Bible in one year May 242 Samuel 19:1-431. Nonyis Joab ni ruoth ywak malit nikech Absalom,2. kendo mor mar odiechieng’no nolokore mana ywak kuom jolweny duto, kane giwinjo ni ruoth okuyo nikech wuode.3. Chieng’ono jolweny nodok Mahanaim ka lidho mana kaka joma olo e lweny duogo alucha ka wigi okuot.4. Noyudo ruoth ogeng’o wang’e kendo ywak gi dwol maduong’ niya, “Yaye Absalom wuoda! Absalom wuoda, wuoda!”5. To Joab nodonjo ei ot ir ruoth, mowachone niya, “Kawuono jogi osereso ngimani, kaachiel gi ngima yawuoti gi nyigi kod mondi, to ikuodo wigi,6. nikech ihero jogo mochayi, to ichayo jogo moheri. Tinendeni isemiyo ji ong’eyo ni ok ikwan jotend lweny gi jolwenji ka gimoro, nimar aneno ni kada Absalom bed mangima kawuono, to wan duto watho, to dibedo mamor!7. Omiyo wuogi, iho chuny jogi, nikech an gi adiera e nying Ruoth Nyasaye ni ka ok itimo kamano, to onge kata ng’at achiel ma ang’ nobed kodi otienoni, kendo mano dibedni masira maduong’ moloyo masiche duto miseneno nyaka ia e nyathi.”8. Mi ruoth nowuok mobet e kome e dhorangach, kendo kane onyis ji ni ruoth obet kanyo, ne gibiro e nyime giduto. To noyudo ka jo-Israel oseringo.9. Koko maduong’ ne nitie e dhout Israel duto, ka ji penjore niya, “Ruoth Daudi noresowa e lwet wasikwa, kendo e lwet jo-Filistia, to koro oseringo oa e pinywa nikech Absalom nopiem kode.10. To Absalom mane wawiro mondo obed ruodhwa koro osetho e lweny. Marang’o waling’ aling’a ma ok wachan kaka wanyalo duogo ruoth?”11. Ruoth nowinjo wach jo-Israel, omiyo nooro wach ni Zadok gi Abiathar ma jadolo, kowachonigi ni mondo gipenj jodong Juda niya, “Marang’o un ema dubi achien kuom dwoka e dala?12. Un e jowetena, kendo un e remba. Marang’o un ema dudong’ achien kuom dwoka e dala?13. Wachuru ni Amasa bende ni, ‘Donge ing’eyo ni in kod an wan remo achiel? Nyasaye mondo okweda ka ok aketi jatend jolweny kar Joab.’ ”14. Kamano noloko chuny jo-Juda duto, mi ne gibet gi chuny achiel, kendo ne giorone wach niya, “Duogi kaachiel gi jogi duto.”15. Omiyo ruoth noduogo nyaka aora Jordan, monwang’o ka jo-Juda osechokore Gilgal mondo oromne, kendo okele loka Jordan.16. Shimei wuod Gera, ja-Benjamin ma Bahurim, nobiro piyopiyo kod jo-Juda mondo orom ni ruoth Daudi.17. Jo-Benjamin alufu achiel bende nobiro kode. Ziba jatich joka Saulo kod yawuote apar gabich gi wasumbni piero ariyo, noreto, mokwongo ni ruoth chopo Jordan,18. mondo gikonye ng’ado aora gi joode, kendo gitimne gimoro amora modwaro. Kane ruoth oikore ng’ado aora, Shimei wuod Gera nogoyo chonge piny, mokulorene nyaka e lowo,19. kowacho niya, “Ruoth, kik ikwana ka jaketho, kata paro tim achach ma natimo chieng’ ma niwuok Jerusalem cha. Kik ikan wachno e chunyi,20. nikech ayie ni aseketho, emomiyo an e ng’at mokuongo kuom dhood Josef mobiro romoni kawuono.”21. Abishai wuod Zeruya nowacho niya, “Donge owinjore Shimei tho kuom kuong’o ruoth mowir ma Ruoth Nyasaye oyiero?”22. To Daudi nodwoke niya, “Ang’o machandou koda, un yawuot Zeruya, momiyo udoko wasika tinendeni? Uparo ni bende dineg ng’ato e Israel kawuono adier? To kawuono eka ang’eyo ni kare an ruodh Israel!”23. Mi nosingore ni Shimei, kowacho niya, “Ok nonegi.”24. Mefibosheth nyakwar Saulo nobiro romo ni ruoth. To ne pok olwoko tiende, kata golo yie tike, kata mana lwoko lepe chakre chieng’ mane ruoth owuokie, nyaka chieng’ mane oduogoe koselocho.25. Kane