Bible in one year May 301 Ruodhi 7:1-511. Solomon nogero dalane owuon kuom higni apar gadek, eka otieko gere.2. Nogero ot miluongo ni Od Bungu mar Lebanon. Borne noromo mita piero abich, to lachne mita piero ariyo gabich, kendo borne modhi malo mita apar gabich. Nogere ewi laini adek mag sirni mag sida, moriwie bepe mag sida.3. Ne oumo wiye gi bap sida, mokadho ewi sirni piero ang’wen gabichgo. E laini ka laini nochanie sirni apar gabich.4. Ne nitie laini adek mag dirise mogaji, kendo dirisa ka dirisa nomanyore gi wadgi.5. Sisi mar dhoudi duto gi mag dirise duto ne romre, kendo dirisa ka dirisa nomanyore gi wadgi e laini adek.6. Bende nogero ot moro miluongo ni Od Sirni, ma borne noromo mita piero ariyo gabich, to lachne mita apar gabich. Ne en gi agola man gi sirni e nyime.7. Nogero bende Od Kom Duong’ mochwado gi bap sida, chakre tiend ot nyaka tado. Noluonge ni Od Bura nimar nong’adoe bura.8. Solomon nogero ode owuon mane obiro dakie e laru machielo man tok Od Bura. Nolose machal gi Od Burano, kendo nogero ot moro machielo ma bende chal kode, ni mondo nyar Farao mane okendo odagie.9. Udigo duto noger gi kite mopa ma nengogi tek, chakre mise nyaka yiendambewa, kendo chakre laru mar Hekalu mar Ruoth Nyasaye nyaka laru maduong’. Kitego duto nong’ad gi musmeno marom kaka idwaro, kendo nopagi koni gi koni.10. Mise noger gi kite madongo ma nengogi tek, ma moko mita abich to moko mita ang’wen.11. To e wigi ne nitie bap sida gi kite ma nengogi tek, ma moro ka moro opa kaka idwaro.12. Laru maduong’ nochiel gi ohinga moger gi kite mopa moluow didek, kod laini achiel mar bap sida, machal gi laru ma iye mar Hekalu mar Ruoth Nyasaye kod agola mar Hekalu.13. Eka ruoth Solomon nooro jaote Turo mondo oom ng’at moro miluongo ni Huram.14. Ne en wuod chi liel ma jadhood Naftali, to wuon mare ne ja-Turo, ma jatich mula. Ne en gi rieko gi winjo kod lony mar loso gimoro amora mar mula, kendo nobiro ir ruoth Solomon, molosone gik moko duto mane odwaro.15. Noloso sirni ariyo mag mula. Bor mar moro ka moro noromo mita ochiko, to alwora mar kore noromo mita auchiel. Igi norokore, kendo mith mula molosgigo ne romre gi lach lith lwedo ang’wen.16. Nolenyo mula molosogo gik moko ariyo machal gi agulini madongo, moumogo sirni. Bor mar agulu ka agulu noromo mita abich.17. Noloso gik moko ariyo mag mula e kido machal gi osera, mong’awogi kuom agulini mane nie wi agulini mane nie wi sirni. Agulu ka agulu ne nie wi osera achiel.18. Kamano bende noloso gik mong’inore ong’inore ka machunga e laini ariyo, molworo osera ma noumo agulini mane nie wi sirni.19. Agulini mane nie wi sirni mochung’ e nyim agolago, nolos gi mula machal gi wi oyungu, moromo mita ariyo.20. Wi sirni ariyogo noyarore, kendo agulini moum gi osera noumore kuomgi, to gik mong’inore ong’inore mia ariyo mochan e laini ariyo nolworo agulu ka agulu.21. Nochungo sirnigo e agola mar Hekalu. Siro achiel nochungo korachwich, mochako ni Jakin. Siro machielo nochungo koracham, mochako ni Boaz.22. Wi sirnigo noketie mula molos e kido machal gi wi oyungu. Kamano tich sirni norumo.23. Eka nolenyo mula molosogo gima duong’ ma ting’o pi, machal gi karaya, mochako ni Nam. Lach dhoge ne romo mita abich, kendo tutne ne romo mita ariyo gi nus, to