Bible in one year April 22Jong’ad Bura 9:1-571. Abimelek wuod Jerubaal nodhi Shekem thurgi min mare, mi owuoyo gi owete gi min kod jodhoodgi min mare duto.2. Nowachonigi niya, “Yieuru upenjna jodong Shekem kama: ‘Ere gima bernu? Bedo e bwo loch yawuot Jerubaal, ma gin ji piero abiriyo duto, koso bedo e bwo loch ng’at achiel?’ Bende nyisgiuru ni nyaka ging’e ni an remo achiel kodgi.”3. Owete min mare nowuoyone gi jo-Shekem e wachno, mi jo-Shekem noyie luwe, nimar ne en watgi.4. Ne gimiye fedha piero abiriyo mogol e od Baal-berith ma nyasachgi, mong’iewogo jomoko ma acheje kendo ma jomahundu mondo oluwe.5. Abimelek nodhi Ofra dala Jerubaal wuon mare, mi onego owetene piero abiriyo ma yawuot wuon ewi lwanda achiel, mak mana Jotham ma wuod Jerubaal machogo ema nopondo, mi ne ok onego.6. Bang’e jo-Shekem duto kod jo-Beth-milo nochokore kanyakla, kendo ne gidhi e tiend yath man but siro milamo man Shekem, mi giketo Abimelek ruoth kuno.7. Kane Jotham owinjo wachno, nodhi mochung’ ewi got Gerizim, kendo nokok niya, “Winjuru un jo-Shekem, kendo Nyasaye bende mondo owinju.8. Chieng’ moro yien mae bungu nodhi yiero ruodhgi, mi ne giwacho ni yadh zeituni mondo obed ruodhgii.9. To yadh zeituni nodwokogi niya, ‘Ere kaka dawe mo miyudo kuom olembena, kendo mimiyogo nyiseche kod ji duong’, mondo abed ruodhu?’10. Eka yien nowacho ni ng’owo ni, ‘To in diyie mondo ibed ruodhwa?’11. To ng’owo nodwokogi niya, ‘Ere kaka dawe olembena mabeyo kendo mamit, mondo abed ruodhu?’12. Omiyo yien nokwayo yadh mzabibu mondo oyie bedo ruodhgi.13. To yadh mzabibu nodwokogi niya, ‘Ere kaka dawe mzabibuna, ma miyo nyiseche kod ji mor, mondo abed ruodhu?’14. Bang’ mano, yien duto nokwayo kudho ni, ‘In koro yie mondo ibed ruodhwa.’15. Mi kudho nowachonigi niya, ‘Ka udwaro keta ruodhu adiera to ara biuru mondo uyue e tipona. Ka ok kamano, to mach biro muoch kuom kudho kendo biro wang’o kata mana yiend sida man Lebanon.’ ”16. To Eka Jotham nomedo wacho niya, “Koro un bende uparo ni usetimo gima kare kendo mowinjore kuom keto Abimelek ruoth? Bende usetimo maber adier ni Jerubaal kod joode?17. Bende usetimo ni wuora gima owinjore gi timne maber mane otimo kokedonu kendo kowitore e nyim lweny, moresou e lwet jo-Midian?18. Kawuono useriwo ni jood wuora, mi unego yawuote piero abiriyo e lwanda achiel, kendo uketo Abimelek, ma wuod chiege ma misumba, mondo obed ruodh Shekem, mana nikech en watu.19. Bende uparo ni gima usetimo ni Jerubaal kod joode kawuononi en gima ber kendo ma kare adier? Ka en kamano, to onego ubed mamor gi Abimelek, kendo en bende onego obed mamor kodu.20. To ka ok kamano, to mach mondo omuoch kuom jo-Shekem gi jo-Beth-milo mondo owang’ Abimelek.”21. Bang’ mano Jotham noringo moa. Nodhi modak Beer, nikech noluoro Abimelek owadgi.22. Abimelek norito jo-Israel kuom higni adek.23. Bang’e Nyasaye