1. Lweny nodhi nyime e kind dhood Saulo gi dhood Daudi kuom ndalo momedore. Daudi nomedo locho, to dhood Saulo nomedo dok chien.
2. Yawuot Daudi mane onywolo Hebron e magi: Wuode makayo ne Amon, ma min mare ne Ahinoam, nyar Jezreel;
3. mar ariyo ne Kileab, ma min mare ne Abigail, chi Nabal ja-Karmel; mar adek ne Absalom, ma min mare ne Maaka, nyar Talmai, ruodh Geshur;
4. mar ang’wen ne Adonija, ma min mare ne Hagith; mar abich ne Shefetia, ma min mare ne Abital;
5. mar auchiel ne Ithream, mane wuod chiege ma nyinge Elga. Jogi duto Daudi nonywolo Hebron.
6. Kane pod lweny dhi nyime e kind dhood Saulo gi dhood Daudi, Abner nomedo yudo duong’ e dhood Saulo.
7. Ne nitie chi Saulo moro, ma nyinge Rizpa, nyar Aya, ma nomiyo Ishbosheth openjo Abner niya, “Marang’o isedonjo e doho wuora, mitero chiege?”
8. Abner nokecho ahinya nikech wachno, mi nodwoko Ishbosheth niya, “Ikawa ka guo Juda koso? Kinde duto asebedo jaadiera ni dhood Saulo wuoru, gi owetene kod osiepene, ka ok achiwi e lwet Daudi, to koro eka ichwanya kuom wach dhako!
9. Nyasaye mondo okweda ka ok atimo ni Daudi kaka Ruoth Nyasaye nosingorene,
10. ni enogol loch kuom dhood Saulo, kendo noket Daudi obed ruodh jo-Israel gi jo-Juda, chakre Dan nyaka Beer-sheba!”
11. Ishbosheth ne ok nyal dwoko Abner kata wach achiel, nikech noluore.
12. Abner nooro joote Hebron ir Daudi, kowachone niya, “Tim koda winjruok, mi nakonyi loko jo-Israel duto mondo oduog iri.”
13. Daudi nodwoke niya, “Ber! Ayie timo kodi winjruok, to mak mana kikelo Mikal nyar Saulo, chieng’ mibiro nena.”
14. Bende Daudi nooro joote ir Ishbosheth wuod Saulo, kowacho niya, “Dwokna Mikal ma chiega, ma nanywomo gi ringre jo-Filistia mia achiel.”
15. Mi Ishbosheth nooro joote, mogolo Mikal kuom chwore ma Paltiel wuod Laish.
16. Chworeno nokowe nyaka Bahurim, ka ywak. To Abner nowachone ni, “Dogi!” Mi nodok.
17. Abner nowuoyo gi jodong Israel, kowachonigi niya, “Kuom ndalo mokadho usedwaro mondo Daudi obed ruodhu.
18. Koro keteuru, nikech Ruoth Nyasaye osesingore kuome, ka wacho niya, ‘Gi lwet Daudi anares joga Israel e lwet jo-Filistia, kendo e lwet wasikgi duto.’ ”
19. Abner nowuoyo gi jo-Benjamin bende. Eka nodhi Hebron mondo onyis Daudi gik moko duto mane jo-Israel gi jo-Benjamin dwaro timo.
20. Abner nobiro Hebron ir Daudi, kaachiel gi ji piero ariyo mi Daudi norwakogi gi chiemo.
21. Bang’e Abner nowacho ni Daudi niya, “Ruoth, koro adok loko jo-Israel duto odogni, mondo gitim kodi singruok, kendo mondo ibed ruodh pinywa duto, kaka chunyi dwaro.” Omiyo Daudi nogoyo ni Abner oriti, modhi gi kue.
22. To Joab gi jo-Daudi noyudo duogo mana sano. Ne gia peyo, ka gikelo gik mang’eny mane giyako. To Abner ne koro osea ir Daudi Hebron, nikech Daudi nosemiye thuolo, modhi gi kue.
23. Kane Joab gi jolweny mane ni kode ochopo Hebron, nonyise niya, “Abner wuod Ner nobiro ir ruoth, mi ruoth oweye odhi gi kue.”
24. Abner nodhi ir ruoth, mopenje niya, “En ang’o misetimo? Awinjo ni Abner nobiro iri. Marang’o imiye thuolo mondo odhi, momiyo koro otony?
25. Donge ing’eyo ni Abner wuod Ner nobiro mana ni mondo owuondi, kendo ong’e wuodheni, kod gik mitimo duto?”
26. Kane Joab osea ir Daudi, nooro joote mondo olaw Abner. Ne gijuke e soko mar Sira, mi giduoge. To Daudi ne kia wachno.
