Bible in one year March 8Kwan 13:1-331. Ruoth Nyasaye nowacho ni Musa niya,2. “Or joote mondo odhi ocheng piny Kanaan ma abiro miyo jo-Israel. Jootego nyaka bed jotelo, ma ng’ato ka ng’ato ochung’ ni dhoot ka dhoot.”3. Omiyo Musa noorogi kapod gin e thim Paran, mana kaka Ruoth Nyasaye nochike. Giduto ne gin jotend jo-Israel,4. kendo magi e nyinggi: E dhood jo-Reuben, ne en Shamua wuod Zakur;5. E dhood jo-Simeon, ne en Shafat wuod Hori;6. E dhood jo-Juda, ne en Kaleb wuod Jefune;7. E dhood jo-Isakar, ne en Igal wuod Josef;8. E dhood jo-Efraim, ne en Hoshea wuod Nun;9. E dhood jo-Benjamin, ne en Palti wuod Rafu;10. E dhood jo-Zebulun, ne en Gadiel wuod Sodi;11. E dhood jo-Josef, tiende ni dhood jo-Manase, ne en Gadi wuod Susi;12. E dhood jo-Dan, ne en Amiel wuod Gemali;13. E dhood jo-Asher, ne en Sethur wuod Mikael;14. E dhood jo-Naftali, ne en Nabi wuod Vosfi;15. E dhood jo-Gad, ne en Geuel wuod Maki.16. Mago e nying joma Musa nooro mondo odhi ocheng piny Kanaan, to Hoshea wuod Nun to nochako ni Joshua.17. Kane Musa dwaro orogi mondo gidhi gicheng pinyno, nowachonigi niya, “Chikuru yo milambo mar pinyno, bang’e uidh e piny gode.18. Chenguru kaka pinyno chalo, kendo ka ji modak kuno rateke kata nyap, bende kata ka ginok kata ging’eny19. Ranguru ane ka kit piny ma gidakieno ber kata rach, kendo kata ka mier ma gidakie ochiel motegno kata mayomyom,20. bende kata ka pinyno omew kata otwo kata ka yien nitie kata onge. Dhiuru gi chir, kendo ukel olemb pinyno moko.” Noyudo ka en ndalo ma mzabibu nyakie.21. Kamano ne gidhi mi gichengo pinyno chakre thim Zin nyaka Rehob man but kama idonjogo Hamath.22. Ne giidho ka ging’ado piny milambo, mi gichopo Hebron, kuma ne Ahiman gi Sheshai kod Talmai ma nyikwa Anak odakie. (Hebron noger higni abiriyo kapok oger Zoan man e piny Misri.)23. Bang’e ne gichopo e holo mar Eshkol, (tiende ni, saga mar mzabibu,) mi ging’ado bad mzabibu monyago saga achiel, kendo ji ariyo noting’e koliero e luth. Bende ne gipono olemb komamanga, kod ng’owo.24. Ne ochak kanyo ni holo mar Eshkol, nikech kanyo ema jo-Israel nong’adoe saga mar mzabibu.25. Bang’ ndalo piero ang’wen ne gidwogo Kadesh e thim Paran, ka gia chengo pinyno,26. mi gibiro ir Musa gi Harun kod oganda jo-Israel duto. Ne gipimonigi wach, kendo ne ginyisogi olembe mag pinyno.27. To ne giwacho ni Musa niya, “Ne wadhi mwawuotho e piny mane iorowa,28. mi wanwang’o ni en piny maber kendo momew, kendo magi e olembe manyak kuno. To jopinyno rateke, kendo miechgi ochiel motegno malich, kendo ne waneno nyikwa Anak kuno,29. gi jo-Amalek modak e piny milambo, gi jo-Hiti gi jo-Jebus kod jo-Amor modak e piny gode, kod jo-Kanaan modak e dho nam, kendo e bath aora Jordan.”30. To Kaleb nokwayo ji e nyim Musa mondo oling’, kowacho niya, “Wadhiuru piyopiyo mondo wakaw pinyno, nikech wan gi teko mwanyalo kawego.”31. To joma noyudo osedhi kode kuno nowacho niya, “Ooyo, ok wanyal monjo jogo, nikech gitek moloyowa.”32. Kuom