Bible in one year June 31 Ruodhi 15:1-341. E higa mar apar gaboro mar loch Jeroboam wuod Nebat, Abija nodoko ruodh Juda.2. Norito piny kuom higni adek, kodak Jerusalem. Min mare ne nyinge Maaka, nyar Abishalom.3. Abija ne timo richo duto mane wuon mare otimo. Chunye ne ok long’o ni Ruoth Nyasaye kaka chuny Daudi kwar mare ne long’o.4. To kata kamano, Ruoth Nyasaye ma Nyasache noketo wuode ruoth kare, mondo obedne ka taya maliel e Jerusalem mana nikech nying Daudi, kendo nomiyo Jerusalem ogurore,5. nimar Daudi notimo gik malong’o ni Ruoth Nyasaye, kendo e ngimane duto ne ok oketho wach moro mane ochike, mak man wach Uria ja-Hiti.6. Ne nitie lweny e kind Ahija gi Jeroboam ndalogi duto.7. Weche moko mag Abija, gi timbene ondik e Kitap Weche mag Ndalo mag Ruodhi mag Juda.8. Abija notho, mi noyike e dala Daudi, Asa wuode nodoko ruoth kare.9. E higa mar piero ariyo mar loch Jeroboam ruodh Israel, Asa nodoko ruodh Juda,10. mi norito piny kuom higni piero ang’wen gachiel, kodak Jerusalem. Min mare ne nyinge Maaka nyar Abishalom.11. Timbe Asa ne long’o e nyim Ruoth Nyasaye, mana kaka timbe Daudi kwar mare.12. Noriembo joterruok mag kuonde lemo, kodarogi e pinye, kendo nogolo nyiseche manono mane kwerene oloso.13. Bende nogolo Maaka e duong’ne mar bedo min ruoth, nikech noloso kido makuero, maket gi nyasaye madhako miluongo ni Ashera. Asa nomuko gima ketno, mowang’o e dho aora Kidron.14. Hembko mane ni kuonde moting’ore ne ok okethi, to kata kamano chuny Asa ne long’o e nyim Ruoth Nyasaye e ndalone duto.15. Nokawo fedha gi dhahabu kod gik lemo, mi oketo e od Ruoth Nyasaye, to moko en owuon ema nochiwo.16. Ne nitie lweny e kind Asa gi Baasha ndalo duto mag ngimagi.17. Baasha ruodh Israel nodhi monjo jo-Juda, kendo nochielo Rama gi ohinga, moketoe jolweny mondo ogeng’ ni ji duto madhi ka Asa ruodh Juda, kata maa kuno.18. Eka Asa nokawo fedha gi dhahabu duto ma nodong’ kuom mwandu mag Od Ruoth Nyasaye kod mag ode owuon, momiyo jotichne mondo okow ni Ben-hadad ruodh Aram, ma wuod Tabrimmon, wuod Hezion, ma nodak Damaski. Noorone wach niya,19. “Winjruok mondo obed e kindwa kodi, kaka winjruok mane nie kind wuora gi wuoru. Ero aoroni chiwo mar fedha gi dhahabu; yie iketh winjruok manie kindu gi Baasha ruodh Israel, mondo owe kedo koda.”20. Ben-hadad noyie kwayo mar ruoth Asa, mi nooro jotend ogend lweny mondo omonj miech Israel. Noketho Ijon, gi Dan, gi Abel-beth-Maaka, gi paw Kineroth duto, kod piny Naftali.21. Kane Baasha owinjo gima otimore, noweyo gero ohinga mar Rama, modok Tirza.22. Eka ruoth Asa noluongo jo-Juda duto, maonge ng’ama odong’. Ne gigolo kite gi yien duto mane Baasha gerogo ohinga mar Rama, mi Ruoth Asa nochielogo Geba manie piny Benjamin, kod Mizpa.23. Weche moko mag Asa, gi tekone kod timbene duto, gi mier mane ogero, ondiki e Kitap Weche mag Ndalo mag Ruodhi mag Juda. Kane oseti, tuo moro