.
22. Ana katu ndohói ha he'i iménape: —Ndaha mo'ãi amombo'o peve che memby. Upe rire araháta aikuave'ẽ Tupãme ko mitã opyta haguã upépe opa árape guarã.
23. Iména Elcaná he'i chupe: —Ejapo katu péicha. Epyta remombo'o peve chupe. Ha Tupã tojapo pe he'i vaekue ndéve. Upéicha ha'e opyta omongakuaa imembýpe omombo'o peve.
24. Pe mitã nokambuvéi rire, ogueraha chupe tupao Sílope. Ogueraha avei mbohapy tóro ra'y, 22 kílo trígo ha peteĩ kaguy ryru. Imemby imitã gueteri upérõ.
25. Ojuka rire pe tóro ra'y ogueraha hikuái pe mitã pa'i Elípe.
26. Ha Ana he'i chupe: —Nde karai, che niko pe kuña añembo'e vaekue Ñandejárape nde ypýpe ko tupaópe.
27. Ajerure vaekue chupe ome'ẽ haguã chéve peteĩ mitã. Kóva ha'e.
28. Upévare aru ame'ẽ chupe imba'erã, ha oikove aja oikóta hendive omba'apóvo chupe itupaópe. Upéi oñesũ hikuái Ñandejára renondépe.
1. Ana oñembo'e he'ívo: “Tupã, che py'aite guive roguerovy'a, nde che mombarete pyahúgui. Umi che rehe ija'e'ỹvare che yvytu, nde che pytyvõ haguére avy'a rasa.
2. Ndaipóri imarangatúva ndéicha ore Jára. Ndaipóri oporomo'ãva ndéicha Tupã ore Jára! Ndaipóri tupã ambue!
3. Aníke avave ijuru guasu, ani osẽ ñe'ẽ rei avave jurúgui. Ñandejára niko Tupã hína, oikuaáva opa mba'e, ha'e oikuaa mba'eichaguápa opa mba'e jajapóva.
4. Ha'e omopẽ umi ipy'a guasuvéva hu'y kuéra, ha umi ikangývape ha'e omombarete.
5. Umi hyguãtã vaekue, ko'ágã ochanga tembi'u rembyrére, ha umi iñembyahýi vaekue, ko'ágã hyguãtãmba. Kuña ikatu'ỹ vaekue imemby, ko'ágã 7 imemby, ha pe imemby reta vaekue, ko'ágã icha'ĩmba.
6. Ñandejára oporojuka ha oporomoingove, ñane mboguejy pe yvy kuápe, ha upégui ñane renohẽ jey.
7. Ñandejára ñane momboriahu, térã heta mba'e ome'ẽ ñandéve; ha'e ñande reity, ha ñane mopu'ã jey.
8. Tupã omopu'ã mboriahúpe yvýgui, ha yty apytégui mba'eve oguereko'ỹvape, poguasu ykére chupe omboguapy, ha ijyvatevehápe chupe omohenda. Tupã hína yvy pyenda Jára, ha ha'e hi'ári yvy omboguapy.
9. Ha'e oñangareko umi hese ojeroviáva rehe ha umi heko añáva pytũme oguepa. Yvypóra ijeheguínte mba'eve ndojapói.
10. Hese ija'e'ỹvape Ñandejára omyangu'i, yvágape ára sunúicha ha'e oñeñanduka. Tupã ombojovake opa yvy ári guápe, Ha'e omombarete imburuvicha guasúpe, ha hembiporavo pyrépe yvateve ha'e omoĩ.”
11. Upéi Elcaná oho jey hógape Ramáme, ha pe mitã opyta pa'i Elí pópe hembiapóvo tupaópe.
12. Pa'i Elí ra'y kuéra vaekue kuimba'e reko aña, mba'eve ndoikuaaséiva Tupãgui,
13. térã pa'i rembiapógui Israel guápe. Oĩ ramo omymbajukáva,*f** oguahẽ hendápe peteĩ pa'i rembiguái, so'o kutuha hãi mbohapýva ipópe. Hape so'o ojy aja,
14. omoinge hembiporu ólla térã páilape ha opa mba'e oguenohẽva ogueraha pa'ípe guarã. Péicha ojapo opa Israelguáre Sílope oguahẽva.
15. Avei, ikyrakue ojehapy mboyve altar ári, oguahẽ jepi pe pa'i rembiguái ha he'i pe oikuave'ẽtavape mymbajuka: “Eme'ẽ chéve so'o ambichy haguã pa'ípe. Ha'e ndoipotái so'o ojy pyre, so'o pýrante oipota.”