nomiyo jo-Shekem odhaw kode, mi ging’anyone.24. Mano notimore ni mondo nek marach mar yawuot Jerubaal piero abiriyo ochul ewi Abemelek owadgi ma nonegogi, kendo ewi jo-Shekem ma nokonye negogi.25. Jo-Shekem nooro ji mondo odhi obut ni Abimelek ewi gode, to jogo ne yako ji duto mane kadho kuno, omiyo Abimelek noyudo wach, motang’.26. Ng’at moro ma nyinge Gaal wuod Ebed nobiro Shekem, kaachiel gi owetene, mi jo-Shekem noyie bedo e bwo lochne.27. Ne gidhi e puothegi, mi gipono mzabibu, kendo gikelo kuonde mag bicho, mondo gilosgo divai. Bang’’e ne gitimo sawo e hekalu mar nyasachgi, kuma ne gichiemoe kendo gimethoe, mi giyanyoe Abimelek.28. Gaal wuod Ebed nowacho niya, “Abimelek to en ng’a? Koso ere gima omiyo wan jo-Shekem dwatine? Donge wuod Jerubaal kod ng’ate ma Zebul josebedo ka tiyo ni jo-Hamor ma wuon Shekem? Koro ere gimomiyo wan dwatine?29. Ka dabed ni an jatend jogi, to dariembo Abimelek, kendo da awachone ni mondo okel jolwenje wakedgo.”30. Kane Zebul wuod Shekem owinjo wachno, nokecho ahinya,31. mooro joote ling’ling’ ir Abimelek gi wach niya, “Gaal wuod Ebed, kaachiel gi owetene,32. josebiro Shekem, kendo gisethuwo jo-Shekem kodi. Omiyo koro kaw jogi mondo ubi gotieno upond e bungu.33. To kiny gokinyi ka piny oru, uwuog kuma upondoe, mondo umonj dala apoya. Ka Gaal gi jogi jowuok mondo oked kodu, to timnegiuru gima uneno!”34. Kamano, Abimelek gi joge nobiro gotieno. Ne gipogore e migepe ang’wen mi gibuto mondo gimonj Shekem.35. Kiny, kane Gaal owuok, mochung’ e dhoranga dala, Abimelek kaachiel gi joge nowuok kuonde mane gipondoe.36. Gaal nonegogi, mowacho ni Zebul niya, “Neye joma biro ka ewi gode ka.” To Zebul nodwoke niya, “Maka mana tipo mag gode, to ok gin ji.”37. Bang’e matin, Gaal nochako owachone ni, “Ne! Ji e kande lor ewi got, kendo migawo moro e cha, biro koluwo yor yadh ajuoga.”38. Eka Zebul nopenje niya, “Koro ere wecheni ma nyocha isungorigo ka? Ok in ema nyocha ipenjo ni ere gima omiyo dwabed e bwo ng’at ma Abimelekni? Donge magi e joma nyocha icharo? Koro dhiyo iked kodgi!”39. Kane Gaal owinjo kamano, nokawo jo-Shekem, modhi omonjo Abimelek, to Abimelek nodhuole gi lop tiende, moringo, odok Shekem.40. Ringre jomotho nopie kanyo mochopo e dhoranga Shekem.41. Abimelek nodhi modak Aruma, to Zebul noriembo Gaal kaachiel gi owetene mi ok oweyo nigi thuolo mondo gidag Shekem kendo.42. Kinyne jo-Shekem nowuok oko e lela mi nonyis Abimelek wachno.43. Nokawo joge, mopogo e migepe adek, mi ne gidhi gipondo e bungu. To kane oneno ji kawuok e dala, nowuok kama nopondoe, momonjogi.44. Noreto gi migawo mane en go, modhi ochung’ e dhoranga dala. To migepe moko ariyo mag joge nomonjo ji duto mane ni e bungu, mi ne ginegogi duto.45. Abimelek nokedo gi joma ne ni e dala odiechieng’no duto, mi nomako dala, kendo nonego ji ma nodakie. Eka noketho dalano, mokworo