Bible in one year May 61 Samuel 14:1-521. Chieng’ moro Jonathan wuod Saulo nowacho ni jating’ne gilweny niya, “Bi mondo waidh loka cha ir jolweny mag jo-Filistia.” To ne ok onyiso wuon mare wachno.2. Noyudo ka Saulo oguro hembe e tiend yath maduong’ man Migron e tong’ Gibea, kendo ji mane ni kode ne dirom mia auchiel.3. Ahija wuod Ahitub, ma owadgi Ikabod, ma wuon Finehas, ma wuod Eli, jadolo mar Ruoth Nyasaye e Shilo, ema ne oting’o law dolo miluongo ni efod. To onge ng’ama nong’eyo ni Jonathan osedhi.4. E hoho mar jolweny mag jo-Filistia, ne nitie lwendni ariyo mogingore e bathe koni gi koni. Nying lwanda mokwongo ne Bozez, to nying machielo ne Sene.5. Lwanda achiel ne ni yo nyandwat, koma omanyore gi Mikmash, to machielo ne ni yo milambo, koma omanyore gi Geba.6. Jonathan nowacho ni jating’ne gilweny niya, “Bi mondo waidh loka ir jolweny mag joma ok ter nyangugo. Dipo ka Ruoth Nyasaye okonyowa, nimar onge gima mono Ruoth Nyasaye resowa, kata ka wang’eny, kata ka wanok.”7. Jating’ne gilweny nokone ni, “Tim duto manie chunyi, nikech abiro konyi e gimoro amora ma idwaro timo.”8. Mi Jonathan nowacho niya, “Ber wadhi loka ir jogo mondo ginewa.9. Kapo ni giwachonwa ni, ‘Ritwauru kanyo,’ to wanachung’ mana kanyo, mak wadhi irgi.10. To ka giwacho ni wadhi irgi, eka wanadhi, kwang’eyo ni Ruoth Nyasaye osechiwogi e lwetwa. Mano ema nobednwa ranyisi.”11. Omiyo ne giwuok e lela, mondo jolweny mag jo-Filistia onegi. Jo-Filistiago nowacho ni, “Neuru! Jo-Hibrania wuok e buche ma yande gipondoe.”12. Ne giluongo Jonathan kod jatichne, ka giwacho niya, “Idhuru ubi ku, ubiro neno!” Jonathan nowacho ni jatichne niya, “Luw bang’a, nikech Ruoth Nyasaye osechiwogi e lwet jo-Israel.”13. Jonathan noidho kalawore gi lwete, ka jatichne luwo bang’e. Eka nomonjo jo-Filistia, kogoyonigi piny, to jatichne negogi, ka luwo bang’e.14. E lweny mokwongono, Jonathan gi jatichne nonego ji ma dirom piero ariyo, e pap matin mane gintieno.15. Mi luoro maduong’ nolandore kuom jo-Filistia duto, mane nie paw lweny, kendo mane nie kambi. Jolweny ma jorit, kaachiel gi oganda mony bende nokirni, kendo piny noyiengni, mi kihondko malich nobetie.16. Jorito mag Saulo mane ni Gibea noneno ka oganda lweny mag jo-Filistia ke, karingo koni gi koni.17. Eka Saulo nowacho ni joma ne ni kode niya, “Kwanreuru, mondo une ane ng’ama onge kuomwa.” To kane gitieko kweno, ne ginwang’o ni Jonathan gi jating’ne gi lweny ema onge.18. Saulo nowacho ni Ahija ni, “Kel Sanduk mar Nyasaye ka.” Ahija ema ne ting’o Sanduk ni jo-Israel ndalogo.19. To kane Saulo pod wuoyo gi jadolo, mahu mane nie kambi jo-Filistia nomedore, omiyo nokwero jadolo mondo owe aweya.20. Eka Saulo gi joge duto nowuok mogiyo kadhi e lweny, kuma ne giyudoe ka jo-Filistia negore kendgi giwegi, achadha nono.21. Jo-Hibrania mane ni kor jo-Filistia chon, kendo mane jot kodgi, nodok kor jo-Israel mane luwo Saulo gi Jonathan.22. Bende kane jo-Israel duto mane osepondo e piny gode mag Efraim owinjo ni jo-Filistia ringo, ne