Bible in one year July 32 Weche Mag Ndalo 1:1-171. Solomon wuod Daudi nogurore e tich ruoth e pinye. Ruoth Nyasaye ma Nyasache ne ni kode, kendo nomiye duong’ ahinya.2. Solomon noluongo jotend ogend lweny madongo gi matindo, kod jong’ad bura, gi jotelo duto mag Israel ma jodong gwenge.3. Eka Solomon gi ji duto ma nochokore kode ne jodhi e hembko mane ni Gibeon, nimar Hemb Romo mane Nyasaye romoe gi joge, mane Musa jatich Ruoth Nyasaye oloso e thim, ne ni kanyo,4. Daudi nosegolo Sanduk mar Nyasaye Kiriath-jearim motero Jerusalem, nimar nosegurone hema kuno.5. To kendo-mar-misango mar mula mane Bezalel wuod Uri ma wuod Hur oloso ne ni Gibeon e nyim Hema mar Ruoth Nyasaye. Solomon kod oganda duto nolamo Ruoth Nyasaye kanyo.6. Solomon noidho mochung’ e bath kendo-mar-misango mar mula mane nie nyim Hemb Romo, motimoe misengni miwang’o pep alufu achiel e nyim Ruoth Nyasaye.7. Gotieno nogo Nyasaye nofwenyore ni Solomon mowachone niya, “Kwa gima idwaro mondo amiyi.”8. Solomon nodwoko Nyasaye niya, “Ninyiso ni ihero Daudi wuora gi hera mosiko, kuom ket ma iketago ruoth kare.9. A Ruoth Nyasaye, iseketa ruodh oganda ma ji thothie ka kuoyo, koro yie ichop singruok mane isingorigo ni Daudi wuora.10. Yie imiya rieko mondo ang’e kaka datel ni ogandani, nimar ere ng’ama dinyal rito jogi mang’enygi?”11. Eka Nyasaye nodwoko Solomon niya, “Nikech chunyi chalo kamano kendo ok ikwayo mwandu kata fedha, kata pak, kata tho wasiki, kata kwayo ni mondo idag aming’a, to isekwayo mana rieko mar ng’eyo kaka ditel ni oganda maseketi ruodhgi,12. ero amiyi rieko kod ng’eyo. To bende abiro medi fedha, gi mwandu, kod pak moloyo ruodhi duto mosekuongoni kata ma nowuog bang’i.”13. Eka Solomon noa e nyim Hemb Romo, kolor a hembko mane ni Gibeon, modhi Jerusalem, kuma noritoe piny Israel.14. Solomon nochako dwaro geche mag lweny gi farese, nyaka nobedo gi geche alufu achiel gi mia ang’wen, gi farese alufu apar gariyo. Moko kuomgi noketo e mier mag geche to moko ne en go Jerusalem.15. Nomiyo fedha gi dhahabu obedo mang’eny Jerusalem ka kuoyo, kendo nomiyo yiend sida odoko mang’eny ka ng’owo mae pap.16. Solomon ne omo farese Misri gi Koah. Jo-ohande ne omogi kuno gi nengo moketi:17. gari achiel ne ging’iewo Misri gi kilo abiriyo mag fedha, to faras achiel gi kilo ariyo. Johalago ne terogi ne ruodhi mag jo-Hiti gi mag jo-Aram.2 Weche Mag Ndalo 2:1-181. Solomon ne dwaro gero Hekalu ni nying Ruoth Nyasaye kod ode mar ruoth.2. Nondiko joting’ alufu piero abiriyo gi ji alufu aboro mondo opa kite e gode, kod nyipeche alufu adek gi mia auchiel.3. Solomon nooro ni Hiram ruodh Turo wach niya, “Kaka nitimo ni Daudi wuora, kikowone yiend sida mondo ogergo ode, yie itimna kamano an bende,4. nimar adwaro gero ot moyang ni Ruoth Nyasaye ma Nyasacha, kama jodolo nowang’ie ubani mang’we ng’ar e nyim Ruoth Nyasaye, kendo nochiwie makati miketo e nyime pile, kendo notimie misengni miwang’o pep okinyi godhiambo, kod miwang’o e ndalo mag Sabato, kendo ka due por, kendo e ndalo sewni ma Ruoth Nyasaye