alwora mar dhoge mita apar gabich.24. E bwo dhoge ne nitie gik ma maradadi mong’inore ong’inore, molwore. Noriedgi e laini ariyo, ma borgi romo mita apar gabich. Namno nochue kaachiel gi gik ma maradadigo.25. Norenje e ng’e ruedhi apar gariyo mag mula. Ruedhi adek nomanyo yo nyandwat, to adek yo podho chieng’, adek yo milambo, kendo adek yo wuok chieng’. To wigi nodok ka iye. Kamano e kaka noten Namno e dieng’e ruedhigo.26. Mith mula molosego ne romre gi lach lith lwedo ang’wen. Dhoge nolos ka dho kikombe, machal gi thiep oyungu. Nonyalo ting’o pi ma dirom depe alufu ang’wen.27. Bende noloso rachungi apar mag mula mondo kareche orenjree. Bor mar rachungi ka rachungi ne romo mita ariyo, kendo lachne bende mita ariyo, to borne modhi malo mita achiel gi nus.28. Rachungigo nolos kama: ne gin gi pewe moket e frembe.29. To nolos sibuoche gi ruedhi kod kerubi mag mula e pewe mane ni e frembego. Nokiewo frembego, yo ka wi sibuoche gi yo ka wi ruedhi, kod yo ka tiendegi.30. Rachungi ka rachungi ne nigi tiende ang’wen mag mula, mane nyalo lworore kuom chumbe mag mula. E tunge ang’wen mag rachungi, ne nitie sirni morenjie karaya. Sirnigo nolos gi mula, kendo nokiew bethegi.31. Chuma moting’o karaya ne ni malo, moyombo wi rachungi gi mita achiel. En bende nokiewe. Dhoge nolworore mondo karaya orenjree maber. To pewe mag rachungi ne ok olworore, to ne gin gi bethe ang’wen maromre.32. Tiende ang’wen go ne nie bwo pewe mag rachungi, to chumbe mane tiendegi lwororee nolos mobedo gimoro achiel gi rachungi. Bor modhi malo mar tielo ka tielo ne romo mita achiel.33. To tiendego nolos machal gi tiend gach lweny. Chumbe mane tiende lwororee, kaachiel gi tiendegi giwegi, nolos gi mula.34. Ne nitie sirni ang’wen e tunge ang’wen mag rachungi, to sirnigo nolos mobedo gimoro achiel kode.35. To ewi rachungi ne nitie chuma molworore, ma borne modhi malo romo mita achiel. Chumano gi ramekni mage kod bethene nolos mobedo gimoro achiel kode.36. Kuom rameknigo kod pewe, nopayoe kerubi gi sibuoche kod yiend othidhe kama thuolo ne yudoree, kendo nokiewgi gi oko.37. Kamano e kaka noloso rachungigo duto apar mag mula, kendo romgi gi kitgi ne chal.38. Eka noloso kareche apar mag mula, ma moro ka moro ne nyalo ting’o pi ma dirom depe mia achiel, to lach karaya ka karaya noromo mita ariyo. Rachungi apargo moro ka moro, ne nigi karache owuon.39. Noketo rachungi abich e bath Hekalu korachwich kendo abich e bathe koracham, to Nam cha noketo e bath Hekalu korachwich, yo wuok chieng’ mochomo milambo.40. Achien Huram noloso agulini gi rajope kod tewni. Kamano notieko tije duto mag Od Ruoth Nyasaye ni ruoth Solomon.41. Noseloso sirni ariyo, gi agulini madongo ariyo mane ni e wi sirni, gi oserni mag mula ma noumo agulini ariyogo,42. kod gik mong’inore ong’inore mia ang’wen ma noried e laini ariyo e kor oserni;43. gi rachungi apar, gi kareche apar mane orenj kuom rachungigo,44. kaachiel gi Nam cha, gi ruedhi apar gariyo mane orenjie Namno;45. gi agulini gi rajope kod tewni. Gigo duto mag Od Ruoth Nyasaye, Huram noloso ni ruoth Solomon gi mula mang’ang’ni.46. Nolosogi e paw aora Jordan e lop chuech man e kind Sukoth gi Zarethan.47. To Solomon ne ok opimo pek gigo, nikech ne ging’eny ahinya. Omiyo pek mula