1. Magi ne e nyikwa Harun gi Musa e kinde mane Ruoth Nyasaye wuoyoe gi Musa e got Sinai:
2. Yawuot Harun ne Nadab, wuowi maduong’, gi Abihu gi Eleazer kod Ithamar.
3. Mago e nying yawuot Harun mane obiro, moketi e tij dolo.
4. To Nadab gi Abihu notho e nyim Ruoth Nyasaye, nikech ne giwang’o ubani ma ok ni kare e nyim Ruoth Nyasaye e thim Sinai. Ne githo ka pok ginywolo nyithindo, omiyo Eleazer gi Ithamar ne jokawo tij dolo ka wuon gi pod ngima.
5. Ruoth Nyasaye nowacho ni Musa niya,
6. “Kel jo-Lawi machiegni, kendo iketgi giti ni Harun.
7. Nyaka gitine, kendo giti ni oganda duto e nyim Hemb Romo ka gitiyo tich lemo e Kama Ler.
8. Ginibed ka girito gik moko duto mitiyogo e Hemb Romo, kendo giniti tich lemo e Kama Ler ni jo-Israel.
9. Iniket jo-Lawi e teko Harun gi yawuote, mondo gibed joma ochiwne kuom oganda jo-Israel.
10. Harun gi yawuote ema inimi tich dolo, to ng’at ma ok jadolo motiyo tich dolo nyaka negi.”
11. Ruoth Nyasaye nowacho ni Musa niya,
12. “Aseyiero jo-Lawi kuom jo-Israel kar nyithindo makayo duto ma mond Israel onywolo. Kuom mano, jo-Lawi gin joga,
13. nimar nyithindo duto makayo gin maga. Chieng’ mane anego nyithindo duto makayo e piny Misri ne awalo nyithind Israel makayo duto obed maga, bed ni gin mag dhano kata mag le. Gin maga. An e Ruoth Nyasaye.”
14. Ruoth Nyasaye ne ochako owacho ni Musa e thim Sinai niya,
15. “Ndik nying jo-Lawi machwo duto chakre ja-due achiel kadhi nyime, kichanogi e dhoutgi kaluwore gi kweregi.”
16. Omiyo Musa nondiko nyinggi kaka Ruoth Nyasaye nochike,
17. kendo nying yawuot Lawi e magi: Gershon gi Kohath, kod Merari.
18. Joka Gershon e dhoutgi gin Libna gi Shimei.
19. Joka Kohath e dhoutgi gin Amram gi Izhar gi Hebron kod Uziel.
20. Joka Merari e dhoutgi gin Mali kod Mushi. Mago e dhout Lawi kaluwore gi kweregi.
21. E dhood Gershon ne nitie joka Libni kod joka Shimei. Mago ne dhout Gershon,
22. kendo kar romb jogi machwo mane okwan chakre ja-due achiel kadhi nyime ne alufu abiriyo gi mia abich.
23. Dhout Gershon ne oket yo podho chieng’ e tok Hema Maler.
24. Jatendgi ne Eliasaf wuod Lael.
25. To kuom tich Hemb Romo, joka Gershon ne omi tich rito Hema Maler, kaachiel gi gik miumego, kod pasia mar dhood Hemb Romo,
26. gi pasia mag laru gi mag rangach midonjogo e laru mar e aluora mar Hema Maler gi aluora mar kendo-mar-misango, kod gik moko duto mitiyogo kanyo.
27. E dhood Kohath, ne nitie joka Amram gi joka Izhar gi joka Hebron kod joka Uziel.
28. Mago ne dhout Kohath, kendo kar romb jogi machwo ma nokwan, chakre ja-due achiel ka dhi nyime ne alufu aboro gi mia achiel. Gin ema ne gin jorit Kama Ler.
29. Dhoutgi noket yo milambo e bath Hema Maler.
30. Jatendgi ne en Elizafan wuod Uziel,
31. kendo ne omigi tich rito Sandug Muma gi mesa gi rachung taya gi kende mag misango gi gik moko duto mitiyogo e lemo, kod pasia gi gige duto.
32. Jaduong’ jotend jo-Lawi duto ne Eleazer wuod Harun jadolo. En ema nokete jatelo mar rito Hema Maler.
33. E dhood Merari ne nitie joka Mali gi joka Mushi. Mago ne e dhout Merari,
34. kendo kar romb jogi machwo mane okwan, chakre ja-due achiel kadhi nyime, ne alufu auchiel gi mia ariyo.
35. Jatendgi ne Zuriel wuod Abihail, kendo noketgi yo nyandwat mar Hema Maler.
36. Joka Merari ne omi tich rito frembe gi rariw gi sirni gi rachungi mag Hema Maler, kaachiel gi gige duto kod gik moko duto mitiyogo kanyono,
37. gi sirni molworo laro, kod rachungigi gi loyegi kod tondegi.