27. Kane Abner oduogo Hebron, Joab nobaro kode but rangach, ka gima odwaro wuoyo kode ling’ling’, mi nochwowo bund iye, monege, kochulo kuor nikech remb Asahel owadgi.
28. Kane Daudi owinjo wachno, nowacho niya, “An, kod joga, waonge bura e nyim Ruoth Nyasaye kuom tho Abner wuod Ner nyaka chieng’.
29. Rembe mondo obed ewi Joab, kendo kuom dhoode duto. E dhood Joab nyaka bedie ng’ama rembe chuer, kata ng’ama jadhoho, kata ng’at modere, kata ng’ama ochando chiemo!”
30. Kamano e kaka Joab gi Abishai owadgi nonego Abner, nikech en ema nonego Asahel owadgi Joab gi Abishai e lweny Gibeon.
31. Daudi nowacho ni Joab gi ji duto mane ni kode niya, “Yiechuru lepu, urwakru gi piende gugru, kendo uywag Abner.” Daudi owuon nodhi e liel ka luwo bang’ Abner.
32. Ne giyiko Abner Hebron, kendo ruoth noywak gi mirima e liende, mi ji duto bende noywak kode.
34. Lweti ne ok otue, kata tiendi ne ok omaki gi ratege. To nitho mana kaka ng’ato tho e lwet joma richo!” Bang’e ji duto nomedo ywage.
35. Ne gihoyo Daudi mondo ochiem, to piny ne pod odiechieng’, omiyo Daudi nokuong’ore, kawacho niya, “Nyasaye mondo okweda, kapo ni achiemo, kata abilo gimoro ka pok chieng’ opodho.”
36. Wachno ne long’o ni ji duto ma nowinjo, mana kaka gik moko duto mane ruoth timo ne long’onigi.
37. Kamano ji duto nong’eyo chieng’no ni kara, ruoth ne kiya wach nek Abner wuod Ner.
38. Ruoth nowacho ni joge niya, “Donge ung’eyo ni jalweny maduong’ e Israel ema otho kawuono?.
39. Kata obedo ni an ruoth kamano, to yawuot Zeruyagi otamo wang’a. Ruoth Nyasaye ema mondo ochul kuor ni ng’ama rach moromo gi rach mosetimo.”
1. Kane Ishbosheth wuod Saulo owinjo ni oseneg Abner, ka ni Hebron, chunye noa, kendo jo-Israel duto nobwok.
2. To Ishbosheth ne nigi jotend mony ariyo, achiel ne nyinge Baana, to machielo Rekab. Ne gin yawuot Rimon ja-Beeroth, ma ja-Benjamin,
4. Jonathan wuod Saulo ne nigi wuode moro mane tiende ong’ol. Ne en jahigni abich kane wach tho Saulo gi Jonathan okel oa Jezreel, mi japite noting’e moringo kode. To kane oyudo japidino reto mondo otony, nyathi nogore piny mohinyore, kendo nodoko rang’ol. Nyinge ne Mefibosheth.
5. Rekab kod Baana, ma yawuot Rimon ja-Beeroth, nodhi mochopo e od Ishbosheth godiechieng’ ka piny oore, mi giyudo koyueyo chieng’ makech.
6. Dhako ma jarit dhoot noyudo obet ka piedho ngano, to nochako nur nyaka nindo otere, mi Rekab gi Baana owadgi nolidho, modonjo e ot.
7. Kane gichopo e ot mane Ishbosheth nindoe, ne gigoye, motho kendo ging’ado wiye oko. Ne gikawo wiye, mi giwuothogo otieno tulu, ka giluwo yo madhi e holo mar aora Jordan.
8. Ne gikelo wi Ishbosheth Hebron, ni Daudi, mi giwachone niya, “Ruoth, wakeloni wi Ishbosheth wuod Saulo, jasiki, mane dwaro negi. Tinendeni Ruoth Nyasaye osechuloni kuor kuom Saulo, kendo kuom kothe.”
9. To Daudi nodwoko Rekab gi Baana owadgi niya, “Gi nying Ruoth Nyasaye mosereso ngimana e masiche duto,
10. kane ng’at moro obiro Ziklag mokona ni Saulo osetho, koparo ni okelona wach maber, namake, manege. Mano e pok ma namiye kuom wach ma nokelo.
11. To koro nadi, ka joma richo osenego ng’at makare e ode owuon, kendo mana e kitandane? Donge owinjore achulnu kuor kuom remo musechuero, mondo ua e piny?”
12. Mi Daudi nogolo chik, kendo joge nonego jogo. Ne ging’ado luetegi kod tiendegi oko, mi giliero e yath but yawo man Hebron. To wi Ishbosheth ne gikawo, mi giyiko Hebron, e liend Abner.