mane olosgigo ne ok ong’ere.48. Solomon noloso gik moko duto mag Od Ruoth Nyasaye. Noloso kendo-mar-misango mar dhahabu ma ting’o makati miketo e nyim Ruoth Nyasaye;49. gi rachung teyni apar mag dhahabu maler maiye. Bende noloso thiepe, gi teyni kod ramekni mag dhahabu;50. gi kikombe, gi rangis teyni, gi degi, gi tewni mag ubani, kod tegni mag mach. Magi duto nolos gi dhahabu maler. Pata mag dhood Hekalu bende nolos gi dhahabu.51. Kamano ruoth Solomon notieko tich duto mag Od Ruoth Nyasaye, eka noomo gik moko duto mane Daudi wuon mare osechiwo ni Ruoth Nyasaye, mi noketogi kar keno mar Od Ruoth Nyasaye. Ne gin fedha, gi dhahabu kod gik mamoko.1 Ruodhi 8:1-661. Solomon nochoko jodong Israel duto Jerusalem, mondo oom Sandug Muma mar Ruoth Nyasaye e dala Daudi miluongo ni Sayun.2. Mi jo-Israel duto nochokore gi ruoth Solomon chieng’ sawo ma nitimo higa ka higa e due mar abiriyo miluongo ni Ethanim.3. Kane jodong Israel duto osebiro, jodolo noting’o Sandug Muma.4. Ne gikele kaachiel gi Hemb Romo, kod gik moko duto mane nie Hema mitiyogo tich Nyasaye. Jodolo kod jo-Lawi ema nokelogi.5. Ruoth Solomon gi jo-Israel duto ma nochokore kode ne nie nyim Sanduk, ka gitimo misengni gi rombe kod ruedhi mokadho akwana.6. Eka jodolo norwako Sandug Muma mar Ruoth Nyasaye kama nolosne e bwo buomb kerubi, ei ot maiye mar Hekalu miluongo ni Kama Ler Moloyo,7. nimar kerubi noyaro bwombegi ewi kama Sanduk betie, ka giume kaachiel gi ludhe miting’ego.8. Ludhego ne boyo ahinya, ma wigi ne nenore oko e Kama Ler mane nie nyim ot maiye, to ne ok ginen oko mar Hekalu. Pod gin kanyo nyaka chil kawuono.9. Ne onge gimoro ei Sanduk mak mana kite ariyo mopa, mane Musa oketoe kane en Horeb, kuma Ruoth Nyasaye notimoe winjruok gi jo-Israel ka gia e piny Misri.10. Kane jodolo owuok oa Kama Ler, bor polo nopong’o Od Ruoth Nyasaye,11. mi ne ok ginyal tiyo tichgi mar dolo, nikech duong’ maler mar Ruoth Nyasaye nopong’o Hekalu.12. Eka Solomon nowacho niya, “A Ruoth Nyasaye, niketo wang’ chieng’ e polo malo, to isewacho ni nidag e mudho mandiwa.13. Koro asegeroni ot man gi duong’ mondo idagie nyaka chieng’.”14. Ruoth Solomon nowichore, kendo kane jo-Israel duto ma nochokore ochung’, noguedhogi.15. Nowacho niya, “Apako Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel, mosechopo singruok ma notimo ni Daudi wuora, kowachone ni,16. ‘Chakre ndalo mane areso joga Israel, kagologi e piny Misri, pok ayiero dala moro kuom dhout Israel duto, mondo ogernae ot ma nyinga betie, to nayiero Daudi mondo obed jatend joga Israel.’17. Ung’eyo ni Daudi wuora ne dwaro gero ot ni Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel,18. to Ruoth Nyasaye nowachone niya, ‘Nitimo maber, kuom paro gerona ot.19. Kata kamano, in ok niger odno, to mana wuodi mibiro nywolo ema nogernago.’20. Koro Ruoth Nyasaye osechopo singruok ma notimo, nikech asebet kar Daudi wuora, kendo an e ruodh Israel, mana kaka Ruoth Nyasaye nosingore. Mi asegero ot ni Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel,21. kendo aseikoe kar bet ni Sanduk moting’o weche mag singruok mane Ruoth Nyasaye otimo gi kwerewa, kogologi e piny Misri.”22. Eka Solomon nochung’ e dho kendo-mar-misango mar Ruoth Nyasaye, e nyim jo-Israel duto. Norieyo bedene