38. To mogik, Musa gi Harun kod joka Harun noket e nyim Hema Maler yo wuok chieng’ mar Hemb Romo. Gin ema ne omigi tich rito Kama Ler ni jo-Israel, to ng’ato ang’ata ma ok jadolo mane nyalo sudo machiegni nyaka ne negi.
39. Kar romb jo-Lawi machwo mane Musa ondiko nyinggi e dhoutgi kaka ne Ruoth Nyasaye ochiko ne alufu piero ariyo, chakre ja-due achiel kadhi nyime.
40. Ruoth Nyasaye nowacho ni Musa niya, “Ndik nying jo-Israel machwo makayo duto chakre ja-due achiel kadhi nyime, kendo ikwan kar rombgi.
41. An e Ruoth Nyasaye. Unuwalna jo-Lawi kar jo-Israel machwo makayo. Kamano bende unuwalna jamb jo-Lawi kar jamni makayo mag jo-Israel.”
43. Kar rombgi ne alufu piero ariyo gariyo gi mia ariyo gi piero abiriyo gadek.
44. Ruoth Nyasaye nochako owacho ni Musa niya,
45. “Kaw jo-Lawi kar jo-Israel machwo makayo duto, kendo kaw jamb jo-Lawi kar jambgi. Jo-Lawi nyaka bed joga. An e Ruoth Nyasaye.
46. To jo-Israel machwo makayo ng’eny moloyo jo-Lawi gi ji mia ariyo kod piero abiriyo gadek,
47. omiyo nyaka uwar joma odong’go gi shekel abich abich, kipimo gi shekel mitiyogo e tich Nyasaye. (Shekel achiel romre gi gera piero ariyo.)
48. Pesa mowargigo unuchiw ni Harun gi yawuote.”
49. Ka ne gisetieko waro joma kayo mane odong’, Musa nokawo pesa mowargigo.
50. Kar romb pesago ne shekel mag fedha alufu achiel gi mia adek kod piero achiel gabich kopim gi rapim mitiyogo e tich Nyasaye.
51. Nochiwo pesago ni Harun gi yawuote kaka ne Ruoth Nyasaye owachone. Kamano notimo gima ne Ruoth Nyasaye ochike.
1. Ruoth Nyasaye nowacho ni Musa gi Harun niya,
2. “Kwanuru jo-Lawi ma joka Kohath e dhoutgi, kaluwore gi kweregi,
3. kundiko nying joma hikgi nie kind piero adek gi piero abich, monego ti tich lemo e Hemb Romo.
4. “Tich momi joka Kohath e Hemb Romo ma en tich maler moloyo, ema:
5. Ka udaro kambiu, to Harun gi yawuote nyaka bi mi lor pasia mogeng’o Kama Ler moloyo, kendo giumgo Sandug Rapar.
6. Eka giume gi piende monyong’, kendo giboye gi law mambulu. Bang’e girwakne ludhe miting’ego.
7. Ginipedh law mambulu e mesa miketoe makati e nyim Nyasaye pile, kendo giniketie tewni gi tegni gi kikombe kod agwetni mitiyogo kitimo misengni miolo piny. Makati michiwo pile bende nyaka bed e wi mesano.
8. Bang’ mano, nyaka gipedh law makwar kuom gigo, kendo gichak giumgi duto gi piende monyong’. Eka girwak ludhe miting’ego.
9. Ginikaw law mambulu, giumgo rachung taya gi teyni mage, gi rangisni gi rajow, kod gik miting’ogo mor taya,
10. ginibo rachung taya kod gige duto gi piende monyong’, kendo giniting’e koliero e luth.
11. Ginipedh law mambulu e mesa mar dhahabu kendo giniume gi piende monyong’. Bang’e ginirwakne ludhe miting’ego.
12. Ginikaw gik moko duto mitiyogo e Kama Ler, mi giket e law mambulu, kendo giumgi gi piende monyong’, eka giniting’gi ka giliero e luth.
13. Ginijow buru e kendo-mar-misango, mi gium kendono gi law maralik.
14. Eka giniket kuome gik moko duto mitiyogo e tich dolo, kaka tep mach gi rachwow gi rajow gi tewni kod gik moko duto mag kendo mar misango. Giniume gi piende monyong’, kendo ginirwakne ludhe miting’ego.
15. Pile ka kambi dar, to joka Kohath nyaka bi mondo oting’ Hema Maler kod gige duto. To kik gibi ka pok Harun gi yawuote otieko umogi, bende kik gimul gimoro amora maler, nono to githo. Mago duto gin gik Hemb Romo ma joka Kohath ema ting’o.