5. Nyasaye kende ema ayiengora kuome. Ee, en ema aketo genona kuome.
6. En kende e lwandana kendo jawarna. Adier, en e kar konyruokna, omiyo ok anyal yiengni.
7. Warruokna gi nyinga maber wuok mana kuom Nyasaye. En lwandana ma ageng’orae, kendo en e kar konyruokna.
8. Un jowa, genuru kuom Nyasaye kinde duto. Nyiseuru chandruok duto ma ungo, nimar en e kar konyruokwa.
9. Adier, dhano chalo mana gi muya, kendo onge gima onyalo. Ka ikete e rapim, to ok opek kata matin. Oyot moloyo muya!
10. Kik uket genou kuom timbe mahundu, kendo kik ugen yudo gimoro e yor mecho. Kata ka mwandu omedore, to kik ugen kuomgi.
11. Pile asewinjo ka Nyasaye wacho ni teko duto gin mage,
12. kendo ni herane osiko mochwere. A Ruoth Nyasaye in iwuon imiyo ng’ato ka ng’ato, pok maromre gi timne.
13. Ruoth ka ruoth dwaro mana adiera, omiyo gihero joma bidho wach.
14. Pile ng’at mariek dwaro ni mondo ruoth obed mamor, nimar kokecho, to mirimbe nyalo kelo ni ng’ato tho.
15. Mor ma ruoth nigo e pat wang’e kelo ngima, mana kaka boche polo kelo koth e ndalo chwiri.
31. E sa mane dhakono odhi omoe joma chwogo, jopuonjre Yesu ne sayo Yesu ni, “Japuonj, chamie gimoro.”
32. To ne odwokogi ni, “An gi chiemo ma un ok ung’eyo.”
34. Yesu nowachonigi ni, “Chiemba en timo gima Jal mane oora dwaro, kendo tieko tich mane omiya.
35. Donge uwacho ni pod dueye ang’wen eka cham chiegi? Anto awachonu ni, ng’iuru puothe maber, mondo une kaka cham osechiek moromo keyo!
36. Kata mana sani jokeyo yudo pokgi, kendo choko cham ni ngima ma nyaka chieng’. Kamano jochuoyo kod jokeyo bedo mamor kanyakla,
37. mana kaka ngero wacho, ni, ‘Ng’at achiel chuoyo, to ng’at machielo keyo.’ Ngerono en adier,
38. nikech aseorou mondo uka cham mane luchu ok ochuerie. Jomoko nono ema notiyo matek, to un ema koro uchamo luchgi.”
39. Jo-Samaria mang’eny mane nitie dalano noyie kuom Yesu nikech wach mane dhakono osewachonigi ni, “Nohulona gik moko duto ma asetimo.”
40. Kuom mano, kane jo-Samaria odhi ir Yesu, ne gikwaye mondo oyie obed kodgi, mi noyie, mobet kodgi kuom ndalo ariyo.
41. Ji mang’eny moko bende koro noyie, ka giwinjo weche mane Yesu wacho owuon.
42. Omiyo ne giwacho niya, “Koro wayie, to ok nikech gima nyocha iwacho, to mana nikech wasewinje gi itwa wawegi, kendo koro wang’eyo ni en Jawar mar piny.”
43. Kane Yesu osetieko ndalo ariyo kanyo, noa modhi Galili,
44. nikech en owuon nosewacho niya, “Janabi ok mi duong’ e gweng’gi.”
45. Kane ochopo Galili, to jo-Galili norwake gi mor nikech ne giseneno gik moko duto mane otimo Jerusalem e ndalo Sap Pasaka, nimar gin bende ne gidhi e sawo.
46. Yesu ne ochako odok Kana e piny Galili, kuma ne olokoe pi divai. To jaduong’ moro ne ni kuno mane wuode tuo Kapernaum.
47. Kane ng’atno owinjo ni Yesu osea Judea mi obiro Galili, nodhi ire mokwaye mondo odhi ochangne wuode mane chiegni tho.
48. Yesu nowachone niya, “Un, ka ok uneno ranyisi gi honni, to ok unyal bedo gi yie.”
49. To jaduong’no nowachone niya, “Jaduong’, yie ibi kapok nyathina otho.”
50. To Yesu nodwoke ni, “Dhiyo, wuodi ngima!” Ng’atno noyie wach Yesu, modhi.
51. Kane pod en e yo odhi, jotichne noromone gi wach ni wuode osekwo.
52. Nopenjogi sa mane ochako bedoe mangima, mi gidwoke ni, “Midhusu nyoro oweye sa abiriyo mar odiechieng’.”
53. Eka wuon nyathi nong’eyo ni mano e sa onogo ma nyoro Yesu owachone ni, “Wuodi ngima.” Kuom mano, en owuon kaachiel gi joode, ne giyie kuom Yesu.
54. Mano e hono mar ariyo mane Yesu otimo kosea Judea odhi Galili.
Luo Bible 1976
Dholuo DC Bible Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976