nomako tiendene.24. Notho moyike e dala Daudi kwar mare. Jehoshafat wuode nodoko ruoth kare.25. E higa mar ariyo mar loch Asa ruodh Juda, Nadab wuod Jeroboam nodoko ruodh Israel. Nobedo ruoth kuom higni ariyo,26. to notimo gik ma Ruoth Nyasaye okwero, koluwo timbe wuon mare, ma nomiyogo jo-Israel obedo joketho.27. Baasha wuod Ahija, ja-Isakar, nojamo Nadab, monege Gibethon, dala jo-Filistia, kane oyudo Nadab gi jo-Israel lworo Gibethon mondo omonji.28. E higa mar adek mar loch Asa ruodh Juda ema Baasha nonegoe Nadab, mokawo lochne.29. Gikanyono kosedoko ruoth, nonego jood Jeroboam duto. Notieko od Jeroboam chuth, ma ok oweyo kata ng’at achiel kangima, mana kaka Ruoth Nyasaye nosemiyo Ahija ja-Shilo ma jatichne owacho.30. Mano notimore nikech Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel, nokecho gi richo mane Jeroboam otimo, kendo mane omiyo jo-Israel otimo.31. Weche moko mag Nadab, kod timbene duto, ondiki e Kitap Weche mag Ndalo mag Ruodhi mag Israel.32. Ne nitie lweny e kind Asa kod Baasha ruodh Israel e ndalo duto mag ngimagi.33. E higa mar adek mar loch Asa ruodh Juda, Baasha wuod Ahija nodoko ruodh Israel, morito piny kuom higni piero ariyo gang’wen, kodak Tirza.34. Notimo gik ma Ruoth Nyasaye okwero, koluwo timbe Jeroboam ma nomiyogo jo-Israel obedo joricho.1 Ruodhi 16:1-341. Ruoth Nyasaye nomiyo Jehu wuod Hanani owacho ni Baasha niya,2. “Ne amiyi duong’ kagoli e buru, kendo naketi jatend joga Israel, to eka iluwo timbe Jeroboam, kendo imiyo joga Israel obedo joketho, ka gimiya mirima nikech richogi.3. Emomiyo abiro yweyi oko, kaachiel gi jodhoodi, kendo anami odi bed kaka od Jeroboam wuod Nebat.4. Jodhood Baasha ma otho e dala, guogi nocham; to mago ma otho oko, winy nocham.”5. Weche moko mag Baasha, kaachiel gi tekone, kod timbene duto, ondik e Kitap Weche mag Ndalo mag Ruodhi mag Israel.6. Koro Baasha notho moyike Tirza, eka Ela ma wuode nodoko ruoth kare.7. To Ruoth Nyasaye nosemiyo Jehu ma wuod Hanani owuoyo kuom Baasha gi dhoode nikech Baasha notimo gik ma Ruoth Nyasaye okwero. Baasha nomiyo Ruoth Nyasaye mirima gi timbene mane chalo gi timbe mag dhood Jeroboam, kendo nikech notieko dhoodno.8. E higa mar piero ariyo gauchiel mar loch asa ruodh Juda, Ela wuod Baasha nodoko ruodh Israel, mi norito piny kuom higni ariyo kodak Tirza.9. To Zimri, ma achiel kuom jotend geche mag lweny nojame, mokedo kode. E higa mar piero ariyo gabiriyo mar loch Asa ruodh Juda, kane oyudo Ela omer Tirza e od Arza mane jarit od ruoth,10. Zimri nodonjo, monege, kendo okawo lochne.11. Kane Zimri osedoko ruoth, nonego jodhood Baasha duto, ma ok oweyo kata ng’ama dichwo achiel kuom wedene, kata osiepene.12. Kamano Zimri notieko dhood Baasha duto, kaka Ruoth Nyasaye nomiyo Jehu janabi owacho.13. Mano notimore nikech richo duto mag Baasha gi mag Ela wuode, ma ne gimiyo jo-Israel otimo, ka