Bible in one year April 16Joshua 21:1-451. Jodong dhout jo-Lawi nodhi Shilo e piny Kanaan, mowacho ni Eleazar jadolo gi Joshua wuod Nun, kod jodong dhout Israel niya,2. “Ruoth Nyasaye nochiko Musa ni mondo wayud mier mag dak kaachiel gi lege jamni mokiewo kodgi.”3. Kuom mano jo-Israel nomiyo jo-Lawi miechgi gi lege mokiewo kodgi mana e pinygi giwegi, kaluwore gi chik Ruoth Nyasaye.4. Joka Kohath ema nokwong pognigi mier gi ombulu. Jo-Lawi ma nyikwa Harun jadolo noyudo mier apar gadek e piny jo-Juda gi piny jo-Simeon kod piny jo-Benjamin.5. To joka Kohath modong’ nomi mier apar e piny jo-Efraim gi jo-Dan, kendo e piny jo-Manase konchiel.6. Joka Gershom nomi mier apar gadek e piny jo-Isakar gi piny jo-Asher kod piny jo-Naftali kendo e piny jo-Manase komachielo ma nodak Bashan.7. Joka Merari to nomi mier apar gariyo e piny jo-Reuben gi piny jo-Gad kod piny jo-Zebulun.8. Kamano jo-Israel nopogo ni jo-Lawi miego gi ombulu, kaluwore gi chik mane Ruoth Nyasaye omiyo Musa.9. Ombulu mokwongo nolwar kuom jo-Lawi ma nyikwa Harun mane gin dhoot achiel kuom joka Kohath. Mier mane opognigi kuom piny jo-Juda gi mar jo-Simeon ne gin10. 11. Kiriath-arba, miluongo bende ni Hebron, e piny gode mag Juda, kaachiel gi lege ma nokiewo kode. (Arbano ne kwar jo-Anak.)12. To mier matindo ma nokiewo gi dalano, kaachiel gi gweng’ momanyore kode, nosemi Kaleb wuod Jefune.13. Mier mane opog ni nyikwa Harun jadolo e magi: Hebron, (ma achiel kuom mier ma ng’at moneko nyalo tonyie,) gi Libna14. gi Jatir gi Eshtemoa15. gi Holon gi Debir16. gi Ashan gi Juta kod Beth-shemesh. Ne gin mier ochiko ma nopog ni dhoudi ariyogo.17. To e piny jo-Benjamin nomigi mier ang’wen mane gin Gibeon gi Geba18. gi Anathoth kod Almon.19. Kamano jodolo ma nyikwa Harun noyudo mier apar gadek, kaachiel gi legegi.20. Kane ogo ombulu, jo-Lawi ma jodhout Kohath modong’ nopognigi mier ang’wen kaachiel gi legegi e piny Efraim.21. Ne gin Shekem, (ma dala ma ng’ato moneko nyalo tonyie,) e piny gode mag Efraim, gi Gezer22. Kibzaim kod Beth-horon.23. Nopognigi bende mier ang’wen e piny jo-Dan. Ne gin Elteke gi Gibethon24. gi Aijalon kod Gath-rimon.25. To e piny jo-Manase konchiel nomigie Taanak kod Ibleam.26. Kamano dhout Kohath modong’go noyudo mier apar, kaachiel gi legegi.27. Nyikwa Gershom, ma achiel kuom dhout jo-Lawi, bende nomi mier kaachiel gi legegi. E piny jo-Manase komachielo ne giyudoe mier ariyo, mane gin Galon-gashan, (dala ma ng’at moneko nyalo tonyie,) kod Be-astaroth.28. To e piny jo-Isakar ne giyudoe mier ang’wen mane gin Kishion gi Daberath29. gi Jarmuth kod En-ganim.30. E piny jo-Asher bende nomigie mier ang’wen, mane gin Mishal gi Abdon31. gi Helkath kod Rehob.32. E piny jo-Naftali to ne giyudoe Kedesh-galili, (dala ma ng’at moneko nyalo tonyie,) gi Hamothdor gi Kartan, duto mier adek.33. Kamano dhout jo-Gershom koriwore noyudo mier apar gadek kaachiel gi legegi.34. Koro magi e mier kaachiel gi legegi mane opogni jo-Lawi ma jodhout Merari modong’. E piny jo-Zebulun ne giyudoe mier ang’wen mane gin Jokneam gi Karta35. gi Dimna kod Nahalal.36. To yo wuok chieng’ mar