Bible in one year May 21 Samuel 6:1-211. Kane Sanduk Mar Ruoth Nyasaye osebedo e piny Filistia moromo dueche abiriyo,2. jo-Filistia noluongo jodolo kod ajuoke, mopenjogi niya, “Watim ang’o gi Sanduk mar Ruoth Nyasaye? Nyiswauru gima dwadwokego kuma ne entie.”3. Ne giwacho niya, “Kudwoko Sanduk mar Nyasach Israel, to kik udwoke nono, to chiwneuru mich mar pwodho richo, eka unukwo, kendo unung’e gimomiyo ok onyal weyo sandou.”4. To ne gimedo penjo niya, “En mich machal nadi monego wamiye?” Ne gidwoko niya, “Onego umiye gik moko abich mag dhahabu, maket gi buche mane okuodou, kaachiel gi oyieyo abich molos gi dhahabu, moromo kar kwan ruodhi mag jo-Filistia, nimar tho achiel ema nogoyou uduto, kaachiel gi ruodhi mau.5. Emomiyo mondo ulos gik maket gi buche mane okuodou, kendo ulos gik maket gi oyieyo ma kethonu piny, kumiyogo Nyasach Israel duong’, mi dipo koweyo sandou, kaachiel gi nyisecheu kod pinyu.6. Marang’o wiu tek, ka wi Farao gi wi jo-Misri? Donge Nyasaye nosandogi malich, nyaka ne giweyo jo-Israel oa?7. “Emomiyo koro uik gari manyien, kendo ukaw duesni ariyo madhodho, ma yandi pok otuenigi jok. Tueuru dhogo e garino, to ugol nyithindgi kuomgi, odong’ dala.8. Eka ukaw Sanduk mar Ruoth Nyasaye, uket e gari, to gik molos gi dhahabu muchiwo ni Ruoth Nyasaye ka mich mar pwodho richo, uket e sanduk moro but Sandugno. Eka uweye odhi adhiya,9. kung’iye. Kapo ni ochiko yo madhi thurgi nyaka Beth-shemesh, to wanang’e ni kara Ruoth Nyasaye ema osekelonwa masirani. To ka ok oluwo yorno, eka wanang’e ni ok en ema osandowa, to en gimoro mobironwa abira.”10. Jogo notimo kamano. Ne gikawo duesni ariyo madhodho, mi gitueyo e gari, to nyiroye ne giloronigi e kul.11. Ne giyieyo Sanduk mar Ruoth Nyasaye e gari, kaachiel gi sanduk moketie oyieyo mag dhahabu kod gik maket gi buchegi.12. Dhogo nochiko nyimgi tir e yo madhi Beth-shemesh, ka giluwo yo maduong’. Ne giywak ka gidhi, to ne ok gibaro korachwich kata koracham. Ruodhi mag jo-Filistia noluwogi nyaka tong’ Beth-shemesh.13. Noyudo jo-Beth-shemesh kayo ngano e holo, kendo kane giting’o wang’gi, mi gineno Sanduk, ne gidoko mamor.14. Gari nodonjo, mochung’ e puoth Joshua ja-Beth-shemesh, but kidi moro mang’ongo. Ne gibaro yiend gari, kendo ne gichiwo ni Ruoth Nyasaye dhogo ka misango miwang’o pep.15. Jo-Lawi noloro Sanduk mar Ruoth Nyasaye kod sanduk mane oting’o gik molos gi dhahabu mi giketogi ewi kidi mang’ongono. Chieng’no jo-Beth-shamesh notimo ni Ruoth Nyasaye misengni miwang’o pep, kod misengni mamoko.16. Kane ruodhi abich mag jo-Filistia oseneno gima otimore, ne gidok Ekron mana chieng’ono.17. Buche molos gi dhahabu mane jo-Filistia ochiwo ni Ruoth Nyasaye ka mich mar pwodho richo ne mag Ashdod gi Gaza gi Ashkelon gi Gath kod Ekron, ka bur ka bur ochung’ ni dala ka dala.18. To oyieyo molos gi dhahabu ne mag miech jo-Filistia, mane ruodhi abichgo rito. Ne gin mier mochiel gi ohinga, kod