16. Ha oje'e ramo chupe ojehapy raẽ vaerãha ikyrakue ha pe rire ae ikatuha ogueraha oipotáva, pe tembiguái he'i chupe: “Ndaikuaaséi mba'eve! Eme'ẽ chéve ko'ágã, ỹrõ mbaretépe aipe'áta nde hegui!”
17. Ha péicha pe mba'e aña ko'ã mitã rusu ojapóva Ñandejára renondépe ivai eterei, noñemomba'éigui umi mba'e Tupãme oñekuave'ẽva.
18. Upe aja mitã Samuel, oñemondéva efod*f** línope, akóinte hembiapo Ñandejárape guarã.
19. Opa áño isy oúvo tupaópe iména ndive oikuave'ẽ haguã mymbajuka áño jere rehegua, ogueru jepi chupe peteĩ ahojami ojapo vaekue chupe guarã.
20. Upérõ Elí ohovasáva Elcaná ha hembirekópe, he'ívo: “Ñandejára tomyengovia ndéve ome'ẽvo ndéve nde ra'yrã ko kuñágui, pe ha'e ome'ẽ vaekue chupe rekovia.” Upéi ha'e oho jeýva hógape.
21. Ha Tupã ohovasáva Ánape ha ha'e hye guasu jepi. Péicha Ana imemby mbohapy mitã kuimba'e ha mokõi mitãkuña. Samuel katu okakuaa ohóvo Ñandejára renondépe.
22. Elí itujáma ha oikuaa porã opa mba'e ita'ýra mokõive ojapóva Israelgua kuérare. Oikuaa avei oñenoha hikuái kuña kuéra ndive omba'apóva Jotopa Róga rokẽme.
23. Upévare he'i chupe kuéra: “Opavave omombe'u chéve umi mba'e vai pejapóva. Anivéna peiko péicha.
24. Che ra'y kuéra, naiporãi ningo umi mba'e Tupã retãgua he'íva pende rehe.
25. Oĩ ramo ojapóva mba'e vai hapicháre, Tupã ikatu oheja rei chupe; ojapo ramo ivaíva Ñandejára rehe katu, máva piko ikatúta omo'ã chupe?” Ha'e kuéra katu nohenduséi itúva ñe'ẽ, Tupã ningo oñembopy'a peteĩma ojukávo chupe kuéra.
26. Upe aja Samuel okakuaa ohóvo, ha hembiapo iporã Tupã ha opa Israelgua renondépe.
27. Umiha árape oguahẽ peteĩ maranduhára*f** Elí rendápe ha he'i chupe: “Ñandejára he'ika ndéve kóicha: ‘Nde ru ypykue oiko ramo guare Egíptope faraón rembiguái ramo, ajechauka porã vaekue chupe,
28. ha opa Israel ñemoñaregua apytégui, chupe aiporavo vaekue oiko haguã pa'i ramo chéve guarã, hembiapo haguã che altárpe,*f** ohapy haguã insiénso ha omonde haguã efod*f** che renondépe. Ame'ẽ avei nde ru ypykuépe, opa mba'e kuave'ẽgui Israelgua ohapýva che rérape.
29. Mba'ére piko péicha ramo rejapo'i mymbajuka ha mba'e kuave'ẽ*f** che amoĩ vaekue ojejapo haguã? Mba'ére rembojeroviave che hegui nde ra'y kuérape, remongyrávo chupe kuéra umi mba'e iporãvévape che retãgua Israel oikuave'ẽvagui chéve?’
30. Upévare Tupã Israel Jára, he'i vaekue nde ha nde rogagua pemba'apotaha henondépe opa árape guarã, he'ika ndéve ko'ágã: ‘Araka'eve ndaheja mo'ãi véima péicha oiko. Che ambojeroviáta che apóvape mba'e ramo ha che apo'íva oikopáta hese. Che, Tupã, ha'e kóicha:
31. Hi'aguĩma ára rohundi haguã ndéve ha kuimba'e kuéra nde ru ypykue génteva, ha ndaipóri mo'ãi nde rogagua omanótava ituja rire.
32. Tuicha jepy'apy ha py'a rasy reheve rehecháta opa mba'e porã ajapótava Israel rehe, ha avave nde rogagua nda ituja jepe mo'ãi.
33. Mbovymi nde rogagua ahejáta che altar ypýpe, hesatũmba haguã py'a rasýgui ha ipy'a renyhẽ haguã vy'a'ỹgui. Umi ambue ne ñemoñare katu ojejukapáta.