gilawogi matek.23. Kamano Ruoth Nyasaye noreso jo-Israel chieng’no, kendo ne gikadho dala mar Bethaven, mana kapod gikedo.24. Jo-Israel nool ahinya chieng’no nikech Saulo nosekwerogi niya, “Okuong’ jalo mochamo gimoro kapok piny oyuso, kendo kapok atieko chulo kuor kuom wasikwa.” Kamano ne onge ng’ato kuomgi mane obilo gimoro.25. To noyudo ka ji duto ochopo e bungu kama mor kich ne chuerie piny.26. Kane gidonjo e bunguno, ne gineno mor kich ka ton, to onge ng’ato ma notero lwete e dhoge, nikech ne giluoro kuong’.27. To Jonathan ne ok owinjo ka wuon mare kwero ji gi kuong’. Emomiyo nochwowo pedni gi luth mane en go e lwete, moketo mor kich e dhoge, mi chunye nodwogo.28. Eka ng’at moro nowachone niya, “Wuoru nokwero ji matek gi kuong’ niya, ‘Okuong’ jalo machamo gimoro tinende.’ ” To noyudo nong’no koro ohewo ji ahinya,29. omiyo Jonathan nowacho niya, “Wuora osethago ji, kuom kwerogi kamano. Neuru kaka chunya koro oduogo. Mana nikech mor kich matin ma abiloni.30. Dobedo maber manade ka da ji ochamo chiemo mane giyako kuom wasikwa, mi da wanego jo-Filistia oyokre!”31. Ne giloyo jo-Filistia chieng’no, mi gilawogi chakre Mikmash nyaka Aijalon. To kata kamano nong’no nohewo jo-Israel ahinya.32. Omiyo ne gigore kuom gik mope, mi gikawo rombe gi ruedhi kod nyiroye, kendo ne ginegogi mana e lowo. Ne gichamogi kapod gitimo remo.33. Eka nonyis Saulo niya, “Ji ketho ni Ruoth Nyasaye, nikech gichamo ring’o motimo remo.” Saulo nowacho ni ji niya, “Usetimo marach, omiyo ng’ieluru kidi maduong’, ukelna ka.”34. Eka nomedo wacho niya, “Dhiuru kuom ji, ulandnigi wach ni ruoth wacho kama: ‘Ng’ato ka ng’ato mondo okelna rwadhe kata rombone mondo onegi kendo ocham ka. To kik uketh ni Ruoth Nyasaye, kuchamo ring’o motimo remo.’ ” Omiyo godhiambono, ng’ato ka ng’ato nokelo chiache monego kanyo.35. Mano emomiyo Saulo nogero ni Ruoth Nyasaye kendo-mar-misango. En e kendo-mar-misango mane okuongo gero ni Ruoth Nyasaye.36. Saulo nowacho ni ji niya, “Waloruru mondo wamonj jo-Filistia gotienoni, kendo wayakgi nyaka piny ru, bende kik wawe kata ng’at achiel dong’ kangima.” Mi ne gidwoke niya, “Tim gima ineno ni ber.” To jadolo nowacho ni, “Wapenjuru Nyasaye wach mondi.”37. Omiyo Saulo nopenjo Nyasaye wach niya, “Alaw jo Filistia koso? Bende ibiro chiwogi e lwet jo-Israel?” To ne ok odwoke gimoro chieng’ono.38. Mi Saulo nowacho ni jodonge niya, “Suduru machiegni, mondo unon kendo ufweny kuma kethoni oaye tinendeni.39. Gi nying Ruoth Nyasaye mareso Israel, kata dabed ni ng’at mokethono en mana Jonathan wuoda, to nyaka otho!” To onge kata ng’at achiel mane odwoke.40. Eka nowacho ni jo-Israel duto niya, “Un beduru bathe konchiel, to an gi Jonathan wuoda, wabed komachielo.” Mi ji duto nodwoko Saulo ni, “Tim gima ineno ni ber.”41. Eka Saulo nowacho niya, “A Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel, ang’o momiyo ok isedwokowa tinendeni? A Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel, ka ketho ni kuoma, kata kuom Jonathan