aora Jordan, e piny jo-Reuben momanyore gi Jeriko ne giyudoe mier ang’wen mane gin Bezer-me-thim, (dala ma ng’at moneko nyalo tonyie,) gi Jahaz37. gi Kedemoth kod Meraath.38. To e piny jo-Gad ne giyudoe mier ang’wen, mane gin Ramoth-gilead, (ma bende dala ma ng’at moneko nyalo tonyie,) gi Mahanaim39. gi Heshbon kod Jazer.40. Kamano jo-Lawi ma jodhout Merari modong’go noyudo mier apar gang’wen, kaachiel gi legegi.41. Kuom mano, mier duto mane jo-Lawi oyudo e piny Israel, noromo piero ang’wen gaboro.42. Dala ka dala ne nigi lege mokiewo kode.43. Kamano Ruoth Nyasaye nomiyo jo-Israel piny duto mane osesingore ni kweregi ni nomigi. Ne gikawe, mi gidak kuno.44. Ruoth Nyasaye nomiyogi kue e tong’gi duto kaka nosesingore ni kweregi. Onge wasikgi kata achiel mane nyalo sirogi, nikech Ruoth Nyaaye ema nomiyo giloyogi duto.45. Ruoth Nyasaye nochopo singruokne duto ma nosetimo ni jo-Israel.Joshua 22:1-341. Bang’ wechego duto, Joshua noluongo jo-Benjamin gi jo-Gad kod jo-Manase konchiel kande,2. mowachonigi niya, “Usechopo chike duto mag Musa jatich Ruoth Nyasaye, kaachiel gi maga bende.3. E kindegi duto ok useringo uweyo jo-Israel weteu, to userito chik Ruoth Nyasaye ma Nyasachu gi chunyu duto nyaka chil kawuono.4. To koro Ruoth Nyasaye osemiyo oweteu pinyni kaka nosingorenigi, omiyo unyalo dok e miechu manie piny mane Musa jatich Ruoth Nyasaye omiyou yo wuok chieng’ mar aora Jordan.5. Neuru ni urito chik duto mane Musa jatich Ruoth Nyasaye omiyiou. Heruru Ruoth Nyasaye ma Nyasachu, kuluwo yorene, kendo kurito chikene. Padreuru kuome, kutiyone gi chunyu duto.”6. Eka Joshua noguedhogi, kendo nowachonigi niya,7. “Ero, udok e miechu gi mwandu mang’eny. Un gi dhok mathoth, gi fedha kod dhahabu, gi mula kod nyinyo, kendo gi lewni mogundho. Neuru ni upogo ni joweteu gigo duto musepeyo kuom wasiku.” Bang’ wachonigi kamano, noweyogi gia, mi gidok miechgi. (Musa nosemiyo jo-Manase konchielgi lowo e Bashan, to jo-Manase modong’ ema Joshua nomiyo lowo yo podho chieng’ mar Jordan kaachiel gi jowetegi.)8. 9. Kuom mano, jo-Reuben gi jo-Gad kod jo-Manase konchiel noweyo jo-Israel Shilo e piny Kanaan. Ne gidok Gilead e pinygi, mane Ruoth Nyasaye osechiko Musa ni mondo gikaw.10. To kane gichopo Geliloth man but aora Jordan, ne gigero kendo mang’ongo mar misango e bath aora kanyo, mane ji nyalo neno gi kuma bor.11. Kane jo-Israel mamoko owinjo ni jo-Reuben gi jo-Gad kod jo-Manase konchiel osegero kendo-mar-misango Geliloth e bath aora Jordan, kama omanyore gi piny Kanaan,12. ne gichokore Shilo mondo gidhi giked kodgi.13. Bende ne gioro Finehas wuod Eleazar jadolo e piny Gilead ir jo-Reuben gi jo-Gad kod jo-Manase konchiel,14. mi nodhi gi jotelo apar mag dhout Israel ka moro ka moro ochung’ ni dhoot ka dhoot.15. Ne gibiro ir jogo, mi giwachonigi niya,16. “Wabiro e nying jo-Ruoth Nyasaye duto mondo wapenju gima omiyo usetimo gima rachni e nyim Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel? Useketho ni Ruoth Nyasaye, nikech ugero kendo-mar-misango maru uwegi, kendo useweyo luwe.17. Paruru richo mane watimo Peor, kod kum mane Ryoth Nyasaye