mano weche mane giwacho ni jo-Israel kuom piny mane gia chengono nonyoso chuny ji, nikech ne giwacho niya, “Piny ma nyocha wadhi chengono en piny manyalo mwonyo ng’ato ang’ata modhi dakie. Bende ji duto ma waneno kuno gin joma rabede.33. Kane wagoyo wang’wa kuom jo-Nefili, to ne waneno ka wachalo mana dede, bende mano e kaka ne wachalonigi.” (Jo-Anak gin nyikwa Nefili.)Kwan 14:1-451. Kane giwinjo weche jogo, oganda jo-Isarel duto noywak matek otienono duto, ka chunygi lit.2. Giduto ne ging’ur ni Musa gi Harun, ka giwacho niya, “Mad ne watho e piny Misri, kata e thimni!3. Ere gima omiyo Ruoth Nyasaye okelowa e pinyni mondo watho e lweny, kendo omak mondwa gi nyithindwa? Donge diber ka wadok Misri?”4. Eka ne gimedo wacho niya, “Wayier ng’ato mondo odwokwa Misri.”5. Musa gi Harun ne jopodho piny mana e nyim oganda jo-Israel,6. to Joshua wuod Nun kod Kaleb wuod Jefune, mane gin ji ariyo kuom joma nochengo piny Kanaan, noyiecho lepgi,7. mi owacho ni oganda duto niya, “Piny mane wadonjoe kendo wachengono en piny maber sidang’.8. Ka Ruoth Nyasaye mor kodwa, to obiro terowa e piny maber kendo momewno, mi omiwago.9. To kik uwe Ruoth Nyasaye, bende kik uluor jopinyno, nimar wabiro mwonyogi amwonya. Tipo ma nyocha ogeng’ogi osea, to wan, Ruoth Nyasaye ni kodwa, omiyo kik uluorgi.”10. To kar dwokogi, oganda jo-Israel nobwogogi mana ni goyogi mana gi kite, to sano duong’ mar Ruoth Nyasaye nothinyorenigi duto e Hemb Romo.11. Ruoth Nyasaye nowacho ni Musa niya, “Jogi biro chaya kamano nyaka karang’o? Pod gibiro tamore gena marom nadi, to eka asetimonigi ranyisi mang’eny?12. Abiro goyogi gi tuo, bende ok abi kwanogi ka joga. To in gi nyikwayi natimu oganda maduong’ kendo mang’eny moloyogi.”13. To Musa nodwoko Ruoth Nyasaye niya, “A Ruoth Nyasaye, jo-Misri ong’eyo ni in ema nigolo jo-Israel kuomgi gi tekoni iwuon,14. kendo gibiro nyiso jo-Kanaan kamano. Gin bende koro gisewinjo ni idak e dier jogi, kendo ni gineni wang’ gi wang’. Ging’’eyo bende ni bor polo mari ochung’ ewi jo-Israel, ka itelonigi e siro mar bor polo godiechieng’, to gotieno itelonigi e siro mar mach.15. Kuom mano, ka inego jogi duto rat, to ogendini mosewinjo humbi biro wacho niya,16. ‘Ruoth Nyasaye osetieko jogi e thim, nikech kelogi e piny mane osingorenigi otame.’17. “Omiyo ma e sa monego inyisie tekoni machal gi weche mane iwacho niya,18. ‘Ruoth Nyasaye ok kech piyo, kendo onyiso herane mosiko, koweyo ni ji kethogi gi richogi, to kata kamano ok okwan jaketho ka ng’ama ler, to okumo nyithindo nyaka tieng’ mar adek kod mar ang’wen nikech richo kweregi.’19. Omiyo kaka ng’wononi thoth, we ni jogi richogi, mana kaka isetimo, chakre Misri nyaka koroni.”20. Ruoth Nyasaye nodwoko Musa niya, “Koro asewuoyonigi kaka ikwaya.21. To kaka antie, kendo kaka duong’na nopong’ piny duto,22. akuong’ora ni onge kata mana ng’at achiel kuom joma oseneno duong’na kod honni mane atimo e piny Misri kendo e thim23. ma none piny mane asingora ni nami