Bible in one year May 232 Samuel 17:1-291. Ahithofel nowacho ni Absalom niya, “Yiena ayier ji alufu apar gariyo, mondo alawgo Daudi gotienoni.2. Abiro juke kool, kendo ka chunye onyosore, mi anamiye kihondko maduong’, kendo ji duto man kode noringi. To naneg mana ruoth kende,3. eka anadwok ji duto iri, ka dhako midwoko ir chwore. Kinego ng’at achiel kende to ji duto nobed gi kue.”4. Wachno ne ber ni Absalom gi jodong Israel duto.5. To kata kamano, Absalom nowacho niya, “Luong Hushai ja-Arki, mondo wawinj wachne bende.”6. Kane Hushai obiro ir Absalom, Absalom nonyise rieko mane Ahithofel oseng’ado, nopenje niya, “Dwatim gima owachono koso? Ka ok kamano, to in mondo ing’adnwa rieko.”7. Hushai nodwoko Absalom niya, “Rieko ma Ahithofel ong’adono kawuono ok ber.8. Ing’eyo ni wuoru gi joge gin joma rateke, kendo koro giger mana ka ondiek moma nyithinde. To bende wuoru en jalweny mariek; Ang’ nonind mana kar kende, mopogore gi joge.9. Kata sani, koro osepondo e bugo moro kata kamoro machielo. Omiyo ka jowa moko oneg mana e chakruok lweny, to ng’ato ang’ata mowinjo biro wacho ni masira osemako joma luwo Absalom.10. Mi kata ng’at ma jachir, kendo mager ka sibuor, nokirni, nikech jo-Israel duto ong’eyo ni wuoru en thwon, kendo joma ni kode jochir.11. An to ang’ado rieko ni mondo ichok jo-Israel duto kanyakla, chakre Dan nyaka Beer-sheba, joma thoth ka kuoyo ma e dhonam. Kendo in iwuon itelnigi e lweny.12. Kamano wanajuke kamoro amora ma entie. Wanamwomre kuome, kendo wanamok kuome ka tho momoko e lum. Wananege, kendo onge ng’at achiel kuom joge duto ma notony.13. Kata kapo ni odonjo e dala moro, to jo-Israel duto nokel tonde, mi giniywa udi duto ma e dalano nyaka aora, ma kata kidi matin ok nodong’ kanyo.”14. Mi Absalom gi jo-Israel duto nowacho niya, “Rieko mar Hushai ja-Arki ber moloyo rieko mar Ahithofel.” To mano notimore nikech Ruoth Nyasaye nosechano mondo okel masira ni Absalom, komiyo rieko mar Ahithofel bedo kayiem nono.15. Eka Hushai nonyiso Zadok gi Abiathar ma jadolo rieko mane Ahithofel ong’ado ni Absalom gi jodong Israel, kod rieko mane en owuon ong’ado.16. Bang’e nomedo wacho niya, “Koro oruru wach piyo, kunyiso Daudi ni, gotienoni kik obwor kar yoro aora manie thim, to oidh loka piyo, nimar dipo ka onege gi joge duto.”17. Noyudo Jonathan gi Ahimaaz jobet En-rogel ka rito wach, nikech ne ok owinjore mondo gidonj Jerusalem, nimar dipo ka ng’ato onegogi. To nyako moro ma jatich ema ne dhi En-rogel pile nyisogi gik matimore, eka ne gitero ni Daudi wach.18. To kata kamano rawera moro nonenogi, monyiso Absalom. Omiyo ji ariyogo nowuok ayuka, modhi e dala ng’at moro Bahurim. Ne gidonjo e soko ng’atno mane ni e laru.19. Chi ng’atno nokawo par, moumogo dho soko, eka nomoyoe cham nondo kik gimoro nen.20. Kane jotich Absalom ochopo e dalano, ne gipenjo dhakono niya, “Ere Ahimaaz gi Jonathan?” Dhakono nodwokogi niya, “Giseidho loka aora.” Jotich Absalom nodwarogi, to ne gitamogi nwang’o, mi gidok Jerusalem.21. Kane gisedhi, ji ariyogo