Mefibosheth ochopo koa Jerusalem, mondo orom ni ruoth, ruoth nopenje niya, “Mefibosheth, marang’o ne ok idhi koda?”26. En to nodwoke niya, “Ruoth, jatichna nowuonda. Kaka ing’eyo ni an rang’ol, nadwaro gawo kanyna mondo aidh adhi kodi,27. to jatichnano nothuwa kodi, omiyo naluoro biro. To ruoth ichalo kaka malaika mar Nyasaye, emomiyo tim gima ineno ni ber,28. nikech joodwa duto nowinjore gi tho e lweti, to kata kamano niyiera mondo abed achiel kuom joma chiemo kodi. Koro ere gima chielo ma damed kwayi?”29. Ruoth nowachone niya, “Asewinjo wachni, kendo koro aneno ni mondo upogru gi Ziba mwandu mane amiye.”30. To Mefibosheth nowacho ni ruoth niya, “Ruoth, kaka koro iseduogo gi kue, we mondo Ziba okawgi duto.”31. Barzilai ja-Gilead bende nosebiro koa Rogelim, kokowo ruoth nyaka aora Jordan.32. Ne en ng’at moti ahinya, ma jahigni piero aboro. En ema nokonyo ruoth gi chiemo, e kinde mane ruoth ni Mahanaim, nikech ne en jamoko.33. Ruoth nowachone niya, “Bi wadhi kodi loka cha, kendo anapidhi, kidak koda Jerusalem.”34. To Barzilai nodwoke ni, “Ruoth, an ng’at moseti. Ere kaka dadhi kodi Jerusalem?35. Koro an jahigni piero aboro. Iparo ni pod nitie gimoro manyalo miya mor? Koso awinjo dhath gima achamo kata mar gima amadho? Iparo ni wende chwo kata wende mon pod nyalo miya ilo? Ooyo ruoth, ok owinjore amedni ting’ kayiem.36. Ere gimomiyo dimiya pok ma kama? Abiro ng’ado kodi aora Jordan kende,37. bang’e iyiena adog dalana, mondo oyika kuma liend wuora gi mama nitie. To Kimham wuoda eri. Yie mondo idhi kode, kendo irite kaka idwaro.”38. Ruoth noyiene, ka dwoke niya, “Kara, Kimham nyalo dhi koda. Anatimne kaka idwaro, kendo gimoro amora midwaro kuoma, anatimni.”39. Ji duto nong’ado aora Jordan, to ruoth nodong’, ka goyo ni Barzilai oriti. Nonyodhe kendo oguedhe, eka Barzilai nodok dalane.40. Bang’e ruoth nong’ado aora, modhi nyaka Gilgal, ka jo-Juda duto kowe, kaachiel gi jo-Israel moko. Kimham bende nodhi kode.41. Eka jo-Israel duto nobiro ir ruoth, mi gipenje niya, “Marang’o owetewa ma jo-Juda okawi ling’ling’ kendo okowi loka Jordan kaachiel gi joodi gi jolwenji duto?”42. To jo-Juda duto nodwoko jo-Israel niya, “Ne watimo kamano nikech wan wat ruoth machiegni moloyo. Marang’o iu wang’ gi wachni? Bende uwinjo ni ruoth osemiyowa gimoro wachamo? Koso uparo ni osemiyowa mich moro?”43. Jo-Israel nodwoko jo-Juda kendo niya, “Wan dhoudi apar e piny Daudi, omiyo owinjore wabed kode moloyo un! Marang’o ujarowa? Donge wan ema ne wakwongo paro wach duogo ruoth?” To kata kamano weche jo-Juda ne ger moloyo weche jo-Israel.2 Samuel 20:1-261. To ne nitie ja-Benjamin moro kanyo ma achach, ma nyinge Sheba wuod Bikri. Nogoyo tung’ kowacho niya, “Waonge wat gi Daudi! Ok wan libamba achiel gi wuod Jesse. Wan jo-Israel, wadoguru dala.”2. Omiyo jo-Israel duto noweyo Daudi kendo ne giluwo Sheba wuod Bikri. To jo-Juda nomedo kowo ruodhgi gi chuny achiel, ka gia Jordan nyaka Jerusalem.3. Kane Daudi ochopo e ode Jerusalem, nokawo monde apar ma noweyo ka rito dala, mi noketogi e ot moro machielo, kama ne gibedo kiritogie. Nomiyogi chiemo, to ne ok oriwore kodgi kendo. Kamano noloronigi nyaka chieng’ thogi, ka gidak mana ka mond liete.4. Daudi nonyiso Amasa niya, “Chok jo-Juda duto kanyakla, ibigo ira kapok ndalo adek orumo.”5. Mi Amasa nodhi choko jo-Juda. To nodeko, mi kinde ma nomiye okadho.6. Eka Daudi nowacho