malo kochomo polo,23. mowacho niya, “A Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel onge nyasaye moro e piny mwalo machal kodi. Irito singruokni mitimo gi jotichni ma wuotho e yoreni gi chunygi duto, kendo iherogi gi hera mosiko.24. Isechopo singruok mane itimo ni Daudi wuora ma jatichni. Adier, gima niwacho ema koro isetimo.25. Emomiyo, Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel, chop singruok mane itimo ni Daudi wuora ma jatichni, kiwachone ni, ‘Anywolani nobed ruodhi mag Israel nyaka chieng’, to mana ka yawuoti oritore, kendo owuotho e nyima kaka isewuotho.’26. Koro Nyasach Israel, wachni ma niwacho ni Daudi wuora ma jatichni, mondo otimre.27. “In Nyasaye, bende didag e piny? Ka kata polo maduong’ manadi ok nyal romi, to koro ot masegeronini direm marom nadi!28. Kata kamano, Ruoth Nyasaye ma Nyasacha, yie mondo iwinj lemona gi kwayona, kendo iwinj ywakna makeloni tinende,29. Odiechieng’ gotieno mondo irang ot misewacho ni nyingi nobedieni, kendo iwinj lemo ma anakwa ka eri.30. Iwinj kwayo ma an kod jogi Israel biro kwayi ka eri. Yie iwinj e polo kama idakie, to kiwinjo, to mondo iwenwa richowa.31. “Ka ng’ato otimo ni wadgi marach, kendo okete mondo ocham muma, mi okuong’ore e nyim kendo-mar-misango manie odni,32. to iwinj e polo, kendo ing’ad buch jotichni, kikumo ng’at moketho, kendo kidwoko richone e wiye owuon. To jal makare mondo iket kare, kimiye pok moromo gi timne maber.33. “Ka wasigu oloyo jogi Israel nikech gisekethoni, to koro gilokore iri, kendo gisayi e odni,34. to yie mondo iwinjgi gi e polo, kiweyonigi richogi, kendo idwokgi e piny ma nimiyo kweregi.35. “Ka polo ong’awo, ma koth onge, nikech jogi Israel osekethoni, mi gilemo ka eri, kendo giyie duong’ni ka gilokore giweyo richogi nikech ikumogi,36. to yie mondo iwinjgi e polo, kiweyonigi richogi. Nyisgi yo maber ma onego giwuothie, kendo imi koth chue e pinyi misemiyo jogi mondo obed mwandugi.37. “Ka kech kata dera mar tho marach nie piny, kata ka cham orochore ewi dongo, kata ka bonyo kata kungu nitie, kata ka wasigu olworo dala moro, kata ka tho kata tuo manade nitie,38. mi ng’ato olami ka kwayi gimoro, korieyo bedene kochomo Hekaluni, (nimar ng’ato ka ng’ato ong’eyo gima chando chunye,)39. to yie mondo iwinj e polo kama idakie. Iwene richone, kendo ichop lemone, kimiye moromo gi timbene, nikech in kendi ema ing’eyo chuny ji duto.40. Kuom mano, mondo giluori ndalo duto ma gidakgo e piny ma nimiyo kwerewani.41. “Ka ng’ama wendo ma ok achiel kuom jogi Israel obiro mondo olem e Hekaluni, koa e piny mabor nikech nyingi,42. (nimar ji biro winjo humb nyingi maduong’, gi mar lueti motegno kod mar badi morie,)43. to yie mondo iwinj e polo kama idakie, kendo itim duto ma ng’at ma wendono okwayi. Kamano ji duto mae piny mondo ong’e nyingi, kendo oluori, mana kaka jogi Israel oluori, kendo mondo ging’e ni Hekalu ma asegeronini en mari adier.44. “A Ruoth Nyasaye, ka jogi dhi e lweny kedo gi wasikgi kamoro amora miorogie, mi gilami, ka gichomo dala miseyiero kod Hekalu ma asegeroni,45. to yie mondo iwinji e polo, lemo ma gikwayigo, kendo ikonygi.46. “Ka gitimo gima isekwero, (nimar onge ng’ato ma ok kethi,) kendo ikecho kodgi, michiwogi e lwet wasikgi mondo otergi e tuech e piny