kweregi. Gisetema kendo gisetamore winja nyadipar, omiyo onge kata ng’at achiel kuom joma nochayago ma none pinyno.24. To jatichna Kaleb ema osebedo gi chuny maber, nimar oseluwa gi chunye duto. Kuom mano abiro kele e piny mane osedhiye, mi nyikwaye nokaw. En piny pap, ma jo-Amalek kod jo-Kanaan odakie.25. Kuom mano, kiny nyaka uwichru, mi udogi e thim, kuluwo yo ma ochomo Nam Makwar.”26. Ruoth Nyasaye nowacho ni Musa gi Harun niya,27. “Asewinjo ka jo-Israel ng’urna. Anyalo ng’wono ni oganda marachni nyaka karang’o?28. Wachnigi ni awacho kakuong’ora ni, Kaka antie, abiro chopo mana weche ma asewinjo kuwacho.29. Ng’ato ka ng’ato ma nyinge nondiki e kweno cha, chakre jahigni piero ariyo kadhi nyime, chokene biro dong’ e thimni, nikech useng’urna.30. Onge ng’ato kuomu ma nodonj e piny mane akuong’ora kating’o bada ni nobed maru, to mak mana Kaleb wuod Jefune gi Joshua wuod Nun.31. To nyikwau mane uwacho ni nobed joma omak e lweny ema abiro kelo e piny ma usedagino, mi ginidagie maber.32. To un uduto, chokeu nodong’ e thim.33. Nyithindu biro digni e thim kuom higni piero ang’wen, nyaka ng’atu mogik tho kuno, ka gichulogo richo mane utimo kuom weya.34. Ne ubet ka urango pinyno kuom ndalo piero ang’wen omiyo unuchul richou kuom higni piero ang’wen, ka higa achiel ikwano kar ndalo achiel, mi unung’e kaka ajok kodu.35. An Ruoth Nyasaye, asewuoyo, kendo abiro timo ni oganda marach moseriworenani gima asewachono. Gibiro rumo mana e thimni! Adier, ka ema gibiro thoe!”36. Joma Musa nooro mondo ocheng piny, kendo mane oduogo mi omiyo oganda duto ochako ng’urne,37. tho nonego e nyim Ruoth Nyasaye nikech ne gikelo wach marach.38. To Joshua wuod Nun gi Kaleb wuod Jefune kende ema nokwo kuom joma nodhi chengo pinyno.39. Kane Musa onyiso jo-Israel gima Ruoth Nyasaye owacho, ne gimuoch gi ywak.40. To kinyne ne giwuok kogwen, mi gidhi ewi gode mag piny moting’ore, ka giwacho niya, “Wayie ni wasebedo joketho, omiyo koro wan e yo, wadhi kuma Ruoth Nyasaye owacho.”41. To Musa nodwokogi niya, “Marang’o umedo ketho chik Ruoth Nyasaye? Tim makamano ok nyal kelo gima ber,42. Kik umed dhi nyime gi wuoth, nimar Ruoth Nyasaye ok nobed kodu, kendo wasiku biro loyou.43. Jo-Amalek gi jo-Kanaan nie nyimu, kendo gibiro negou. Ruoth Nyasaye ok nyal bedo kodu, nikech useweyo luwe.”44. Kata kamano pod ne gihedhore ahedha idho gode mag piny moting’oreno, to Sandug Muma, kata mana Musa, ne ok owuok kodgi e kambi.45. Jo Amalek gi jo-Kanaan ma nodak e godego nomwomore kuomgi, moriembogi ka rodhogi nyaka Horma.Zaburi 31:19-2419. Mano kaka gik mikano ni joma oluori beyo! Rit miritogo joma ogeno kuomi bende lich miwuoro.20. Ipandogi kama intie mondo kik ji hinygi. Ee, ipandogi kama ogeng’ore, mondo kik wasikgi yanygi.21. Pakuru Ruoth Nyasaye! Mano kaka nonyisa herane miwuoro, kane wasika olwora momonja.22. Luoro ne omaka, kaparo ni isewita oko, to kata kamano kane aluongi mondo ikonya, to niwinjo ywakna.23. Heruru Ruoth