bala kuome.46. Kane ji duto mane odak kama oger motegno mane ni Shekem owinjo wachno, ne gidonjo e ot ma iye mar hekalu mar El-berik nyasachgi mondo gipondie.47. To kane onyis Abimelek ni jodalano ochokore kanyakla,48. nokawo joge, modhigo e got Zalmon. Nokawo le, mong’adogo bad yath moro, moketoe goke. Eka nowacho ni joge niya, “Uneno gima atimoni. Returu mondo un bende utim kamano.”49. Omiyo ng’ato ka ng’ato nong’ado bad yath, mi ne giluwo bang’ Abimelek, kendo ne gichano bede yien-go e kor ot ma iye mar hekaluno gi oko eka ne gimokoe mach mi jo dalano duto notho. Duto ne gin ji moromo alufu achiel, chwo gi mon.50. Bang’e Abimelek nodhi Thebez, molworo, kendo okawo.51. To ne nitie gorofa mar lweny moger motegno e dier dala, omiyo jo dalano duto, chwo gi mon, nodhi mopondo kanyo. Ne gilorore e iye, mi giidho e tado.52. Abimelek nomonjo gorofano, to kane ochopo machiegni gi dhoot mondo omokie mach,53. dhako moro nogolo pong’ rego mogoyo wi Abimelek, mi wiye obarore.54. Eka noluongo wuowi mane jating’ne gi lweny piyopiyo, mowachone niya, “Wuodh liganglani, inegago, nimar dipo ka ji owacho ni dhako ema onega.” Kamano wuowino nochwowe, motho.55. Kane jo-Israel oneno ni Abimelek osetho, ne gike, mi gidhi miechgi giduto.56. Kamano Nyasaye nochulo richo mane Abimelek otimo ni wuon mare kuom nego yawuot wuon piero abiriyo.57. To bende Nyasaye nochulo kuor ni jo-Shekem kuom richogi, mana kaka Jotham wuod Jerubaal nonyisogi chieng’ mane okuong’ogi.Jong’ad Bura 10:1-181. Bang’ Abimelek, Tola wuod Pua ma nyakwar Dodo nowuok mondo ores jo-Israel. Ne en ja-Isakar, ma nodak Shamir e piny gode mag Efraim.2. Nobedo jatelo e Israel kuom higni piero ariyo gadek, bang’e notho moike Shamir.3. Bang’ Tola, Jair ja-Gilead nowuok, mobedo jatelo e Israel kuom higni piero ariyo gariyo.4. Ne en gi yawuowi piero adek mane nigi kenje piero adek ma giidho, bende ne gin gi mier piero adek e piny Gilead ma pod iluongo ni Havoth-jair nyaka chil kawuono. (Havoth-jair, tiende ni, miech Jair)5. Kane Jair notho, noyike Kamon.6. Timbe jo-Israel nochako odoko maricho e nyim Ruoth Nyasaye. Ne gitiyo ni nyiseche manono kaka Baal gi Ashtaroth gi nyiseche mag jo-Aram gi mag jo-Sidon gi mag jo-Moab gi mag jo-Amon kod mag jo-Filistia. Ne giweyo Ruoth Nyasaye, mi ok gilame.7. Omiyo Ruoth Nyasaye nokecho kodgi, mochiwogi e lwet jo-Filistia gi jo-Amon.8. Jogo nosando jo-Israel ma nodak loka Jordan e piny jo-Amon man Gilead kuom higni apar gaboro mothirogi.9. Bang’e jo-Amon nong’ado aora Jordan, mondo omonj jo-Juda gi jo-Benjamin kod jo-Efarim, mi jo-Israel nobedo e thagruok malit.10. Eka jo-Israel noywak ni Ruoth Nyasaye, ka giywak niya, “A Nyasachwa, waseketho e nyimi, nikech waseweyi, mi walamo mana Baal.”11. Ruoth Nyasaye nodwokogi niya, “Jo-Misri gi jo-Amor gi jo-Amon gi jo-Filistia12. gi jo-Sidon gi jo-Amalek