wuoda, to chiw ombulu miluongo ni Urim. To ka en kuom jogi Israel, to chiw ombulu miluongo ni Thumim.” Mi Saulo gi Jonathan ema noyier, to jo-Israel nowe.42. Eka Saulo nowacho niya, “Go ombulu e kindwa gi Jonathan wuoda.” Mi ombulu nolwar kuom Jonathan.43. Saulo nowacho ni Jonathan niya, “Nyisa gima isetimo.” Mi Jonathan nonyise ni, “Adier, nabilo mor kich matin gi luth mane nie lweta. Era e, ayie tho.”44. Saulo nowacho niya, “Nyasaye mondo okweda ka ok itho. Jonathan, in nyaka itho!”45. To ji duto nowacho ni Saulo niya, “Bende Jonathan nyalo tho adier, to en ema osekelo konyruok maduong’ kama e Israel? Ngang’! Gi nying Ruoth Nyasaye, kata mana yie wiye achiel ok nolwar piny, nikech Nyasaye ema osekonye timo tich mosetimo kawuononi.” Kamano ji nowaro Jonathan mondo kik tho.46. Eka Saulo noweyo lawo jo-Filistia, nikech ne gisedok thurgi.47. Kane Saulo obedo ruodh Israel, nokedo gi wasike duto koni gi koni, moloyogi kuonde duto modhiye. Ne gin jo-Moab, gi jo-Amon, gi jo-Edom, gi ruodhi mag Zoba, kod jo-Filistia.48. Notimo chir, mi noloyo jo-Amalek bende, kendo noreso jo-Israel e lwet joma ne monjogi.49. Yawuot Saulo ne Jonathan gi Ishfi kod Malkishua, to nyige ne Merab, nyare maduong’ gi Mikal nyare matin.50. Nying chi Saulo ne Ahinoam nyar Ahimaaz. To nying jatend jolwenje ne Abner wuod Ner, owadgi wuon Saulo.51. Kish wuon Saulo, kod Ner wuon Abner, ne yawuot Abiel.52. Ne nitie lweny mager e kind jo-Israel gi jo-Filistia kuom ndalo duto mag ngima Saulo. Omiyo kane oneno ng’at moro maratego, kata mathwon, to nokete achiel kuom jolwenje.1 Samuel 15:1-351. Samuel nowacho ni Saulo niya, “Ruoth Nyasaye ne oora ni mondo awiri mo, ibed ruodh joge Israel. Emomiyo koro winj wachne.2. Ruoth Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto owacho kama: ‘Anakum jo-Amalek kuom geng’o ni jo-Israel yo, kane gia Misri.3. Koro dhiyo iked gi jo-Amalek, kendo iketh mwandugi duto chuth. Kik iwegi, to ineggi duto, chwo gi mon, rawere gi nyithindo madhoth, gi dhok gi rombe, kod ngamia gi kenje.’ ”4. Omiyo Saulo noluongo jo-Israel Telaim. Nokwanogi, monwang’o ni gin jolweny alufu mia ariyo, kaachiel gi ji alufu apar moa Juda.5. Eka nodhi e dala jo-Amalek, mobutonigi e holo.6. To nowacho ni jo-Keni niya, “Un to, wuoguru ua kuom jo-Amalek, nimar dipo ka anegou kaachiel kodgi, to un nutimo maber ni jo-Israel kane giwuok gia Misri.” Kamano jo-Keni nowuok moa kuom jo-Amalek.7. Eka Saulo nonego jo-Amalek, chakre Havila nyaka Shur, man yo wuok chieng’ mar Misri.8. Agag, ruodh jo-Amalek, ema nomako kangima, to jomoko duto nonego pep.9. Saulo gi joge noweyo Agag kangima, to bende ne ok giketho rombe gi dhok machwe gi nyirombe kod gik moko mabeyo. To gik moko maricho, ma onge ohala, ema ne giketho chuth.10. Eka wach Ruoth Nyasaye nobiro ni Samuel niya,11. “Chunya olokore kuom keto Saulo ruoth, nimar osedok chien ma ok oluwa, kendo ok osetimo gima nachike.” Mirima nomako Samuel, moywak ni Ruoth Nyasaye otienono duto.12. Eka nochiew gokinyi