34. Techaukaha ramo rehecháta pe ojehútava nde ra'y kuérape Ofní ha Finees: mokõive omanóta peteĩ árape.
35. Upéi amopu'ãta peteĩ pa'i che jeroviaha ojapótava che rembipota ha oikótava che aipotaháicha; amoñemoñare hetáta chupe ha ha'e oĩta upe mburuvicha guasu che aiporavótava ykére, ojapo haguã ha'e he'íva.
36. Upérõ opa umi nde rogagua oikovéva gueteri oúta ojayvy henondépe, pláta térã mbuja pehẽnguemíre, ojerurévo chupe hembiaporã pa'i kuéra apytépe jahecha ndohupytýipa péicha ho'u vaerã.’”
1. Mitã rusu Samuel akóinte omomba'e Ñandejárape, ojapóvo pa'i Elí he'íva chupe. Umiha árape Ñandejára nohenduka py'ỹiri iñe'ẽ ha ndojechaukáiva avavépe.
2. Elí, hesa kangýgui ndahesa pyso véima. Peteĩ jey oke hína ikotýpe,
3. Samuel katu oke tupaópe oĩháme Tupã karameguã. Pe mba'e rendy hendy Tupãme oñemyendýva, ne'ĩra gueteri oñembogue.
4. Upérõ Tupã ohenói chupe: —Samuel! Ha'e he'i: —Mba'épa pa'i!
5. Pya'e oho Elí rendápe ha he'i chupe: —Ajúma. Mba'épa reipota! Elí he'i chupe: —Norohenóiri kuri. Tereho eñeno jey. Samuel oho oñeno.
6. Tupã katu ohenói jey chupe: Samuel! Samuel opu'ã oho Elí rendápe ha he'i chupe: —Ajúma. Mba'épa reipota! Elí he'i chupe: —Che norohenóiri che ra'y. Tereho eñeno.
7. Samuel ndoikuaái gueteri Ñandejárape, ku noñe'ẽiva gueteri chupe.
8. Tupã katu ohenói jey Samuélpe ha ha'e oho Elí rendápe ha he'i chupe: —Ajúma. Mba'épa reipota! Upérõ Elí ohecha kuaa Ñandejára ohenoiha pe mitã rusúpe,
9. ha he'i chupe: —Tereho eñeno, ha Ñandejára ne renói ramo, ere chupe: “Eñe'ẽ katu, ne rembiguái ne rendu!”. Samuel oho jey oñeno.
10. Upéi oguahẽ Ñandejára, opyta, ha ohenói jey chupe, ojapóma haguéicha. —Samuel, Samuel! Samuel he'i chupe: —Eñe'ẽ katu, ne rembiguái ne rendu!
11. Ha Ñandejára he'i chupe: —Ajapóta peteĩ mba'e Israélpe omboapysa rasýtava opa ohendúvape.
12. Pe árape ajapóta katuete Elí rogagua rehe opa mba'e ha'e vaekue chupe.
13. Ha'e vaekue chupe ainupãtaha hesegua kuérape opa árape guarã umi ñañangue ha'e oikuaávare. Ita'ýra kuéra ojahéi vaekue che rehe ha ha'e mba'eve ndojapói hese kuéra.
14. Upévare ame'ẽma che ñe'ẽ, Elí rogagua rembiapo añangue ndoje'o mo'ãveiha mba'eveichagua mymbajuka*f** térã mba'e kuave'ẽme.
15. Upe rire Samuel oñeno ko'ẽmba peve ha upérõ oipe'a tupao rokẽ. Samuel okyhyje omombe'u haguã Elípe pe oikuaa vaekue jehechauka rupi,
16. Elí katu ohenói chupe: —Che ra'y Samuel! —Ajúma, —he'i ha'e.
17. Ha Elí oporandu chupe: —Mba'e piko he'i ndéve ra'e Ñandejára? Emombe'upáke chéve ha ani reñomi che hegui mba'eve. Tupã ta ne nupã rasy reñomi ramo che hegui peteĩ umi mba'e he'i vaekuégui ndéve.
18. Samuel omombe'u chupe opa mba'e oñomi'ỹ rehe mba'eve, ha Elí he'i: —Ha'e niko Ñandejára! Tojapo katu chupe iporãveháicha!