oseketo ni Israel nyaka chieng’.5. Ot madwaro gero nobed maduong’, nimar Nyasachwa duong’ moloyo nyiseche duto.6. To en ng’a ma dinyal gerone ot, ka kata polo maduong’ manade ok nyal rome dakie? An to an ng’a, ma dagerne ot modakie, mak mana kar wang’o ubani e nyime?7. Emomiyo yie iorna ng’ato molony kuom loso gik dhahabu, gi mag fedha, gi mag mula, kod mag nyinyo, kendo mong’eyo loso law maralik, gi makwar, kod mambulu, kendo molony kuom goro gik moko. Enoti gi jotichna molony man Juda gi man Jerusalem mane Daudi wuora oketo.8. Bende orna yiend sida gi saipras gi algum mag Lebanon, nimar ang’eyo ni jotichni olony kuom tong’o yiend Lebanon. Jotichna noti kaachiel gi jotichni,9. mondo giikna yien mogundho, nimar ot madwaro gero nobed maduong’ kendo miwuoro.10. Anami jotichni ma jotong’o gunde alufu piero ang’wen mag ngano, gi gunde alufu piero ariyo mag shairi, gi degii alufu ang’wen mag divai, kod depe alufu ang’wen mag mo.”11. Hiram ruodh Turo nodwoko Solomon gi barua mondikoe niya, “Ruoth Nyasaye ohero joge, emomiyo oseketi ruodhgi.”12. Eka nodhi nyime kowacho niya, “Apako Ruoth Nyasaye ma Nyasach Israel, ma jachwech polo gi piny, nimar osemiyo ruoth Daudi wuowi man gi rieko kod ng’eyo ma biro gero Hekalu ni Ruoth Nyasaye kod ot ma ruoth dakie.13. Koro aseoro ng’at molony kendo mariek ma nyinge Huram-abi,14. wuod ja-Turo ma min mare nyar Dan. En ng’at molony kuom tich dhahabu gi fedha gi mula gi nyinyo gi kidi kod yien, kendo ong’eyo loso law maralik kata mambulu kata makwar kod law katana maber, kendo olony kuom tich goro, kod loso kido moro amora momiye. Onyalo tiyo kod jotichni molony, kendo gi jotich Daudi wuoru.15. Emomiyo, ruodha, yie iornwa ngano gi shairi gi mo gi divai misewacho.16. Wanatong’ yien Lebanon moromo kaka idwaro, mi watuegi kanyakla kendo wakwang’gi e nam nyaka Jopa, eka iniomgi kuno kiterogi Jerusalem.”17. Solomon nokwano jodak duto mane nie piny Israel, kaka Daudi wuon mare nokwanogi. Ne giromo alufu mia achiel gi piero abich gadek kod mia auchiel (153,600.)18. Noketo ji alufu piero abiriyo kuomgi mondo obed joting’, to ji alufu piero aboro opa kite e gode kod nyipeche alufu adek gi mia auchiel ma kwayogi.Zaburi 79:1-41. A Nyasaye, ogendini ma ok ong’eyi osedonjo e piny jogi iwuon. Gisemiyo Hekalu mari maler obedo mogak, mi giketho Jerusalem chuth.2. Giseweyo ringre jogi ni winy gi ondiegi mondo ocham.3. Ne ginego jogi, mi remo nomol ka pi e Jerusalem duto, kendo ne onge ng’ama nyalo yikogi.4. Ogendini mokiewo kodwa goyonwa siboi, ka nyierowa kendo jarowa.Ngeche 20:8-98. Ruoth mobet e kom duong’ne kang’ado bura piedho weche maricho duto gi wang’e.9. Ere ng’ama nyalo wacho ni parone long’o, kendo ni richone duto osepuodhi?Tich Joote 11:1-301. Joote kod owete duto mane nie piny Judea nowinjo ni joma ok jo-Yahudi bende oseyie Wach Nyasaye.2. To kane Petro odhi Jerusalem, joma noramo ni joma ok jo-Yahudi nyaka ter nyangu nokwere,3. kawachone ni, “Donge ne ilimo joma ok ter nyangu, mi ichiemo kodgi bende?”4. To Petro nonyisogi