Bible in one year May 291 Ruodhi 5:1-181. Kane Hiram ruodh Turo owinjo ni Solomon osewir, moket ruoth kar Daudi wuon mare, nooro joote ire, nikech yande ne ohero Daudi.2. Eka Solomon nooro ni Hiram wach niya,3. “Ing’eyo ni Daudi wuora ne ok nyal gero Hekalu ni Ruoth Nyasaye ma Nyasache, nikech lwenje mane wasike olworego, nyaka Ruoth Nyasaye noketogi e bwo lochne.4. To koro Ruoth Nyasaye ma Nyasacha osemiya kue kuonde duto, kendo aonge gi wasigu kata masira moro.5. Emomiyo koro adwaro gero ni Ruoth Nyasaye ma Nyasacha, ka aluwo singruok mane omiyo Daudi wuora, kowacho niya, ‘Wuodi ma naket ruoth kari ema nogerna Hekalu.’6. Omiyo koro yie ichik ji mondo otong’na yiend sida mag Lebanon. Jotichna nonywak tich kod jotichni, kendo anamiyi chudo mag jotichni kaka ichano, nikech onge ng’ato kuomwa mong’eyo tong’o yien machal gi jo-Sidon.”7. Kane Hiram owinjo weche Solomon, nomor ahinya, mowacho niya, “Apako Ruoth Nyasaye tinendeni, mosemiyo Daudi wuowi man gi rieko mondo otel ni oganda maduong’ kamano.”8. Nooro ni Solomon wach niya, “Asewinjo wach miorona, kendo aikora timo gik moko duto midwaro kuom wach yiend sida gi yiend saipras.9. Jotichna nogolgi Lebanon, kendo notergi nyaka e dhonam, mi notuegi kanyakala, mondo okwang’gi e nam nyaka kuma idwaro. Joga nogony yien-go kanyono, kendo inikawgi. To kichiwo chiemo moromo jooda to inichop dwarona.”10. Eka Hiram nomiyo Solomon yien duto modwaro,11. Kendo higa ka higa Solomon ne miyo Hiram gunde alufu piero ariyo mag cham mondo obed chiemb joode, kod mo ma dirom depe alufu piero ariyo gabich.12. Ruoth Nyasaye nomiyo Solomon rieko, kaka nosesingorene. Kue ne nitie e kind Hiram gi Solomon, kendo ne gitimo winjruok.13. Solomon nochuno ji alufu piero adek kuom jo-Israel duto mondo oti gi thwon.14. Due ka due nooro ji alufu apar kuomgi Lebanon. Ne gitiyo kuno kuom due achiel, to ne giyueyo dala kuom dueye ariyo. Adoram ne en jarit joma nichuno mondo oti gi thwon-go.15. To bende Solomon ne nigi joting’ misike alufu piero abiriyo kod jopecho alufu piero aboro mane payo kite e gode,16. kaachiel gi nyipeche alufu adek gi mia adek.17. Ruoth noketonigi chik, mi ne gipayo kite madongo ma nengogi tek, mondo gilosgo mise mar Hekalu.18. Kamano jogedo mag Solomon gi mag Hiram kod jo-Gebal ne payo kite kod bepe ka giko mondo ogergo Hekalu.1 Ruodhi 6:1-381. E higa mar mia ang’wen gi piero aboro bang’ wuok jo-Israel Misri, kane Solomon osebet ruodh Israel higni ang’wen, nochako gero Hekalu mar Ruoth Nyasaye, e due mar ariyo miluongo ni Zif.2. Bor mar Hekalu mane ogero ni Ruoth Nyasaye noromo mita piero adek, lachne mita apar, to borne modhi malo mita apar gabich.3. Bor mar agola mane ni e nyim Kama Ler mar Hekalu noromo mita apar, maromre gi lach Hekalu, to lach agolano, koa e nyim Hekalu, noromo mita abich.4. Noloso ni Hekalu dirise mogaji,5. kendo nogero udi moko momakore gi kor Hekalu gi oko. Udigo noluoro Kama Ler, kaachiel gi Kama Ler Moloyo.6. Udigo ne oluwo gorofa adek, kendo lach mar udi mapiny noromo mita ariyo gi nus, to lach mar udi ma diere ne mita adek, kendo lach mar udi mamalo ne mita adek gi nus, nikech ne gisweko kor ot mondo yiend