wasikgigo, kuma bor kata kuma chiegni,47. to eka bang’e giloko parogi e piny motuegieno, mi chunygi olokore, kendo gikwayi niya, ‘Waseketho, kwatimo wich teko kod richo,’48. mi giduogo iri gi parogi duto, kendo gi chunygi duto, e piny wasikgi ma notuegieno, kendo gilami ka gichomo pinygi mane imiyo kweregi, kod dala mane iyiero, gi Hekalu ma asegeronini,49. to yie mondo iwinj lemogi ma gikwayigo e polo kama idakie, kendo ikonygi.50. Iwe ni jogi richogi duto ma gisetimo, kod chwanyruok duto ma gisechwanyorego e nyimi, kendo imi joma noterogi e tuech ong’wonnigi ka kechogi,51. nikech gin jogi, kendo gin mwanduni mane igolo e piny Misri, kireso e sand mager ka mach makakni.52. “A Ruoth Nyasaye, winj kwayona gi kwayo mag jogi Israel, kichiko iti mondo iwinjgi sa moro amora ma giywaknie,53. nimar niyierogi kuom ji duto mae piny mondo gibed jogi, kaka kwerewa Misri.”54. Kane Solomon osetieko lamo Ruoth Nyasaye, kendo kwaye wechego duto, noa malo e nyim kendo-mar-misango mar Ruoth Nyasaye, kama nosegoyoe chonge piny, morieyo bedene kochomo polo.55. Kane osechung’ noguedho oganda Israel duto gi dwol maduong’, kowacho niya,56. “Apako Ruoth Nyasaye, mosemiyo joge Israel kue, kochopo gik moko duto mane osingore. Onge kata wach achiel moserem kuom singruokne duto mabeyo mane omiyo Musa jatichne owacho.57. Ruoth Nyasaye ma Nyasachwa obed kodwa, kaka nobet gi kwerewa. Kik owewa kata kik ojwang’wa,58. to mondo okonywa keto chunywa kuome, wawuoth e yorene duto, kendo wamak chikene gi buchene kod wechene mane ochiko kwerewa.59. Wechena ma asehombogo Ruoth Nyasaye ma Nyasachwagi mondo obed e nyime odiechieng’ gotieno, mondo okonya kaachiel gi joge Israel, kaka dwarore odiechieng’ kodiechieng’.60. Ji duto mae piny ngima mondo ong’e ni Ruoth Nyasaye kende e Nyasaye, kendo onge moro.61. Koro mondo chunyu obed malong’o e nyim Ruoth Nyasaye ma Nyasachwa, kuwuotho e yorene, kendo kurito chikene, kaka utimo kawuono.”62. Eka ruoth Solomon, kaachiel gi jo-Israel duto, notimo misengni ni Ruoth Nyasaye.63. Solomon nochiwo ruedhi alufu piero ariyo gariyo, kod rombe alufu mia achiel gi piero ariyo, (120,000) kotimogo misengni mag sawo. Mano e kaka ruoth kod jo-Israel duto noyango Hekalu ni Ruoth Nyasaye.64. Chieng’ono ruoth nopwodho dier laru mane nie nyim Hekalu mar Ruoth Nyasaye, nikech kanyo ema notimoe misengni miwang’o pep, gi misengni mag sawo, nikech kendo-mar-misango mar mula mane nie nyim Ruoth Nyasaye ne tin, mane ok nyal timie misengnigo duto.65. E ndalogo Solomon, kaachiel gi jo-Israel duto, notimo sawo maduong’ e nyim Ruoth Nyasaye kuom ndalo abiriyo. Oganda maduong’ nochokore kanyo moa e piny Israel duto, chakre kama idonjogo Hamath nyaka aora manie kind pinygi kod piny Misri.66. To chieng’ mar aboro nomiyogi thuolo, mi gidok miechgi ka gidendo ruoth. Ne gimor kendo giil, nikech gik mabeyo duto mane Ruoth Nyasaye osetimo ni Daudi jatichne, kendo ni joge Israel.Zaburi 68:28-3528. A Nyasaye, nyis tekoni ma isekonyowago29. e Hekalu mari man Jerusalem, kama ruodhi kelonie chiwo.30. To kwer piny Misri, machalo gi le mager modak e odunduno, kendo kwer ogendini mamoko, machalo kweth ruedhi gi nyiroye. Giduto mondo gikulreni, ka gikeloni fedha. Ka ogendini duto mohero lweny.31. Joote