mang’ich, modhi mondo one Saulo, to noyudo wach ni Saulo nende odhi Karmel, mochungo rapar mondo oparego, to bang’e ochweyo nyaka Gilgal.13. Samuel nodhi ir Saulo, mi Saulo owachone niya, “Ruoth Nyasaye mondo oguedhi. Asetimo gima ne Ruoth Nyasaye ochika.”14. To Samuel nopenje niya, “Ka kamano, to ere gimomiyo awinjo ywak rombe gi mar dhok?”15. Nodwoke niya, “Gin rombe gi dhok mabeyo mag jo-Amalek, mane ji oweyo mak onego, mondo gitimgo misango ni Ruoth Nyasaye ma Nyasachi. To moko duto wasenego pep.”16. Eka Samuel nowacho ni Saulo niya, “Ter mos, mondo anyisi gima Ruoth Nyasaye nende owachona gotienoni.” Saulo nodwoke ni, “Wachna.”17. Samuel nowachone niya, “kata obedo ni in iwuon ineno ni itin, to oseketi jatend dhout Israel. Ruoth Nyasaye ne oyieri mondo ibed ruodh Israel.18. Ne oori mondo idhi iked gi joricho ma jo-Amalek, kinegogi nyaka itiekgi chuth.19. Koro marang’o ne ok iwinjo dwond Ruoth Nyasaye, mitimo gima rach e nyime, kimwomori, kendo ipeyo mwandu?”20. Saulo nodwoko Samwel niya, “Ooyo, asewinjo dwond Ruoth Nyasaye, kendo asetiyo tich mane Ruoth Nyasaye oorae. Asekelo Agag ruodh Amalek, kendo asetieko jo-Amalek chuth.21. To ji ema nokawo rombe gi dhok mabeyo kuom mwandu mowe ni mondo okethi, mana ni mondo gitimgo misango ni Ruoth Nyasaye ma Nyasachi, Gilgal.”22. To Samuel nopenje niya, “Iparo ni Ruoth Nyasaye ohero chiwo kod misengni moloyo mako chikene koso? Ooyo, mako chik ber moloyo misango, kendo chiko it ber moloyo boche imbe.23. Tamruok mako chik chalo gi tim jwok, kendo wichteko chalo gi tim mamono. Isedagi chik Ruoth Nyasaye, omiyo en bende osedagi ni kik ibed ruoth.”24. Saulo nowacho ni Samuel niya, “Aseketho, kaweyo luwo chik Ruoth Nyasaye kod wechene bende, nimar naluoro ji, kendo nawinjo dwondgi.25. Emomiyo koro asayi ni wena kethona, kendo lokri wadog kodi, mondo alam Ruoth Nyasaye.”26. To Samuel nodwoke niya, “Ok nadog kodi, nimar isedagi wach Ruoth Nyasaye, kendo Ruoth Nyasaye osedagi ni kik ibed ruodh Israel.”27. Kane Samuel olokore mondo odhi, Saulo nomako riak lawe, mi oyiech.28. Eka Samuel nokone niya, “Kawuono Ruoth Nyasaye oyiecho loch Israel kuomi, kendo omiyo ng’at machielo, maber moloyo.29. Bende Nyasaye ma en Duong’ Maler mar Israel ok riambi kata lokre, nimar ok en dhano ma dolokre.”30. Eka Saulo nowacho niya, “Aseketho, to kata kamano, asayi, miya duong’ kawuono e nyim jodong joga, kendo e nyim jo-Isarel. Wichri wadog kodi, mondo alam Ruoth Nyasaye ma Nyasachi.”31. Kuom mano, Samuel nowichore, moluwo bang’ Saulo, kendo Saulo nolamo Nyasaye.32. Samuel nowacho niya, “Kelnauru Agag, ruodh jo-Amalek.” Mi Agag nobiro ire gi mor, koparo ni koro ok obi tho.33. To Samuel nowachone niya, “Kaka liganglani osenego nyithind mon, e kaka meru bende nobed achiel kuom mon ma nyithindgi onegi!” Eka Samuel nonego Agag achanya achanya Gilgal e nyim Ruoth Nyasaye.34. Samuel nodok Rama, to Saulo bende nodok e dalane Gibea.35. Samuel nokuyo nikech Ruoth Nyasaye ne oneno ni kara ne ok ber mondo oket Saulo