gimiyogo Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel mirima nikech nyiseche manono.14. Koro weche moko mag Ela, gi timbene duto, ondik e Kitap weche mag Ndalo mag Ruodhi mag Israel.15. Zimri nobet ruoth kuom ndalo abiriyo e higa mar piero ariyo gabiriyo mar loch Asa ruodh Israel, kodak Tirza. Nonwang’o ka jolweny ojot but Gibethon, dala jo-Filistia.16. Jolweny mane ojotgo nowinjo kiwacho ni, “Zimri osejamo ruoth, monego.” Emomiyo jo-Isarel duto mane nie kar jot noketo Omri ma jatend lweny mondo obed ruodh Israel chieng’no.17. Eka Omri, kaachiel gi jo-Israel duto, nowuok Gibethon, mi gidhi gilworo Tirza.18. To kane Zimri oneno ni dala osekaw, nodonjo e od ruoth, mochwinyo mach kuom odno, motho kanyo.19. Mano notimore nikech notimo gik mane Ruoth Nyasaye okwero, koluwo timbe Jeroboam, kendo nikech nomiyo jo-Israel obedo joricho.20. Koro weche moko mag Zimri, gi timbene mag andhoga, ondiki e Kitap Weche mag Ndalo mag ruodhi mag Israel.21. Eka jo-Israel nopogore diriyo. Jomoko noluwo Tibni wuod Ginath, ka gidwaro kete ruoth, to jomoko noluwo Omri.22. To joma noluwo Omri noloyo jo-Tibni wuod Ginath e lweny, mi ginego Tibni, kendo Omri nokawo loch.23. E higa mar piero adek gachiel mar loch Asa ruodh Juda, Omri nodoko ruodh Israel, motiyo higni apar gariyo, Higni auchiel nodak Tirza,24. eka bang’e nong’iewo got Samaria kuom Shemer gi fedha, ma dirom kilo piero abiriyo kendo nochielo godno gi ohinga, mochake ni Samaria, machal gi nying Shemer, ma wuon godno.25. Omri notimo gik mane Ruoth Nyasaye okwero moloyo ji duto ma nokwongone,26. nikech noluwo timbe duto mag Jeroboam wuod Nebat, kendo nomiyo jo-Israel obedo joricho, ka gimiyo Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel mirima nikech nyisechegi manono.27. Koro weche moko mag Omri, gi tekone ma nonyiso, ondik e Kitap Weche mag Ndalo mag Ruodhi mag Israel.28. Omri notho, moyike Samaria; Ahab wuode nodoko ruoth kare.29. E higa mar piero adek gaboro mar loch Asa ruodh Juda, Ahab wuod Omri nodoko ruodh Israel, morito Israel kuom higni piero ariyo gariyo kodak Samaria.30. To Ahab wuod Omri notimo gik ma Ruoth Nyasaye okwero moloyo jogo duto mane okwongone.31. Ok noluwo mana richo mag Jeroboam kende, to gima rachie moloyo mane otimo, en ni nokendo Jezebel nyar Ethbaal ruodh jo-Sidon, kendo notiyo ni Baal, kolame.32. Noloso kendo-mar-liswa ni Baal e ot ma nogero ni Baal Samaria,33. kendo nochungo siro milamo miluongo ni Ashera. Nomiyo Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel mirima moloyo ruodhi duto mag Israel ma nokwongone.34. Ndalo Ahab ema Hiel ja-Bethel nogeroe Jeriko. Kane oketo mise, Abiram wuode makayo notho, kendo ka nochungo dhorangeyene, Segub wuode machogo notho, mana kaka Ruoth Nyasaye nomiyo Joshua wuod Nun owacho.Zaburi 69:22-2822. Chiembgi giwegi ema mondo obednigi obadho, kendo sewni ma gitimo onego okelnigi