ni Abishai niya, “Koro Sheba wuod Bikri biro hinyowa moloyo Absalom. Omiyo, dhiyo gi jolwenja, ilawe, nimar dipo ka odonjo e mier mochiel gohinga, kendo dotony moa e lweta.”7. Abishai nowuok Jerusalem, kotelo ni Joab gi jo-Kereth gi jo-Peleth, kod thwondi duto, mondo gilaw Sheba wuod Bikri.8. Kane gichopo e lwanda maduong’ man Gibeon, ne gipo ka giromo gi Amasa. Noyudo ka Joab orwakore gi lep lweny, ka en gi ligangla ei olalo, moliero e okanda mane otueyo e nungone. Nosudo machiegni, kopando gima odwaro timo.9. Nomoso Amasa, kopenje niya, “In nadi, omera?” Eka nomako yie tik Amasa gi lwete ma korachwich mondo onyodhe.10. To Amasa ne ok odewo ligangla mane ni e lwet Joab. Gikanyono Joab nochwowo bund iye dichiel mak onwoyo, mi jamb iye noo piny, motho. Eka Joab gi Abishai owadgi nomedo lawo Sheba wuod Bikri.11. To ng’at achiel kuom jolwenj Joab nochung’ but ringre Amasa, kawacho niya, “Ji duto moyie Joab, kendo modok kor Daudi, mondo oluw bang’ Joab.”12. To ringre Amasa noriere e dier yo, kochadhore gi remo, kendo ji duto mane luwo yorno ne chung’ ka ng’iye. Kane ng’atno oneno ni ji chung’ kanyo, nogolo ringre Amasa oko e yo, moketo tenge, kendo nobolo law kuome.13. Kane osegole e yo, ji duto noluwo bang’ Joab, ka gilawo Sheba wuod Bikri.14. Sheba nolimo dhout Israel duto nyaka nochopo Abel-beth-maaka, kendo jo-Bikri duto nochokore ire, modonjo kode e dalano.15. Bang’e Joab nobiro gi joge duto, mi gilawo Sheba e Abel-beth-maaka. Ne gigingo pith maduong’ but dala, eka ne gichako kunyo ohinga mondo osienyre.16. To dhako moro mariek mane nie dalano, nokok matek niya, “Uwinjo! Nyisuru Joab obi ka, mondo alos kode.”17. Joab nosudo machiegni mi dhakono nopenje ni, “In e Joab?” Nodwoko ni, “E an.” Eka dhakono nowachone niya, “Ruoth winj wechena.” Joab nodwoke ni, “Wachi.”18. Mi dhakono nowachone niya, “E ndalo machon ji ne biro Abel mondo ong’adnigie rieko. Kamano ne giwacho weche mathagogi.19. Dalawani en achiel kuom mier mabeyo kendo mokue moloyo e Israel, to koro in idwaro ketho dala maduong’ kama e Israel. Marang’o idwaro ketho jo-Ruoth Nyasaye?”20. Joab nodwoke niya, “Ooyo, ok adwar tiekogi kata ketho gimoro!21. Ok en kamano, to ng’at moro miluongo ni Sheba wuod Bikri, modak e piny gode mag Efraim, ema osepiem gi ruoth Daudi. Omiyo goluru mana ng’atno kende, eka abiro weyo dalani.” Dhakono nowacho ni Joab niya, “Ber! Wabiro dironi wiye gi ewi ohinga.”22. Eka dhakono nodhi ir jodalano duto, moloso kodgi gi rieko. Mi ne ging’ado wi Sheba wuod Bikri, kendo gidiro ni Joab. Omiyo Joab nogoyo tung’, kendo joge noweyo dalano, modok miechgi. To Joab nodok Jerusalem ir ruoth.23. Koro Joab ne jatend jolweny duto, to Benaya wuod Jehoyada ne jatend jolweny mowak ma jo-Kereth gi jo-Peleth.24. Adoram ne jarit joma nichuno gi thwon mondo oti. To Jehoshafat wuod Ahilud ne jachan weche.25. Sheva ne jagoro, kendo Zadok gi Abiathar ne jodolo.26. To Ira ja-Jair bende ne jadolo mar Daudi.Zaburi 67:1-71. A Nyasaye, kechwa mondo iguedhwa, kendo rangwa gi ng’wono.2. Eka mondo piny duto ong’e yoreni, kendo ogendini duto bende ong’e teko miseresogo ji.3. A Nyasaye, onego ogendini duto paki. Adier, ogendini duto mondo opaki!4. Onego ogendini duto bed mamor, kendo wer gi ilo, nikech ing’adonigi bura gi adier, kendo itelonigi duto.5. A Nyasaye, onego ogendini duto paki. Adier, ogendini duto mondo opaki!6. Piny