ma ok ochiel. Kidi mang’ongo mane giketoe Sanduk mar Ruoth Nyasaye obedo ranyisi e puoth Joshua ja-Bethshemesh nyaka chil kawuono.19. To jo-Beth-shemesh moko nong’iyo i Sanduk mar Ruoth Nyasaye, omiyo Ruoth Nyasaye nonego ji piero abiriyo kuomgi, mi ji noywak nikech kum malit mane Ruoth Nyasaye okelonigi kamano.20. Eka jo-Beth-shemesh nowacho niya, “Onge ng’ama nyalo chung’ e nyim Ruoth Nyasaye, ma Nyasaye malerni! Ere kama dwatere mondo oa kuomwa?”21. Mi gioro joote ir jo-Kiriath-jearim, ka giwacho niya, “Jo-Filistia osedwoko Sanduk mar Ruoth Nyasaye. Biuru ukawe, ubed kode.” Omiyo jo-Kiriath-jearim nobiro, moomo Sanduk mar Ruoth Nyasaye.1 Samuel 7:1-171. Ne gitere e od Abinadab e got, kendo ne giyiero Eleazar wuode mondo orite.2. Sanduk nobet Kiriath-jearim kuom ndalo mang’eny. To bang’ higni ma dirom piero ariyo, jo-Israel nochako duogo ir Ruoth Nyasaye.3. Samuel nowacho ni jo-Israel duto niya, “Ka en adier ni uduogo ir Ruoth Nyasaye gi chunyu duto, to wituru nyiseche mag pinje mamoko, kod nyiseche mamon miluongo ni Ashtaroth. Chiwreuru ni Ruoth Nyasaye, kendo uti mana ni en kende, mi enoresu e lwet jo-Filistia.”4. Omiyo jo-Israel nowito Baal kod Ashtaroth, mi ne gitiyo ni Ruoth Nyasaye kende.5. Samuel nowacho niya, “Chokuru jo-Isarel duto Mizpa, mondo alamnu Ruoth Nyasaye.”6. Mi ne gichokore kanyakla Mizpa. Ne giumbo pi, mi giolo piny e nyim Ruoth Nyasaye, kendo ne gitueyo chiemo chieng’no, ka giwacho niya, “Waseketho e nyim Ruoth Nyasaye.” (Mizpa ema ne Samuel ng’adoe buche mag jo-Israel.)7. Kane jo-Filistia owinjo ni jo-Israel osechokore kanyakla Mizpa, ruodhigo nodhi mondo oked gi jo-Israel. To kane jo-Israel owinjo ni jo-Filistia biro, luoro nomakogi.8. Ne giwacho ni Samuel niya, “Kik iwe kwayonwa Ruoth Nyasaye ma Nyasachwa mondo oreswa e lwet jo-Filistia.”9. Omiyo Samuel nokawo nyarombo madhoth, mochiwo ni Ruoth Nyasaye ka misango miwang’o pep. Eka nokwayo Ruoth Nyasaye mondo ores jo-Israel, mi Ruoth Nyasaye nowinjo kwayone, modwoke.10. Kane pod Samuel timo misango, jo-Filistia nokayo ni jo-Israel mondo oked kodgi, to Ruoth Nyasaye nomiyo polo omor matek kuom jo-Filistia, mokeyogi mi jo-Israel noloyogi.11. Jo-Israel nowuok Mizpa, molawo jo-Filistia, ka ginegogi nyaka gikadho Beth-kar.12. Samuel nokawo kidi, mochungo kanyo e kind Mizpa gi Jeshana. Nowacho niya, “Ruoth Nyasaye osekonyowa nyaka ka.” Omiyo nochako kidino ni Ebenezer, (tiende ni, kidi mar konyruok).13. Kamano nolo jo-Filistia, mi ne ok gichako gidonjo e piny Israel. Ruoth Nyasaye nosandogi malit e ndalo duto mag Samuel.14. Mier mane jo-Filistia okawo e lweny, noduogo ni jo-Isarel, kendo jo-Israel noreso gwenge duto manie kind Ekron gi Gath e lwet jo-Filistia. To bende kue nobedo e kind jo-Israel gi jo-Amor.15. Samuel nobedo jang’ad bura ni jo-Israel ndalo duto mag ngimane.16. Higa ka higa nolworore Bethel, gi Gilgal, gi Mizpa, kong’ado buche jo-Israel