Nyasaye, un joge duto maler. Orito jogo moyie kuome. Joma sungore to okumo malit.24. Un duto mugeno kuom Ruoth Nyasaye, beduru gi chir kendo gi jing’o!Ngeche 11:15-1515. Ka ichung’ ni ng’at ma ok ing’eyo e gowi ma en-go, to nyaka iywag ang’e. Kuom mano, ber ka ibet mabor gi wach makamano.Mariko 10:32-5232. Kane gin e yo gidhi Jerusalem, Yesu ne wuotho kotelo e nyim jopuonjrene, mane oyudo hum nono. Jogo mane luwogi bende luoro nomako. Yesu nochako oluongo joote apar gariyo tenge, mi onyisogi gima biro timorene.33. Ne owachonigi niya, “Winjuru! Koro wadhi Jerusalem, kuma ibiro chiwie Wuod Dhano e lwet jodolo madongo kod jopuonj Chik. Gining’adne buch tho, mi gikete e lwet joma ok jo-Yahudi.34. Jogo nochare, kendo nong’ul kuome olawo, bende ginichwade, kendo gininege, to bang’ ndalo adek enochier.”35. Jakobo kod Johana, ma yawuot Zebedi, nosudo ir Yesu, mowachone niya, “Japuonj, nitie gimoro ma wadwaro kwayi mondo itimnwa.”36. Yesu nopenjogi ni, “En ang’o ma udwaro mondo atimnu?”37. Ne giwachone ni, “Chieng’ mibet e komduong’ni maler, to yie wabed buti, ka ng’at achiel obet e badi korachwich, to machielo obet e badi koracham.”38. Yesu nodwokogi niya, “Ok ung’eyo gima ukwayo! Uparo ni dunyal madho kikombe mar masira ma ochunore ni nyaka amadhi? Bende disandu gi sand mibiro sandago?”39. To ne gidwoke ni, “Ee, dwanyal.” Eka Yesu nowachonigi ni, “Adier, ubiro madho kikombe ma amadho, kendo ibiro sandu gi sand misandago.40. To yiero ng’ama onego bedi e bada korachwich kata koracham, to ok nie tekona. Nyasaye ema nochiw kuondego ni joma oseiknigi.”41. Kane jopuonjre apar modong’ owinjo wachno, ne gisin gi Jakobo kod Johana.42. To Yesu noluongogi ire, mowachonigi niya, “Ung’eyo ni ruodhi duto mag piny tiyo jogi gi thwon, kendo jogo man gi loch nigi teko kuom joma gitiyo.43. Kuomu to, ok en kamano. To ka ng’ato kuomu dwaro bedo gi duong’, to nyaka obed jatichu,44. kendo ka ng’ato kuomu dwaro bedo jatendu, to nyaka obed misumba jiduto.45. Nikech kata Wuod Dhano bende ne ok obiro mondo ji otine, to nobiro mondo oti ni ji, kendo mondo ochiw ngimane owargo ji mang’eny.”46. Ne gichopo Jeriko, kendo kane oyudo Yesu wuok kuno gi jopuonjrene kod oganda maduong’, jakuecho moro ma muofu ma nyinge Bartimeo, tiende ni wuod Timeo, ne oyudo obet e bath yo.47. Kane owinjo ni Yesu ja-Nazareth ema kadho, nochako kok, kowacho niya, “Yesu, wuod Daudi, kecha!”48. Ji mang’eny nokwere ni mondo oling’, to nomedo mana kok matek ni, “Wuod Daudi, kecha!”49. Yesu nochung’, mowacho niya, “Luongeuru, obi ka.” Eka ne giluongo muofuno, ka giwachone ni, “Hapi ber! Chung’, oluongi.”50. Kuom mano, nobolo lawe kucho, moa malo piyo, kodhi ir Yesu.51. Yesu nopenje ni, “Ere gima idwaro mondo atimni?” Nodwoko ni, “Japuonj, adwaro mondo achak anen kendo.”52. Yesu nowachone niya, “Dhiyo, yieni ema omiyo ichango.” Gikanyono wengene ne oyepo, mi oluwo bang’ Yesu. Luo Bible 2015 Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976