ruodh Israel. Nyaka chop tho Samuel ne ok ochako oneno Saulo kendo.Zaburi 57:1-31. Kecha, A Nyasaye! Yie ikecha, nikech aringo iri mondo ayud kar konyruok. Ee, ayueyo e tipo mar bwombeni nyaka masiche duto kadhi.2. Aywak ni Nyasaye Maduong’ Moloyo. En e Nyasaye ma miya gik moko duto madwaro.3. Obiro dwoka gie polo, mi oresa, kendo enolo joma monja. Nyasaye biro nyisa adierane kod herane mosiko.Ngeche 15:24-2524. Ng’at mariek idho yo matere e ngima, to ok oluw yo maridore kochomo tho.25. Ruoth Nyasaye biro ketho miech josunga, to enorit mwandu mag mond liete.Luka 23:1-251. Eka joburano duto nochung’ motero Yesu e nyim Pilato,2. mi gichako donjone kuno, ka giwacho niya, “Ne wanwang’o jali kapuonjo jowa marach, kokwerogi ni kik gigol osuru ni Kaisar, kendo kowacho ni en owuon en Mesia, tiende ni ruoth.”3. Eka Pilato nopenjo Yesu ni, “In e ruodh jo-Yahudi koso?” To en nodwoko ni, “In ema isewacho kamano.”4. Bang’ mano, Pilato nowacho ni jodolo madongo kod joma nochokore duto ni, “Ok ayudo jali gi ketho.”5. To ne gijiwo wach matek niya, “Oketho ji, kopuonjo e Judea duto. Ne ochako Galili, kendo koro osechopo ka.”6. Kane Pilato owinjo kamano, nopenjo ka Yesu en ja-Galili.7. To kane osenyise ni oa kuno, notere ir Herode ma bende noyudo ni Jerusalem e ndalogo.8. Herode nodoko mamor ahinya koneno Yesu, nikech nosewinjo humbe, omiyo nogombo ahinya mondo onene, kendo oneye hono moro motimo.9. Ne openjo Yesu weche mang’eny, to Yesu ne ok odwoke kata wach achiel.10. Jodolo madongo kod jopuonj Chik nobiro, mondonjone matek ahinya.11. Herode kaachiel gi askechene nojare, kendo nonyiere. Eka Herode nogolo chik, morwakne kandhu maber, bang’e odwoke ir Pilato.12. Chieng’ onogo, Herode gi Pilato ne jomako osiep, nikech noyudo gisebedo ka gimonre chon.13. Pilato noluongo jodolo madongo gi jodongo kod ji duto,14. mi owachonigi niya, “Nende ukelona jali ni en ng’at maketho oganda, to asenone e nyimu, kendo ok ayudo ni en gi ketho mudonjonegogi.15. To kata mana Herode bende ok oyude gi ketho, nimar osedwokonwago. Onge gima ng’atni osetimo mowinjore gi buch tho.16. Emomiyo abiro golo chik mondo odhi.” [17. Nowacho kamano nikech higa ka higa e Sawo mar Pasaka ne nyaka ogony ni ji ng’at achiel motue.]18. To oganda ji duto nokok ni, “Neg ng’atni, to gonynwa Baraba!”19. (Baraba en ng’at mane oseket e jela nikech wach koko mane otimore Jerusalem, kendo nikech nek.)20. Pilato ne dwaro gonyo Yesu, omiyo nochako owuoyo gi ji kendo.21. To ne gikok ni, “Gure e msalaba! Gure e msalaba!”22. Eka nochako openjogi mar adek ni, “To ere gima rach mosetimo? Ok wanwang’o ketho kuome mowinjore gi tho. Omiyo abiro chwade, to aweye odhi.”23. To ne gisiko ka gikok matek moloyo ni mondo ogur Yesu e msalaba, nyaka kokogi24. nomiyo Pilato oyie ng’ado bura kaka gidwaro.25. Ne ogonyo jal mane gikwayo, mane oyudo otue nikech koko kendo nikech nek. Yesu to noketo e lwetgi mondo gitimne kaka gidwaro. Luo Bible 2015 Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976