madongo moa Misri nobi iri. Jo-Ethiopia to noting’ bedegi malo ka lami, A Nyasaye.32. Weruru ni Nyasaye un ogendini mag piny. Ee, weruru wende pak ni Ruoth Nyasaye.33. Weruru ni Ng’ama ringo gi gache e kor polo ma nyaka nene. Winjeuru ka okok gi duol maduong’.34. Huluru teko Nyasaye! Duong’ne okwako Israel, kendo tekone nenore e kor polo.35. Mano kaka Nyasach Israel lich e Hekalu mare! Ochiwo teko gi loch ni joge. Pakuru Nyasaye.Ngeche 17:16-1716. Ng’at mofuwo ketho pesa kuom puonjruok kayiem, nikech oonge gi obwongo mowinjogo gimoro.17. En adier ni osiepni nyalo heri kinde duto, to owadu ema konyi e chandruok.Johana 11:1-291. Ng’at moro ma nyinge Lazaro, mane odak Bethania, ne tuo. Bethania e dala mane Maria odakie kod Maritha nyamin mare2. Maria ema ne owiro Ruoth Yesu gi mo mang’ue ng’ar, kendo oyweyo tiendene gi yie wiye. Ne en nyamin Lazaro, mane tuo.3. Nyimine Lazaro nooro ni Yesu wach niya, “Ruoth, osiepni mihero tuo.”4. To kane Yesu owinjo wachno, nowacho ni, “Tuono ok en mar tho, to osebiro mana ni mondo Wuod Nyasaye bende oyud duong’.”5. Yesu nohero Maritha gi nyamin mare kod Lazaro.6. To kata kamano ne otieko ndalo ariyo kuma ne entie bang’ winjo ni Lazaro tuo.7. Eka nowacho ni jopuonjrene ni, “Wadoguru Judea.”8. To jopuonjrene nowachone niya, “Japuonj, donge jo-Yahudi yandi dwaro goyi gi kite? Ang’o momiyo pod idwaro dok kuno?”9. Yesu nodwokogi ni, “Donge odiechieng’ achiel nigi seche apar gariyo? Ka ng’ato wuotho godiechieng’, to ok onyal chwanyore, nikech oneno ler mar pinyni.10. To ka owuotho gotieno, to ochwanyore nikech ler ongene.”11. Bang’ mano Yesu nomedo wacho niya, “Lazaro osiepwa nindo otero, to adhi mondo achiewe.”12. Jopuonjrene nowachone ni, “Ruoth, ka nindo osetere, to kara obiro kwo.”13. Ne giwacho kamano nikech ne gigalo ni Yesu loso kuom nindo mar yueyo, to chutho noloso mana kuom tho mar Lazaro.14. Mano omiyo koro nowachonigi ratiro ni, “Lazaro osetho.15. To amor ni yandi ok an kuno, nikech mano biro konyou, mi uyie. Omiyo wadhiuru ire.”16. Eka Thoma mane onywol rude, nowacho ni jopuonjre wetene niya, “Wan bende wadhiuru mondo watho kode.”17. Kane Yesu ochopo, noyudo ni Lazaro osetieko ndalo ang’wen e bur.18. Bethania ne chiegni gi Jerusalem ma dirom kilomita adek,19. omiyo jo-Yahudi mang’eny nobiro duogo chuny Maritha gi Maria kuom tho owadgi.20. Kane Maritha owinjo ni Yesu biro, nowuok mondo oromne, to Maria nodong’ e ot.21. Maritha nowacho ni Yesu niya, “Ruoth, ka da bed ni nyocha in ka, to owadwa ok dotho.22. To kata kamano sani, ang’eyo ni Nyasaye biro timoni gimoro mikwaye.”23. Yesu nodwoke ni, “Owadu biro chier.”24. To Maritha nowachone ni, “Ang’eyo ni nochier chieng’ giko piny.”25. Yesu nowachone niya, “An e chier, kendo an e ngima. Ng’ato ang’ata moyie kuoma nodok mangima, kata obedo ni osetho,26. kendo ng’at mangima moyie kuoma ok notho nyaka chieng’. Bende iyie wachni koso?”27. Maritha nodwoke ni, “Ee, Ruoth, ayie ni in e Mesia, Wuod Nyasaye, mane onego bi e piny.”28. Kane Maritha osewacho wechego, nodhi oluongo Maria nyamin mare ling’ling’, mowachone niya, “Japuonj ni ka, kendo oluongi.”29. Kane Maria owinjo kamano, noa malo piyo, mi odhi ir Yesu. Luo Bible 2015 Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976