19. Samuel okakuaa ha Ñandejára oipytyvõ chupe. Ha'e ndohejái ojapo'ỹre mba'eve umi chupe he'i vaekuégui.
20. Opa Israelgua Dan guive Beerseba peve, ohecha kuaa Samuel ha'eha Tupã maranduhára*f** añetegua.
21. Ha Tupã ojechauka jey Sílope. Upépe niko ha'e ojekuaaukáva Samuélpe.
1. David rembiapokue, hasývape guarã.
2. Ivýrova he'i ipy'a pýpe ndaiporiha Tupã. Maymávante heko vai, hembiapokue ñane mbojeguaru, ndaipóri hembiapo porãva.
3. Tupã omaña yvága guive yvypóra kuérare, jahecha oĩpa iñakã guapýva, peteĩnte jepe omomba'éva Tupãme.
4. Opavave ojavy hape, ha peteĩcha heko vai. Ndaipóri hembiapo porãva, peteĩnte jepe.
5. Umi iñaña ha ohykue'óva che retã guápe okarúva hese kuéra mbuja ho'u ramo guáicha, umíva, ndoiporúi iñakã ha nomomba'e guasúi Tupãme.
6. Ndaipóri ramo jepe mba'eve chupe kuéra omongyhyjéva, ha'e kuéra oryrýi osusũta. Tupã omosarambíta hese ija'e'ỹva kãnguekue, umíva oñemotĩta Tupã omboykégui chupe kuéra.
8. Ñandejára ndohechaséi iñañáva mba'e kuave'ẽ, heko jojáva ñembo'e ha'e ohendu.
9. Ñandejára ndaija'éi heko vaívare, heko jojávape ha'e ohayhu.
10. Tape porã ohejáva oñenupã rasýta, naiñe'ẽ renduséiva omanóta.
11. Ñandejára ohechapa ñemano ha yvykua, ko'yteve upe ñande py'apýpe jarekóva.
27. Upe rire umi Saduséo oho Jesús rendápe. Umi Saduséo niko ndogueroviái omanóva oikove jeyha, upévare he'i Jesúspe:
28. --Mbo'ehára, Moisés niko oheja vaekue kuatiáre, peteĩ kuimba'e omano ramo imemby'ỹre chugui hembireko, tyvýra omenda vaerã hembirekorére omoñemoñare haguã tyke'ýra omano vaekuépe.
29. Ha upéicha, oiko vaekue peteĩ jey 7 ojoryvýva. Ha pe tenondegua omenda, ha omano ta'ýra'ỹre.
30. Pe mokõiha,
31. ha mbohapyha omenda hembirekorére, ha upéicha avei ojapo umi ambue, ha omanomba umi 7 ita'ýra'ỹre.
32. Ipahávo omano avei pe kuña.
33. Ha néi, ágã ojeikove jey vove, máva rembirekótapa hína pe kuña, umi 7 niko omenda vaekue hese?
34. Jesús he'i chupe kuéra: --Yvy ári ojeikove aja, kuña ha kuimba'e omenda.
35. Ha umi Tupã ohecháva, ikatuha oikove jey pe jeikove tenondevévo guápe, taha'e kuimba'e térã kuña, umíva nomenda mo'ã véima,
36. ndaikatu véiguima omano. Ha'e kuéra Tupã remimboúichata, ha Tupã ra'ýta oikove jey rupi.
37. Moisés jepe voi niko, ku javorái hendýva okai'ỹ ramo guare, oikuaauka ñandéve omanóva oikove jeyha. Upépe he'i, Tupã Abraham, Jacob ha Isaac Jaraha.
38. Ha'e niko ndaha'éi omanóva Tupã. Oikovéva Tupã katu. Chupe guarã niko maymáva oikove.
39. Umi Moisés rembiapoukapy mbo'eha oĩva upépe he'i chupe upérõ: --Ere porã, mbo'ehára.
40. Ha ndaipy'a véima hikuái oporanduve haguã.
41. Jesús oporandu chupe kuéra: --Mba'ére piko oje'e pe Mesías David ñemoñareha?
42. David voi niko he'i Salmo kuérape: Ñandejára he'i che Járape: “Eguapy che akatúape,
43. tamoĩ ne pyenda ramo umi nde rayhu'ỹva.”
44. Mba'éicha piko aipórõ pe Mesías David ñemoñaréta, ko David voi he'íva chupe “Che Jára”?
45. Opavave ohendu hína, ha Jesús he'i hemimbo'e kuérape:
46. “Peñeñangarekóke umi Moisés rembiapoukapy mbo'ehágui. Ha'e kuéra niko oikose ao puku reheve, ha oipota tapépe oñemomaitei chupe kuéra karai guasúicha. Oheka oguapy haguã umi ojeporombojeroviavehápe judío kuéra tupaópe, ha umi ojekaruhápe.
47. Ha oipe'a hóga umi imenave'ỹvagui, ha ojehecha kuaa'ỹ haguã oñembo'e puku-puku. Umíva oñenupã hetavéta.”
Guarani Bible 1996
Guarani DC Bible Sociedad Bíblica Paraguaya, 1996