arip kik pow.7. Noger Hekalu gi kite mane opa kuma nikunyogie, mondo koko mar nyundo kata mar le kata mar gir tich moro mar nyinyo kik winji e Hekalu, kapod igere.8. Dhoot midonjogo e udi mapiny ne nie bat korachwich mar Hekalu, to raidhi nochopo e udi madiere nyaka gorofa mar adek.9. Kamano Solomon nogero Hekalu, motieko, kendo nochwade gi sida.10. Eka nogero udi molworo Hekalu duto. Bepe mag sida ema noriwo kor udigo gi Hekalu, kendo bor modhi malo mar gorofa ka gorofa noromo mita ariyo gi nus.11. Wach Ruoth Nyasaye nofwenyore ni Solomon niya,12. “Kuom wach Hekalu migeroni, ka inirit chikena duto, kendo iluwgi maber, to anachop gima nawacho ni Daudi wuoru kuomi.13. Anadag kod joga Israel, mak aweyogi ngang’.”14. Kamano Solomon nogero Hekalu, motieko.15. Nochwado kor ot gi yo ka iye gi bap sida, chakre tiend ot nyaka yiend tado, to noloso dier ot gi yiend saipras.16. Mita apar ma iye nong’ado gi bap sida, chakre tiend ot nyaka yiend tado mondo obed ot maler maiye, miluongo ni Kama Ler Moloyo.17. To bor mar ot modong’, mane nie nyim ot maler ma iye, moromo mita piero ariyo.18. Bap sida mane nie Hekalu nopa machal gi budho kod thiepe. Ne en bap sida lilo, ma kata kidi moro ne ok nen.19. Ei Hekalu nolosoe ot maler ma iye, mondo oketie Sandug Muma mar Ruoth Nyasaye.20. Ot ma iyeno, borne gi lachne kod borne modhi malo noromo mita apar, kendo Solomon nobawe gi dhahabu maler. To bende noloso kendo-mar-misango gi bap sida.21. Nobawo ii Hekalu gi dhahabu maler, kendo noriwo thiwini mag dhahabu e nyim ot maler ma iye. Odno bende nobawo gi dhahabu.22. Kamano nobawo ot duto gi dhahabu, kaachiel gi kendo-mar-misango mane nie ot ma iye.23. Ei ot maler maiye noketoe kido ariyo molos gi bap zeituni maket gi malaika miluongo ni kerubi, ma moro ka moro borne noromo mita abich.24. Buomb kerubi konchiel noromo mita ariyo gi nus, to komachielo bende kamano. Kamano bor buombe duto korie noromo mita abich.25. Pim mar kerubi machielo bende noromo mita abich. Duong’ kod kido mar kerubi ariyogo ne chalre chuth,26. kendo bor modhi malo mar moro ka moro noromo mita abich.27. Noketo kerubigo e dier ot maler maiye, ka buombegi oyarore. Buomb kerubi achiel nogik e kor ot koni, kendo buomb kerubi machielo nogik e kor ot kocha, to buombegi madiere noromo e dier ot tir.28. Solomon nobawo kerubigo bende gi dhahabu.29. Kor ot duto, ma iye gi maoko nopayoe kido mag kerubi gi mag yiend othidhe kod thiepe moyarore,30. kendo dier udi maiye gi maoko noumo gi dhahabu.31. Dhoot midonjogo e ot maiye noloso gi bepe abich mag zeituni;32. thikene ariyo nopayoe kido mag kerubi gi mag yiend othidhe kod thiepe moyarore, kendo thikego kaachiel gi kerubi kod yien-go nobawo gi dhahabu.33. Kamano bende noloso sich dhood Hekalu gi bepe ang’wen mag zeituni,34. to thikene ariyo noloso gi bap saipras, ma moro ka moro nibano diriyo kiyawo.35. Thikego bende nopayoe kido mag kerubi gi mag yiend othidhe kod thiepe moyarore, kendo nobawo gik mopago gi dhahabu maromre chuth.36. Laro maiye nochielo gi ohinga moger gi kite mopa, moluow didek, kaachiel gi laini achiel mar bap sida.37. Mise mar Od Ruoth Nyasaye noket e higa mar ang’wen