16. Eleazer wuod Harun jadolo ema norit mor taya gi ubani mang’ue ng’ar, gi mor wir kod misango mar cham michiwo pile. Hema Maler gi gik moko duto manie iye, tiende ni Kama Ler kod gige, bende en ema noriti.”
17. Ruoth Nyasaye nowacho ni Musa gi Harun niya,
18. “Kik uwe dhood joka Kohath rum mi lal kuom jo-Lawi wetegi,
19. to nyisgiuru ni ka gisudo machiegni gi gik maler, to gima onego tim mondo kik githo e ma: Harun gi yawuote ema nyaka donji mondo omi ng’ato ka ng’ato tije kod gima onego ng’atno ting’
20. to joka Kohath kik donj, nikech dipo ka gigoyo wang’gi kuom gik maler, mi githo.”
21. Ruoth Nyasaye nowacho ni Musa niya,
22. “Kwan joka Gershon e dhoutgi, kaluwore gi kweregi,
23. kindiko nying joma hikgi ni e kind piero adek kod piero abich, monego ti e Hemb Romo.
24. “Tije momigi kod gik ma onego giti e magi:
25. Giniting’ pasia mag Kama Ler kendo giniting’ Hemb Romo gi law miumego, kaachiel gi piende monyong’ moluow kuome, gi pasia mar dhood Hemb Romo,
26. gi rageng’ni mag laru gi mag pasia mar rangach midonjogo e laru mar aluora mar Hema Maler gi aluora mar kendo-mar-misango gi tondegi kod gik moko duto mitiyogo. Gin ema omigi tich rito gigo.
27. Harun gi yawuote ema nochan tije duto mag joka Gershon, kod gik ma onego giting’.
28. Mano e tich momi joka Gershon e Hemb Romo. Ithamar wuod Harun jadolo ema nobed jatendgi.
29. “Nyaka ikwan joka Merari e dhoutgi moluwore gi kweregi,
30. kindiko nying ji duto ma hikgi ni e kind piero adek gi piero abich, monego ti e Hemb Romo.
31. “Gik ma onego giting’ kaka tichgi e Hemb Romo e magi: Frembe mag Hema Maler gi rariw mage gi sirni mage gi rachungi,
32. gi sirni mag laru molworo hema, gi rachungine gi loyegi gi tondegi kod gik moko duto mitiyogo kanyo. Nyaka pog ni ng’ato ka ng’ato gik ma onego giting’.
33. Mago e tije momi joka Merari e hemb Romo. Ithamar wuod Harun jadolo ema nobed jatendgi.”
34. Musa gi Harun kod jodong oganda jo-Israel nokwano joka Kohath e dhoutgi kaluwore gi kweregi,
35. ka gindiko nying ng’ato ka ng’ato ma hike ni e kind piero adek gi piero abich, moromo tiyo e Hemb Romo.
36. Kar rombgi kochan e dhoutgi ne alufu ariyo gi mia abiriyo gi piero abich.
37. Mano ne e kar romb joka Kohath mane tiyo e Hemb Romo. Musa gi Harun nokwanogi mana kaka ne Ruoth Nyasaye omiyo Musa onyisogi.
38. Joka Gershon ma hikgi ne ni e kind piero adek gi piero abich ma ne tiyo e Hemb Romo nondik nyinggi kaluwore gi kweregi.
39.
40. Kar rombgi e dhoutgi kaluwore gi kweregi ne alufu ariyo gi mia auchiel gi piero adek.
41. Mago e joka Gershon mane tiyo e tich Hemb Romo, kendo mane Musa gi Harun ondiko nyinggi kaka Ruoth Nyasaye nosechikogi.
42. Joka Merari ma hikgi ne ni e kind piero adek gi piero abich mane oromo tiyo e Hemb Romo ne ondik nyinggi e dhoutgi kaluwore ki kweregi.
43.
44. Kar rombgi e dhoutgi ne alufu adek gi mia ariyo.
45. Musa gi Harun nondiko nying joka Merarigo ka gichanogi e dhoutgi kaka Ruoth Nyasaye nomiyo Musa ochikogi.
46. Mano e kaka Musa gi Harun kod jodong Israel nondiko nying jo-Lawi duto e dhoutgi kaluwore gi kweregi.
47. Ne gin joma hikgi ni e kind piero adek gi piero abich mane tiyo tije mopogore opogore e Hemb Romo, kendo mane ting’o gik Hemb Romo.
48. Kar rombgi duto ne alufu aboro gi mia abich kod piero aboro.
49. Musa nondiko nying ng’ato ka ng’ato kuomgi kaka ne Ruoth Nyasaye ochike, kaluwore gi tijegi kod gik mane onego giting’. Mano e kaka Ruoth Nyasaye nochiko Musa mondo otim.