nowuok e soko, motero ni Daudi wach niya, “A malo, ing’ad aora piyo nimar Ahithofel oseng’ado rieko ma ditieki!”22. Omiyo Daudi kod joge nong’ado aora Jordan, mi kane piny oru, ne onge kata ng’at achiel mane pok ong’ado aora.23. Kane Ahithofel oneno ni Absalom ok oluwo rieko ma nong’adone, noidho kanje, modok thurgi nyaka dalane. Nolamo gige ni joode, mi nodere, motho. Ne giyike but wuon mare.24. Kane Absalom gi jo-Israel duto oidho loka aora Jordan, noyudo ka Daudi osechopo Mahanaim.25. Absalom noseketo Amasa mondo obed jatend jolweny kar Joab. Amasa ne wuod ja-Ishmael ma nyinge Ithra, ma nokendo Abigail nyar Nahash, ma nyamin Zeruya ma min Joab.26. Absalom gi jo-Israel nojot e piny Gilead.27. Kane Daudi ochopo Mahanaim, Shobi wuod Nahash, ja-Amon ma Raba, gi Makir wuod Amiel ja-Lodebar, kod Barzilai ja-Gilead ma Rogelim, ne jobiro ire.28. Ne gikelo kitendni, gi tewni gi agulni, kod ngano gi shairi gi mogo gi chamb aloda gi oganda gi ng’or,29. kod mor kich gi chak mopoto, gi rombe, kod mo mabuo, mondo Daudi gi joge ocham, nimar ne ging’eyo ni midenyo gi riyo koro omakogi e thim, kendo giol.2 Samuel 18:1-331. Daudi nochano joma ne ni kode, kendo noyieronigi jotelo madongo gi matindo.2. Nopogo jolweny e migepe adek. Migawo achiel noketo e bwo Joab, to moro e bwo Abishai wuod Zeruya, omin Joab, kendo mar adek e bwo Itai ja-Giti. Nowacho ni jolweny niya, “An bende adhi kodu e lweny.”3. To jolweny nodwoke ni, “Ok didhi kodwa, nikech wan kata kapo ni waringo, kata kapo ni ginegowa mathoth, to mano ok gimoro. To in iromri gi ji alufu apar kuomwa. Emomiyo owinjore idong’ mondo ikonywa gi ka.”4. Mi ruoth nowachonigi niya, “Abiro timo gima uneno ni ber.” Omiyo nochung’ but rangach ka oganda lweny wuok, kochanore e migepe matindo gi madongo.5. Ruoth nochiko Joab gi Abishai kod Itai niya, “Akwayou ni kik uhiny rawera ma Absalom.” Jolweny duto nowinjo ka ruoth chiko jotelo ni kik gihiny Absalom.6. Kamano oganda lweny mar Daudi nowuok kedo gi jo-Isarel, kendo lweny norado e bungu mar Efraim.7. Jo-Daudi noloyo jo-Isarel, kendo ji mathoth ma dirom alufu piero ariyo notho chieng’no.8. Lweny nolandore, mokwako pinyno duto, mi chieng’no joma ne otho e bungu ne ng’eny moloyo mago mane jolweny onego.9. Absalom nopo koromo gi jolwenj Daudi. Noyudo oseidho kanyna, to kane kanyna kadho e tiend yath maduong’ ma bedene okar, wi Absalom nomoko e bad yadhno, mi nodong’ koliero kanyo e kor muya, to kanje nodhi adhiya.10. Ng’at moro noneno Absalom, mowacho ni Joab niya, “Aa neno Absalom koliero e yath.”11. Joab nopenjo ng’atno niya, “Ka inene adier, marang’o ne ok ichwowe mondo otho gi kanyono? Da amiyi fedha apar, gi okanda maber.”12. To ng’atno nodwoko Joab niya, “Kata da ni imiya fedha gana e lweta, to ok dater lweta kuom wuod ruoth, nimar ne wawinjo ka ruoth chiki kaachiel gi Abishai kod Itai niya, ‘Akayou ni kik uhiny rawera ma Absalom’.13. Ka da ahinye, ruoth dowinjo, nikech onge wach ma nyalo mung’ore ni ruoth, to in ok diresa!”14. Joab nowachone niya, “An