mar loch Solomon, e due miluongo ni Zif.38. To e higa mar apar gachiel, e due mar aboro miluongo ni Bul, Hekalu norumo chuth, kaka nosechan ni onego gere. Kamano Solomon notieko higni abiriyo kagero Hekalu.Zaburi 68:21-2721. Adier, Nyasaye nobar dier wi wasike. Ee, nopuod wi jogo mosiko ka timo richo.22. Ruoth Nyasaye osewacho niya, “Abiro duogo wasiki ka agolo Bashan. Adier, abiro duogogi, ka agologi e kude mag nam,23. mondo iyor rembgi kendo guogi magi onang’ remo mang’eny kaka ginyalo.”24. A Nyasaye, kibiro, to ji duto neni, Ee, ji neni, A Nyasaye ma Ruodha, kidonjo e Hekalu mari gi duong’.25. Jower otelo, to jogo thum luwogi, ka nyiri magoyo nyiduonge ni e diergi.26. Giwer ka giwacho niya, “Pakuru Nyasaye e chokruok mar joge. Un duto nyikwa Israel, pakuru Ruoth Nyasaye.”27. Dhood Benjamin, ma en dhoot matinie moloyo, ema okwongo biro. Bang’e jotend Juda biro gi ogandagi, kendo jotend Zebulun gi jotend Naftali luwogi.Ngeche 17:13-1513. Kitimo marach ni ng’at mosetimoni maber, to masira ok norum e odi.14. Chakruok mar miero chalo gi pi mochako chuer, omiyo nyaka geng’e ka pok omwomo.15. Kumo ng’at maonge ketho, kata weyo jaricho aweya, gin gik ma Ruoth Nyasaye mon-go.Johana 10:24-4224. Eka jo-Yahudi nochokore molwore, mi openje ni, “Ibiro miyo wariwo gi kiawa nyaka karang’o? Ka in e Mesia to nyiswa ane malongo!”25. Yesu nodwokogi ni, “Asenyisou, to utamoru yie. Gik ma atimo e nying Wuora ema wuoyonu kuoma.26. To un ok uyie, nikech ok un e kueth romba.27. Romba ong’eyo dwonda, kendo an bende ang’eyogi, kendo giluwo bang’a.28. Amiyogi ngima ma nyaka chieng’, kendo ok ginilal ngang’, bende onge ng’at manyalo gologi e lweta.29. Wuora mane omiyagi duong’ moloyo gik moko duto kendo onge ng’at manyalo gologo e lwete.30. Wan gi Wuora wan gimoro achiel.”31. Kane jo-Yahudi owinjo wachno, ne gichako gikwanyo kite kendo mondo gigogo Yesu.32. Omiyo Yesu nopenjo gi ni, “Asenyisou gik mabeyo mang’eny ma asetimo gi teko mar Wuora. To kuom tijenago duto, ere ma omiyo odwaro goya gi kite?”33. To jo-Yahudi nodwoke ni, “Ok wadwar goyi nikech gimoro maber misetimo, to wagoyi mana nikech ipiem gi Nyasaye, nimar in mana dhano, to eka iwacho ni in Nyasaye!”34. Yesu nowachonigi ni, “Donge ondiki e Kitap Chiku ni Nyasaye owacho ni, un nyiseche?35. To wang’eyo malong’o ni wach Nyasaye ok nyal lokore.36. Kane Nyasaye oluongo joma ne wachne obironigi ni, ‘Nyiseche’ kamano, koro ere gima omiyo uwacho ni apiem gi Nyasaye, ka awacho ni an Wuod Nyasaye? To an ema Nyasaye ne oyiera, mi oora e piny ka!37. Ka uneno ni ok ati tich Wuora, to kik uyie koda.38. To ka atiyo tichne, to kata ka ok unyal yie koda, to onego uyie gi tich matiyo, mondo ung’e chutho ni an ei Wuora kendo Wuora ni eiya.”39. Kane giwinjo wachno, ne gitemo make kendo, to nopondo motony.40. Bang’ mano, Yesu nong’ado aora Jordan modhi loka kuma ne Johana obatisoe ji mokwongo, mi nodak kuno.41. Ji mang’eny ne obiro ire, mowacho niya, “Johana ne ok otimo honni, to gik moko duto mane owacho kuom jali gin adiera chutho.”42. Kamano ji mang’eny, ne oyie kuom Yesu kuno. Luo Bible 2015 Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976