masira!23. Wang’gi mondo oimre, kik ginen, kendo imi dendgi osik ka kirni.24. A Nyasaye, onego ito mirimbi mager kuomgi, kendo sandgi malit kikecho.25. Onego kambigi dong’ nono, maonge kata ng’at achiel modong’ ka ngima e hembe,26. nimar gisando ng’ama isekumo, kendo gigoyo siboi ni joma isehinyo!27. Kumgi kuom richogi duto, kendo kik iwe giyud warruok moa kuomi.28. Onego ruch nyinggi oko e kitap ngima, bende onego kik kwan-gi kaachiel gi joma kare.Ngeche 17:25-2625. Wuowi mofuwo miyo wuon mare chuny lit, kendo kelo ni min mare kuyo.26. Ok en gima ber kumo ng’at maonge ketho, kata goyo ng’at makare.Johana 13:1-201. Koro Sap Pasaka ne chiegni ahinya, kendo Yesu nong’eyo ni kindene osechopo moago e pinyni, odok ir Wuoro. Nosehero joge owuon manie piny, to koro obiro nyiso kaka oherogi chuth nyaka giko.2. Yesu gi jopuonjrene ne koro chiemo. To noyudo Satan oseketo paro e chuny Judas wuod Simon Iskariot ni mondo ondhoge.3. Kata obedo ni Yesu nong’eyo ni Wuoro oseketo gik moko duto e lwete, kendo ni ne osea ir Nyasaye, kendo koro odok ire,4. nochung’ oweyo chiemo. Nolonyo lepe, moketo tenge, eka nokawo taulo, otueyo e nungone.5. Noolo pi e karaya, mi ochako lwokogo tiend jopuonjrene, kendo oyweyo gi taulo mane osetweyo e nungone.6. Kane ochopo ir Simon Petro, Petro nopenje ni, “Ruoth, in ema idwaro lwoko tienda adier?”7. To Yesu nodwoke ni, “Sani ok inyal ng’eyo tiend gima atimo, to ibiro ng’eyo bang’e.”8. Petro nokwere ni, “Ok nilwok tienda ngang’!” To Yesu nodwoke ni, “Ka ok alwoko tiendi, to ok in e kanyakla achiel koda.”9. Eka Petro nowachone ni, “Ruoth, kara kik ilwok mana tienda kende, to lwok koda ka lweta gi wiya bende!”10. To Yesu nodwoke niya, “Ng’at moselwokore ok dwar lwokruok kendo, mak mana tiende kende ema olwoko, nimar dende duto ler. Omiyo un uler, to ok un uduto.”11. Nong’eyo ng’at mane biro ndhoge, kendo mano emomiyo nowacho ni, “Ok uler uduto.”12. Kane oselwokonigi tiendgi kamano, norwako lepe, mi ochako obet piny. Eka nopenjogi ni, “Bende ung’eyo tiend gima asetimonuno?”13. Un uluonga ni ‘Japuonj’, kendo ni ‘Ruoth’, to mano uluonga kare, nikech mano e an.14. To ka an, ma an Ruodhu kendo Japuonju ema aselwoko tiendeu, koro un bende onego ulwok tiende oweteu.15. Gima asetimonu en ranyisi, omiyo un bende timuru mana kaka asetimonuno.16. Adier, adier, awachonu ni misumba ok duong’ moloyo ruodhe, kendo ng’at moor ok duong’ moloyo jal moore.17. Ka ung’eyo wachno, to un johawi kutiyo kode.18. “To ok awuo kuomu uduto, nimar ang’eyo joma aseyiero. To Muma wacho niya, ‘Ng’at machiemo koda oselokore jasika’, kendo wachno nyaka timre.19. Koro anyisou wachno kapok otimore, mondo ka otimore to uyie ni an e En20. Adier, awachonu ni ng’at morwako ng’at ma aoro, to orwako mana an, kendo ng’at morwaka, to orwako mana Jal mane oora.” Luo Bible 2015 Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976