ok anyal galora kodi kamano.” Mi nokawo aserni adek, modhi ochielogo Absalom mane pod oliero e yath ka ngima.15. Eka yawuowi apar ma joting’ ni Joab gi lweny nolworo Absalom, mogoye nyaka otho.16. Bang’e Joab nogoyo tung’, kokwerogo jolweny ni kik gimed lawo jo-Israel.17. Jolweny noduogo mokawo ringre Absalom, mi gibolo e bugo matut mane ni e bungu, kendo ne gidhuro kuome kite mang’eny, molokore pith maduong’. To jo-Israel duto noringo nyaka miechgi.18. Kane Absalom pod ngima, noyudo osechungo siro e Holo mar Ruoth, mondo obedne ka rapar. Nowacho niya, “Aonge gi wuowi ma dichung wiya kasetho.” Omiyo nochako sirono nyinge owuon, kendo pod iluonge ni Rapar mar Absalom nyaka chil kawuono.19. Ahimaaz wuod Zadok nowacho niya, “We aring ater ni ruoth wach maber kaka Ruoth Nyasaye oserese e lwet wasike.”20. To Joab nodwoke ni, “Kawuono ok niter wach, nimar wach ma diter kawuono ok en wach maber, nikech wuod ruoth osetho. Ibiro tero wach chieng’ machielo.”21. Eka Joab nowacho ni misumba moro ma ja-Kush niya, “Dhiyo inyis ruoth gima iseneno.” Ja-Kushno nokulore ni Joab, momako ng’uech.22. To Ahimaaz wuod Zadok nochako okwayo Joab niya, “Ok adewo gima biro timorena. Akwayi, yiena aring aluw ja-Kush.” Joab nopenje niya, “Wuoda, marang’o idwa dhi, to onge gima ibiro yudo kuom oteni?”23. Ahimaaz nodwoke niya, “Kata da nadi, to nyaka aring adhi.” Omiyo Joab noyiene mondo oring odhi. Mi Ahimaaz noringo, koluwo yor paw aora Jordan moyombo ja-Kush.24. Noyudo Daudi obedo e kind dhorangach maoko gi maiye, kendo jarit ne ni ewi dhoranga ohinga. Kane jaritno oting’o wang’e, noneno ng’at man kende ka ringo.25. Omiyo noluongo ruoth, monyiso wach. Ruoth nodwoke niya, “Ka ng’at achiel ema biro, to okelo wach maber.” Jalo noringo piyo, to ka nochopo machiegni,26. jarit noneno ng’at machielo ka ringo biro. Noluongo joma ne nie dhorangach, kokok niya, “Aneno ng’at machielo ka ringo biro kende.” Ruoth nodwoko niya, “En bende okelo wach maber.”27. Jarit nomedo wacho niya, “Jal motelo ringo ka Ahimaaz wuod Zadok.” Ruoth noko ni, “Ahimaaz ng’at malong’o, kendo ageno ni okelo wach maber.”28. Ahimaaz nochopo, moting’o dwonde, kowacho ni ruoth niya, “Wach ber.” Bang’e nokulore piny ni ruoth, mowacho niya, “Ruoth Nyasaye ma Nyasachi duong’, mosechiwo joma nopiem kodi e lweti.”29. Ruoth nopenje niya, “To rawera ma Absalom ngima koso?” Ahimaaz nodwoke niya, “Kane Joab oora, nawinjo mahu maduong’, to ne ok ang’eyo gima otimore.”30. Ruoth nowachone ni, “Sudi ichung’ ka.” Mi nosudo.31. Eka ja-Kush bende nochopo, mowacho niya, “Ruoth akeloni wach maber, nikech Ruoth Nyasaye oseresi e lwet joma nopiem kodi.”32. Ruoth nopenje niya, “Rawera ma Absalom ngima koso?” Ja-Kush nodwoke niya, “Mad wasiki duto, kod joma piem kodi ka dwaro hinyi, bed mana kaka wuowino koro obedo.”33. Ruoth nobwok ahinya, moidho e ot mane ni ewi dhorangach, koywak kama: “Yaye, Absalom wuoda, wuoda! Yaye, Absalom wuoda, mad an ema atho kari, Absalom wuoda, wuoda!”Zaburi 66:16-2016. Un ji duto muluoro