kod jo-Maon nothirou e higni mokadho. To kane uywakna, donge ne aresou e lwetgi?13. To kata kamano, bang’e nuchako uweya, mi udhi lamo nyiseche mamoko. Kuom mano, ok nachak aresu kendo.14. Dhiuru mondo uywag ni nyiseche museyierogo mondo oresu kuom thagruok momakou.”15. To jo-Israel nowacho ni Ruoth Nyasaye niya, “Wayie ni waseketho. Omiyo timnwa kaka ihero. To wahombi mondo ikonywa kawuono.”16. Kuom mano ne giwito nyisechegi manono, mi gilamo Ruoth Nyasaye. Eka Ruoth Nyasaye nokechogi kuom thagruokgi.17. Bang’e oganda lweny mar jo-Amon nochokore kanyakla, modhi ojot Gilead. To jo-Israel nochokore kanyakla, mojot Mispa.18. Jo-Gilead kod jotendgi nowacho e kindgi giwegi niya, “Ng’at ma nokuong kedo gi jo-Amon ema nobed jatelo mar joma odak Gilead duto.”Zaburi 50:1-61. Ruoth Nyasaye ma Nyasach nyiseche wuoyo, kaluongo piny duto, chakre yo wuokchieng’ nyaka yo podho chieng’.2. Nyasaye rieny gi e Sayun, dala maber manimba.3. Nyasachwa biro, to ok obi ling’ aling’a. Mach mang’ang’ni nie nyime, kendo yamb koth maratipo kudho kolwore.4. Oluongo polo gi piny mondo obed joneno ka ong’ado ni joge bura.5. Owacho niya, “Chokuru joma oyie kuoma, mane otimona misango ka timogo koda singruok.”6. Polo hulo ni Nyasaye en jaadiera, kendo ni en owuon e jang’ad bura.Ngeche 14:25-2725. Janeno ma wacho adier reso ji e tho, to janeno ma riambo ketho bura.26. Ng’at moluoro Ruoth Nyasaye nodag gi kue kaachiel gi joode.27. Luoro Ruoth Nyasaye chalo gi soko mar ngima nikech oreso ji e tho.Luka 16:1-311. Yesu nowacho ni jopuonjrene niya, “Ne nitie jamoko moro mane oketo ng’ato mondo orit mwandune. To noyudo wach ni jatijno ketho gige.2. Omiyo noluonge, mopenje niya, ‘En wach mane ma awinjo kuomini? Tim ane kwan kuom gigo duto mirito, nikech ok inyal dhi nyime gi bedo jarit giga ngang’!’3. Eka ng’atno nowacho e chunye niya, ‘Ere gima koro anyalo timo, ka ruodha ogola e tich? Aonge gi teko ma dapurgo, bende ok dakuechi nikech aluoro wich kuot.4. Ero, koro ang’eyo gima abiro timo mondo ji orwaka e miechgi, koseriemba e tich.’5. Eka noluongo jogop ruodhe achiel achiel, mopenjo jagowi mokwongo ni, ‘In gi gop ruodha moromo ang’o?’6. Jalo nodwoke ni, ‘Gopa oromo depe mia achiel mag mo.’ To nokone ni, ‘Bed piny piyopiyo, mondo ikaw kitapi, indikie ni, piero abich.’7. Eka nopenjo ng’at machielo niya, ‘In to gopi oromo adi?’ Ng’atno nodwoke ni, ‘Gunde mia achiel mag cham.’ Eka nodwoke ni, ‘Kaw kitapini, indikie ni piero aboro.’8. “Jamokono nopako jarit gige ma ok kareno kuom riekone, kendo en adier ni joma ok ong’eyo Nyasaye tiyo gi jowadgi gi rieko moloyo rieko ma joma ong’eyo Nyasaye tiyogo gi jowetegi.”9. Eka Yesu nomedo wacho niya, “Mano omiyo awachonu ni, tiuru gi mwandu mag pinyni kuom mako osiepe, mondo chieng’ ma mwandugo orumo, to orwaku e dala mochwere.10. Ng’at ma jaadiera kuom gima tin, doko