omiyowa, ma pok orumo nyaka chil kawuono.18. Uparo ni kumno ne yot, ma kendo pod uweyoe mana luwo Ruoth Nyasaye? Ka uketho ni Ruoth Nyasaye kawuono, to kiny nokech gi jo-Israel duto.19. Kuom mano, kuneno ni ok unyal lemo maber e pinyu, to biuru lokawa e piny Ruoth Nyasaye kuma ogurie Hema Maler, mondo udag kodwa. To kik uwe Ruoth Nyasaye, mi urwakwa e masira, kugero kendo-mar-misango machielo ni ma ok mana mar Ruoth Nyasaye ma Nyasachwa ma noseger cha.20. Paruru kaka Akan wuod Zera notamore rito chik kuom gik mokwer, momiyo jo-Israel duto noyudo kum, ma ok Akan kende ema ne otho nikech richono!”21. Jo-Reuben gi jo-Gad kod jo-Manase konchiel nodwoko jotend dhout Israelgo niya,22. “Ruoth Nyasaye e Nyasaye Maduong’! Ruoth Nyasaye e Nyasaye Maduong’! En ema ong’eyo gima omiyo ne wagero kendoni, to un bende nyaka ung’e. Ka en adieri ni waseketho, kendo waweyo Ruoth Nyasaye, to owinjore watho.23. Ka dibed ni wasepiem gi Ruoth Nyasaye, kendo wagero kendowa wawegi mondo wawang’ie misengini, kata watimie misengni mag cham kata mag kue, to Ruoth Nyasaye owuon mondo okumwa.24. Ne watimo kamano nikech dipo ka chieng’ moro nyikwau owacho ni nyikwawa niya, ‘Ere gima omiyo uluongoru ni jo-Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel?25. Ruoth Nyasaye noseketo aora Jordan mondo opog kindwa kodu, omiyo ok un joge.’ Ka giwacho kamano, to di gimon nyikwawa lamo Ruoth Nyasaye.26. Kuom mano ne wagero kendoni27. mana ni mondo obed ranyisi ni jowa gi jou, kod joma nobi bang’wa, ni walamo Ruoth Nyasaye gi misengni miwang’o gi mag sawo kod mamoko. To kata kamano ne ok wagere mondo watimie misango. Kamano nyikwau ok nonyal wacho ni nyikwawa ni ok gin jo Ruoth Nyasaye.28. Ne waparo bende ni ka gima kamano ditimrenwa, kata ni nyikwawa, to wanyalo nyisogi kido mar kendo-mar-misango mar Ruoth Nyasaye ma wasegero. Ok en mar wang’o misengni kata gimoro amora machalo kamano, to en mana ranyisi e kindwa kodu.29. Ok wanyal piem gi Ruoth Nyasaye, bende ok wanyal weyo luwe, kwagero kendo machielo, to mak mana mano mar Ruoth Nyasaye ma Nyasachwa mochung’ e dho Hema Maler.”30. Kane Finehas jadolo gi jodong oganda kod jotend dhout Israel owinjo wach jo-Reuben gi jo-Gad kod jo-Manase, ne gimor ahinya.31. Eka Finehas wuod Eleazar jadolo nowacho ni jo-Reuben gi jo-Gad kod jo-Manase niya, “Kawuono wang’eyo ni Ruoth Nyasaye ni kodwa, nikech ok usetimo gima Ruoth Nyasaye okwero. Kuom mano usereso jo-Israel mondo kik Ruoth Nyasaye kumgi.”32. Bang’e Finehas wuod Eleazar jadolo kod jotelo noweyo jo-Reuben gi jo-Gad e piny Gilead mi gidok Kanaan ir jo-Isarel mamoko mondo gidwoknigi wach.33. Jo-Israel ne mor gi wachgi, mi ne gipako Ruoth Nyasaye, kendo ne giweyo wach dhi kedo gi jo-Reuben gi jo-Gad, kendo ketho pinygi.34. Jo-Reuben gi jo-Gad noluongo kendono ni ‘Rapar’, nikech ne giwacho niya, “Noparnwa waduto ni Ruoth Nyasaye en Nyasaye.”Zaburi 46:7-117. Ruoth Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto ni kodwa. Adier, Nyasach Jakobo e kar konyruokwa!8. Biuru mondo uneye gik ma Ruoth Nyasaye osetimo. Ee, neyeuru gik miwuoro mosetimo e piny.9. Otieko