Nyasaye, biuru mondo anyisu gik ma osetimona.17. Ne aywakne mondo okonya, kendo ne aikora mar pake gi wer.18. Ka dine bed ni richo mitna, to Ruoth Nyasaye dine ok owinja.19. To osewinja adier, kendo osechiko ite ni lemona.20. Apako Nyasaye, nikech ne ok odagi lemona, to osiko ohera pile.Ngeche 16:31-3231. Lwar en osimbo mar duong’, kendo joma kare ema yude.32. Herruok ber moloyo doko ratego. Ng’at moritore owuon yudo duong’ moloyo ng’ama kawo dala maduong’.Johana 7:28-5328. Mano nomiyo Yesu owacho gi dwol maduong’, kopuonjo e Hekalu niya, “En adier ni ung’eya, kendo en adier ni ung’eyo kuma aaye, to kata kamano ok asebiro gi tekona awuon. Jal mane oora e wuon adiera, to un ok ung’eye.29. An to ang’eye, nikech aa ire, kendo en ema noora.”30. Eka ne gitemo make, to ne ok ginyal, nikech kindene ne pok ochopo.31. To ji mang’eny noyie kuome, kapenjore ni, “Ka Mesia obiro, dotim honni mang’eny moloyo ma jali timo koso?”32. Jo-Farisai nowinjo ka ji kuodho wechego kuom Yesu, omiyo ne giriwo wach gi jodolo madongo, mi gioro askeche mondo omake.33. To Yesu nowacho ni, “Pod abiro medo bet kodu kuom kinde moko, eka bang’e nadog ir Jal mane oora.34. Unumanya, to ok unuyuda, nikech kama abiro betie ok unyal biroe.”35. Jodong jo-Yahudi nopenjore kendgi niya, “Kanye modwaro dhiye ma ok wanyal nwang’ee? Koso odwaro dhi kuom jo-Yahudi modak e pinje joma ok jo-Yahudi mondo opuonj joma ok jo-Yahudi?36. Ere tiend wach mowachoni, wanamanye to ok wanayude, kendo ni, kuma obiro betie wan ok wanyal dhiye?”37. Chieng’ mogik mar sawo, mane en odiechieng’ maduong’ ahinya, Yesu nochung’ mowacho gi dwol maduong’ niya, “Ng’at ma riyo oloyo mondo obi ira, omodhi.38. En mana kaka Muma wacho ni, ‘Aore mag pi mangima nomol kawuok kuome.’ ”39. To Yesu ne oloso kuom Roho, ma ji duto moyie kuome ne biro yudo. To e kindeno Roho ne pok obiro, nikech Yesu ne pok oyudo duong’ne.40. Jomoko kuom joma ne owinjo wechego nowacho niya, “Nyaka bed ni jali e Janabi mwasebedo kwageno ni biro biro.”41. Jomoko to nowacho ni, “En e Mesia.” To ji moko nokwer ni, “Mesia ok nyal wuok Galili!42. Donge Muma wacho ni Mesia nobed nyakwar Daudi, kendo ni nonywole Bethlehem, dala Daudi?”43. Kamano ji nopogore kuom wachne.44. Jomoko kuomgi ne dwaro make, to onge ng’at mane otimo kamano.45. Kane askeche odwogo, jodolo gi jo-Farisai nopenjo gi ni, “Ang’o momiyo ok usekele ka?”46. To ne gidwoko niya, “Pok wanenoe ng’at mawuoyo ka ng’atni!”47. Eka jo-Farisai nopenjogi ni, “Kara un bende osewuondou.48. Bende usenenoe jatendwa moro, kata ja-Farisai moro, moyie kuome?49. To ji ajia ma ok ong’eyo Chik, gin joma okuong’!”50. Ng’at achiel kuom jodongogo ne Nikodemo, mane oyudo osedhi ir Yesu. En nowachonigi ni,51. “Donge Chikwa okwer ni kik ng’ad ni ng’ato bura ka pok oyale, mi owinj wechene?”52. To ne gipenje ni, “In bende in ja-Galili koso? Som Muma, to ibiro yudo ni onge janabi manyalo wuok Galili!”53. [Eka ji duto noa, modok miechgi. Luo Bible 2015 Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976