1. A Ruoth Nyasaye, adendi nikech isewara, kendo ok iseyie mondo wasika ogona siboi.
2. Ne aywakni mondo ikonya, A Ruoth Nyasaye, mi ichanga.
3. Ne igola e piny joma otho. Ne an e kanyakla mar joma dhi e piny matutno, to kata kamano ne iresa.
4. Pakuru Ruoth Nyasaye gi wer, un joge maler. Parieuru gik ma Ng’ama Ler osetimo, kendo goneuru erokamano!
5. Mirimbe rumo piyopiyo, to ng’wonone osiko mochwere. Kamoro inyalo bedo gi kuyo gotieno, to kochopo okinyi, to iyudo mor.
6. Ne awinjo ka adhi maber, mi awacho e chunya niya, “Onge gima diloya.”
7. A Ruoth Nyasaye, in ibedona mang’won, kendo iserita mana ka ng’ama odak kama ochiel motegno e got. To kane ipandona wang’i, luoro ne omaka ahinya.
30. Pile joma kare ok nyal yiengni. Joricho to ok nodag e piny.
31. Joma kare wacho weche mariek Lep mawacho weche maricho to ibiro ng’ado oko.
32. Ng’at makare ong’eyo gima onego owachi e sa mowinjore. Joricho to pile wacho gik machwanyo ji.
1. Bang’ ndalo matin, oganda moro machielo maduong’ nochako ochokore, to ne gionge gi chiemo. Omiyo Yesu noluongo jopuonjrene, mowachonigi niya,
2. “Akecho jogo nikech gisebet koda kuom ndalo adek to koro gionge gi chiemo.
3. Ka aweyo gidok thurgi ka gidenyo kamano, to nong’no ditergi e yo, nikech moko kuomgi oa kuma bor ahinya.”
4. To jopuonjrene nopenje niya, “Ere kama ng’ato diyudie chiemo e thim kaeri ma dirom jogo duto?”
5. Yesu nopenjogi ni, “Un gi makati adi?” Ne gidwoke ni gin makati abiriyo.
6. Yesu nowacho ni ji mondo obed piny. Eka nokawo makati abiriyogo, mogoyo ni Nyasaye erokamano, nong’ingogi, momiyogi jopuonjrene mondo opogni ji, mi ne gitimo kamano.
7. Bende ne gin gi rech moko manok matindotindo. Mago bende Yesu noguedho, mi owacho ni jopuonjrene mondo opog ni ji.
8. Kamano ji duto nochiemo, moyieng’. Bang’e ne okwany ng’injo modong’, mi oromo atonge abiriyo.
9. Jogo duto ne alufu ang’wen. Eka Yesu nogonyo ji, moa.
10. En to nodonjo e yie kaachiel gi jopuonjrene, mi odhi e gweng’ Dalmanutha.
11. Jo-Farisai moko nobiro ir Yesu, mochako mino kode wach. Ne gidwaro teme, omiyo ne giwachone mondo otimnigi hono moa e polo manyiso ni Nyasaye ni kode.
12. To Yesu noomo chunye matek, mowacho niya, “Ere gima omiyo tieng’ ma kawuononi kwayo ni mondo otimnigi ranyisi? Adier anyisou ni onge ranyisi ma notim ni tieng’ni!”
13. Gikanyono noweyogi, odok e yie, mi ong’ado nam odok loka machielo.
14. Noyudo wi jopuonjre Yesu owil, mi ok okawo makati moko odhigo, to ne gin mana gi makati achiel kende e yie.
15. Yesu nowachonigi niya, “Yawuru wang’u mondo ubed motang’ ni thop jo-Farisai ko thop Herode.”
16. Eka ne giwacho e kindgi giwegi niya, “Owacho kamano nikech waonge gi makati.”
17. Yesu nong’eyo gima giwacho, omiyo nopenjogi ni, “Ang’o momiyo uwacho ni uonge gi makati? Pok wach odonjonu, muwinjo tiend gik matimore? Koso pod parou odinore?
18. Un gi wenge, to marang’o ok unyal neno? Bende un gi it, to ere gimomiyo ok unyal winjo?
19. Ok unyal paro ni ne ang’ingo makati abich ni ji alufu abich? Koso atonge adi mag ng’injo modong’ mane uchoko?” Ne gidwoke ni ne gin atonge apar gariyo.
20. Eka Yesu nomedo penjogi ni, “To kane ang’ingo makati ni ji alufu ang’wen, to atonge adi mag ng’injo modong’ mane uchoko?” Ne gidwoke ni, “Abiriyo.”