lwenje e piny duto. Oturo atunge kod tonge, kendo owang’o okumbni gi mach.10. Owacho niya, “Weuru lweny, eka ung’e ni an e Nyasaye. An gi loch kuom ogendini kendo kuom piny ngima.”11. Ruoth Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto ni kodwa. Adier, Nyasach Jakobo e kar konyruokwa!Ngeche 14:12-1312. Yo ma ng’ato paro ni ber, nyalo mana tere e tho.13. Bwonjo mar ng’ato nyalo pando parruok manie chunye, to ka morne orumo to chunye odong’ mana ka lit.Luka 13:1-221. E kinde nogo, jomoko nobiro, monyiso Yesu wach jo-Galili mane Pilato onego ka jotimo misango.2. Yesu nodwokogi niya, “Uparo ni jo-Galili noneno masira malit kamano nikech ne gin joma richo moloyo jo-Galili mamoko duto koso?3. Ooyo, awachonu ni ka ok ulokoru uweyo richou, to uduto ubiro tho mana kaka ne githono!4. Koso uparo ni ji apar gaboro mane ohinga mar Siloam opodho kuomgi, mi onego kande, ne joketho moloyo jo-Jerusalem mamoko duto koso?5. Ooyo, anyisou ni ka ok ulokoru uweyo richou, to uduto ubiro tho mana kaka ne githono!”6. Eka Yesu nogoyonigi ngero niya, “Ng’at moro ne nigi yadh ng’owo e puothe mar mzabibu. Chieng’ moro ne odhi rango ka doyud olemo kuome, to ne ok oyudo.7. Eka nowacho ni jalos puodhono ni, ‘Koro kuom higni adekgi asebedo kabiro ka mondo ayudie olemo kuom ng’owoni, to ok aseyudo gimoro. Omiyo tong’e oko. Ere gimomiyo onego oketh lowo kayiem nono?’8. To jalos puodho nodwoke niya, ‘Jaduong’, yie iweye higani bende. Abiro doye, ma aketne owuoyo.9. Kamano, ka onyago olemo higa mabironi, to mano ber. To ka ok onyago, to koro eka nitong’e oko.’ ”10. Chieng’ Sabato moro, Yesu ne puonjo e od lemo moro.11. To e od lemo kanyo ne nitie dhako moro man gi jachien moseloke jamidekre kuom higni apar gaboro, kendo dende ne odolore ma ok nyal riere kata matin.12. Kane Yesu onene, ne oluonge ire, mowachone niya, “Nyarwa, isechango kuom midekreni!”13. Eka noketo lwete kuom dhakono, mi gikanyono dhakono norioere tir modendo Nyasaye.14. Kane jaduong’ od lemo oneno ka Yesu ochango dhakono chieng’ Sabato kamano, mirima nomake, mi owacho ni ji niya, “Nitie ndalo auchiel ma onego ji tiye, omiyo biuru e ndalogo mondo ochangu, to kik ubi chieng’ Sabato.”15. Ruoth Yesu nodwoke ni, “Un joma wuondore ni ohero Nyasayegi! Donge ng’ato ka ng’ato kuomu gonyo dhere kata kanje e kul chieng’ Sabato, mi ter modho?16. Koro dhako ma nyakwar Ibrahim, ma jachien osebedo kotueyo kuom higni apar gaboroni, donge ber kogony e tuech ma kamano chieng’ Sabato?”17. Dwokone nokwodo wi wasike duto, to ji mamoko nodoko mamor kuom gik malich duto mane otimo.18. Yesu nopenjo niya, “Ere kaka Loch Nyasaye chalo? Ang’o ma dapimego?19. Ochalo gi koth karadali mane ng’ato okawo, mopidho e puothe. Kodhino nodongo, modoko yath maduong’, kendo winy nogedo e bedene.”20. Yesu nopenjo kendo ni, “Ang’o ma dapimgo Loch Nyasaye?21. Ochalo gi thowi mane dhako moro okawo, mi odwalogo mogo atonge adek, mi bang’e okuot maber.”22. Kane Yesu nie wuoth, kadhi Jerusalem, norawo e mier madongo gi matindo, kendo nopuonjo ji. Luo Bible 2015 Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976