kuondego duto.17. To bang’e nodoknga Rama, kuma dalane ne nitie. Kuno bende nong’adoe buche jo-Israel, kendo nogeroe kendo-mar-misango ni Ruoth Nyasaye.Zaburi 55:1-81. A Nyasaye, winj lemona, kendo kik ipandna wang’i ka aywakni,2. to yie iwinja, kendo idwoka. Aonge gi kue nikech thagruok ma an-go.3. Chunya chandore nikech bwok ma wasika bwogago, kod thir ma wasika thirago. Gimiya chandruok mathoth, kendo giyanya ka gikecho.4. Luoro ohewa, kendo masiche mag tho ohinga.5. Kihondko omaka, kendo atetni. Ee, masiche opong’o chunya.6. Da abed gi bwomba ka akuru, to da ahuyo, mi adhi mabor mondo ayud kue!7. Adier, da ahuyo mi adhi mabor ahinya, kendo da agero dalana e thim.8. Da areto, mondo ayud kama abwokie, mondo yamo mager gi koth morweyo kik hinya.Ngeche 15:14-1414. Ng’at ma weche donjone dwaro puonjruok, to joma ofuwo mor amora gi fupe.Luka 21:20-3820. “Ka uneno ka ogend lweny olworo Jerusalem, to ng’euru ni kinde mikethee osechopo!21. Kuom mano, joma nie piny Judea nyaka ring dhi pondi e gode, kendo joma ni Jerusalem nyaka wuog oko, bende jogo man oko kik duog Jerusalem,22. nimar mago nobed ndalo ma Nyasaye kumoe joge, mondo weche duto mondiki e Muma otimre.23. Mano kaka nobed malit e ndalogo ni mon mayach kod mon man gi nyithindo mapod dhoth, nikech chandruok maduong’ nobed e piny, kendo jo-Israel noyud kum malit.24. Moko kuomgi noneg e lweny, to moko nomaki mi ter e pinje mamoko duto, kendo ogendini ma ok jo-Yahudi nonyon Jerusalem nyaka chop ndalo lochgi rum.25. “Ranyisi nobedi e wang’chieng’ gi due kod sulue, kendo ogendini mae piny nobed kodhier nono, kendo ka luor, nikech nam nowuo, kendo apaka nogore madongodongo.26. Luoro nomi chuny ji ling’re nikech gik mabiro timore e piny, kendo teko momako sulue e polo bende noyiengni.27. Eka Wuod Dhano nothinyre, kabiro e bor polo gi teko malich kod duong’ maler.28. Ka gigo ochako timore, to chung’uru tir, kendo ting’uru wiu, nikech warruok maru okayo machiegni.”29. Bang’ mano, Yesu nogoyonigi ngero niya, “Par ane uru yadh ng’owo kod yien mamoko.30. Ka uneno ka bedegi chako loth, to ung’eyo mak ng’ato onyisou, ni ndalo chwiri chiegni.31. Kamano bende, ka uneno ka gik ma asewachonugo timore, to unung’e ni Loch Nyasaye ochopo machiegni.32. To nyaka ung’e ni gigo duto notimre kapok tieng’ ma kawuononi otho duto.33. Polo gi piny norum. Wechena to ok norum.34. “Ritreuru mondo kik utim anjawo, kata kik ubed jomer kata joma parore kuom gik manie pinyni, nono to chieng’no biro poyou mana ka obadho,35. nimar enopo ji duto modak e piny.36. Omiyo beduru motang’ kulemo pile mondo uyud teko mar tony e gik mabiro timore duto, kendo uchung’ e nyim Wuod Dhano.”37. Pile Yesu ne puonjo e Hekalu godiechieng’, to gotieno ne odhi onindo e got miluongo ni got Zeituni.38. Ji duto ne mondo e Hekalu gokinyi mang’ich mondo owinj puonjne. Luo Bible 2015 Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976