osechiek maber! Nyasaye ma Nyasachwa oseguedhowa.7. Ee, Nyasaye oseguedhowa adier, omiyo ji duto onego omiye luor, kamoro amora ma gidakie.Ngeche 16:33-3333. Ji goyo ombulu mondo ong’e gima onego gitim, to Nyasaye owuon ema ong’eyo gima timore.Ngeche 17:1-11. Ber bang’o kuon gi kue, moloyo chamo chiemo mathoth e ot ma dhaw ng’enyie.Johana 8:1-271. Yesu noa kanyo, modhi e got Zeituni.2. Kinyne gokinyi mang’ich, noduogo modonjo e Hekalu, kendo ji duto nochokore bute. Nobet piny, mochako puonjogi.3. To jopuonj Chik gi jo-Farisai nokelo dhako moro mane ojuk ka terore. Ne gikete ochung’ e diergi,4. mi giwacho ni Yesu niya, “Japuonj, dhakoni ojuk rando, ka terore!5. To Chik mane Musa omiyowa wacho ni dhako ma kamano nyaka go gi kite, mi tho. In to iwacho ang’o?”6. Ne giwacho kamano nikech ne gidwaro wach moro ma digidonjne go. To Yesu nolung’ore piny, mondiko e lowo gi lith lwete.7. To kane jogo omedo penje wachno, noting’o wiye, modwokogi niya, “Ng’ato kuomu ma pok otimo richo ema mondo okwong ogoye gi kidi!”8. Eka nochako olung’ore, mondiko e lowo.9. To kane giwinjo gima owacho, ne gia kanyo achiel achiel chakre joma dongo nyaka joma tindo, mi Yesu kende ema nodong’, ka dhakono ochung’ bute.10. Yesu noting’o wiye, mopenjo dhakono niya, “Nyarwa, ekegi? Onge kata achiel modong’ mondo ong’adni bura?”11. Dhakono nodwoke ni, “Ooyo, Jaduong’ onge ng’ato modong’.” Eka Yesu nokone ni, “Kata an bende ok ang’adni bura. Dhiyo, to kik ichak itim richo kendo.”]12. Yesu nomedo puonjo ji, kowacho ni, “An e ler mar piny. Ng’at moluwa ok nowuoth e mudho, to nobed gi ler mar ngima.”13. To jo-Farisai nowachone niya, “Iwuoyo mana kuomi iwuon, omiyo ok wanyal yie ni gik miwacho gin adier.”14. To Yesu nodwokogi ni, “Kata obedo ni awuoyo kuoma awuon, to gik ma awacho gin adier, nikech ang’eyo kuma ne aaye, kendo ang’eyo kuma adhiye, to un ukia kuma naaye kata kuma adhiye.15. Un ung’ado bura gi rieko mar dhano, to an ok ang’ad ni ng’ato bura.16. To kata ka ang’ado bura, to bura ma ang’ado en adier, nikech ok ang’ad bura kenda, to Jal mane oora ema konya.17. E Chiku bende ondikie ni, ka ji ariyo owinjore e wachgi, to wach ma giwacho ikwano ka adier.18. An ema awuoyo kuoma awuon, kendo Wuora mane oora osiro wachna.”19. Mano omiyo ne gipenje niya, “Ere Wuoru nogo?” To Yesu nodwokogi ni, “Ok ung’eya, kata Wuora bende ok ung’eyo. Ka da bed ni ung’eya, to Wuora bende da ung’eyo.”20. Yesu nowacho wechego duto kopuonjo ji e Hekalu, ei ot mane oketie sanduge mag sadaka. Kata kamano onge ng’ama nomake, nikech kindene ne pok ochopo.21. Yesu nowachonigi niya, “An to adhi, kendo unudwara, to unutho mana e richou. Ok unyal dhi kuma adhiye.”22. Mano omiyo jo-Yahudi nowacho ni, “Ng’atni wacho ni ok wanyal dhi kuma odhiye! Mano nyiso ni obiro dere koso?”23. Yesu nodwokogi ni, “Un ua mwalo to an aa malo. Un, un jopinyni, anto ok an japinyni.24. Mano emomiyo awachonu ni unutho e richou, nikech ka udagi yie ni an e En, to adier unutho mana e richou.”25. Eka ne gipenje niya, “To in e ng’ano?” Yesu to nodwokogo ni, “An mana ng’ama asebedo ka awachonu ni e an.26. Nitie gik mang’eny ma adwaro wacho kuomu, kendo ma adwaro ng’adonugo bura. Jal mane oora en jaadiera kendo wach ma ayudo kuome ema anyiso piny.”27. To ne ok ging’eyo ni Yesu loso kodgi kuom Wuoro. Luo Bible 2015 Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976