jaadiera kuom gima duong’ bende. Kamano bende, ng’at ma ok jaadiera kuom gima tin ok nyal bedo jaadiera kuom gima duong’.11. Emomiyo ka ok usebedo joadiera kuom mwandu ma ok ni kare mag pinyni, koro ng’ano ma digenu kuom mwandu madier?12. Koso ka ok usebedo joadiera kuom mwandu ng’at machielo, koro ere ng’ama dimiu mwanduu uwegi?13. “Onge misumba manyalo tiyo ni ruodhi ariyo, nimar dosin gi moro, to ohero machielo, kata domi achiel luor, to ochayo machielo. Omiyo ok unyal tiyo ni Nyasaye, mi kendo uchak uti ni mwandu.”14. Jo-Farisai, ma gin joma ohero pesa ahinya, nowinjo wechego duto, mi onyiere anyiera.15. To Yesu nowachonigi niya, “Un e joma wuorore e nyim ji ni joma kare, to Nyasaye ong’eyo chunyu. Ng’euru ni Nyasaye ochayo gik moko ma dhano kwano ka gik madongo.16. “Chik Musa kod weche jonabi ne nigi teko nyaka chop ndalo Johana, kendo chakre kanyo, Wach Maber mar Loch Nyasaye osebedo kilando, kendo ng’ato ka ng’ato riyore mondo odonjie.17. To yot mondo polo gi piny orum, moloyo ka nukta achiel matinie moloyo mar Chik lal.18. “Ka ng’ato oriembo chiege, mi okendo dhako machielo, to oterore. Bende ka ng’ato okendo dhako ma chwore oriembo, to mano bende oterore.”19. Yesu nogoyo nigi ngero niya, “Ne nitie jamoko moro mane rwako lewni mabeyo ma nengogi tek, kendo ne odak e ngima mamalo, kochamo chiemo mabeyo pilepile.20. To bende ne nitie ng’at moro modhier, ma nyinge Lazaro, ma adhonde opong’o dende. Ne ikete e dhoranga jamokono pilepile,21. kendo nogombo chamo ng’injo molwar e bwo mesa jamokono. Kata mana gwogi bende ne biro mi nang’ adhondene.22. To mos achien, ng’at modhierno notho, mi malaika noting’e, motere e bath Ibrahim. Bang’e jamokono bende notho, mi oyiki.23. Kane en e Piny Joma Otho kisande malit, noting’o wang’e moneno Ibrahim gi kuma bor, kod Lazaro kobet e bathe.24. Eka nokok kowacho niya, ‘Wuonwa Ibrahim, kecha mondo ior Lazaro olut lith lwete e pi, okuego lewa, nikech an gi rem malit e ligegani!’25. To Ibrahim nodwoke ni, ‘Wuoda, par ni kane pod ingima ne iyudo gik moko mabeyo, to Lazaro ne yudo gik maricho. To koro sani oneno maber kaeri, ka into inie rem malit.26. To bende e kindwa kodi nitie hoho mang’ongo mopogowa, mondo otam joma dwaro kalo kaa koni biro iru, kendo kik ji ng’ad koa koru kabiro koni.’27. Eka ng’atno nowacho ni Ibrahim ni, ‘Wuonwa, ka kamano, to kara ornago e dala wuora,28. mondo osiem owetena abich modong’ kuno, kik gibi kar sand malit.’29. To Ibrahim nodwoke niya, ‘Gin gi weche Musa kod mag Jonabi kuno, omiyo ber mondo giwinjgi.’30. To en nowacho ni, ‘Ooyo wuonwa Ibrahim! Ka ng’at moa kuom joma otho odhi irgi, eka digilokre.’31. Ibrahim to nokone niya, ‘Ka ok ginyal winjo weche Musa kod Jonabi, to ok giniwinj kata mana ng’at mochier oa kuom joma otho!’ ” Luo Bible 2015 Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976