gik mane otimore duto achiel kachiel, kowacho niya,5. “Ne oyudo alemo e dala mar Jopa, kendo ayula wang’ notera, mi apo ka aneno fweny. Ne aneno gimoro maduong’ machalo gi nanga, kiloro gi kondene ang’wen, koa e polo, mi obiro ochung’ buta.6. Kane arango iye maber, ne aneno kit gik moko duto mangima, kaka jamni gi le kod gik mamol, gi winy.7. Eka ne awinjo dwol moro kawachona ni, ‘A malo, ineg gimoro kuom gigo,, mondo icham.’8. To ne akwer ni, ‘Ooyo, Ruoth! Nyaka nene pok abilo chiemo makuero kata ma ok ler.’9. Eka dwol nochako owuoyo kendo gie polo ni, ‘Gimoro amora ma Nyasaye osewacho ni ler, in kik iwach ni ok ler.’10. Gima kamano notimore nyadidek, eka bang’e, nodwok gino duto e polo.11. Gikanyono jomoko adek moor ira koa Kaisaria ne ochopo e ot mane antie,12. kendo Roho nonyisa mondo adhi kodgi mak ariwo gi kiawa. Owete auchiel ma jo-Jopa ma unenogi, bende ne wadhigo, mi waduto ne wadonjo e od Kornelio.13. Ne onyisowa kaka ne oseneno malaika kochung’ e ode, kendo owachone ni, ‘Or wach Jopa mondo iluong ng’at moro ma nyinge Simon Petro.14. Obiro keloni wach ma biro miyo ikwo, kaachiel gi joodi duto.’15. To kane achako wuoyo, Roho Maler nolor kuomgi mana kaka nolor kuomwa chieng’ mane ohango biroe.16. Eka ne aparo gima ne Ruoth nosewacho niya, ‘Johana nobatiso ji gi pi, to un nobatisu gi Roho Maler.’17. Koro ka Nyasaye ne omiyo jogo mana mich mane omiyowa kane wayie kuom Ruoth Yesu Kristo, to an ne an ng’a, ma dine atam Nyasaye timo gima odwaro?”18. Kane giwinjo wechego, ne giling’, mi gimiyo Nyasaye duong’, ka giwacho ni, “Kara joma ok jo-Yahudi bende Nyasaye oseyie mondo olokre, mi yud ngima.”19. Ji duto mane oseke nikech sand mane owuok bang’ nek Stefano nodhi e pinje mopogore opogore, kaka Foinike gi Saipras kod dala mar Antiokia manie piny Kilikia, to ne githoro lando wach mana ni jo-Yahudi kende.20. To kata kamano jomoko kuomgi ne joma oa Saipras gi Kurene. Gin to ka ne gichopo Antiokia, to ne gilando wach ni joma ok jo-Yahudi bende, ka ginyisogi Wach Maber mar Yesu Kristo.21. Teko Ruoth Nyasaye ne ni kodgi, omiyo ji mathoth noyie, molokore ir Ruoth.22. Wachno nochopo ni Kanyakla mar jo-Kristo man Jerusalem, omiyo ne gioro Barnaba mondo odhi Antiokia.23. Kane ochopo kuno, mi oneno kaka Nyasaye oseguedho ji, ne odoko mamor, mi ojiwogi giduto, mondo giket chunygi kuom Ruoth, kendo gipadre kuome.24. Barnaba ne ng’at maber man gi yie motegno, kendo mopong’ gi Roho Maler. Ji mang’eny nolokore, moyie kuom Ruoth.25. Bang’e Barnaba nodhi Tarso mondo odwar Saulo,26. to kane osenwang’e nokele Antiokia. Kuom higa ngima ji ariyogo nochokore gi jo-Kristo.27. E ndalogo, jokor wach moko noa Jerusalem, mobiro Antiokia.28. Achiel kuomgi ma nyinge Agabo nohulo gi teko mar Roho ni kech maduong’ ne biro kwako piny duto. (Kejno nowuok e ndalo loch Klaudio, ruodh jo-Rumi.)29. Eka jopuonjre noyie ni ng’ato ka ng’ato kuomgi nyaka chiw gik moko kaka onyalo, mondo okow ni owete modak Judea, okonyrego.30. Ne gitimo kamano, mi gimiyo Barnaba gi Saulo pesa, otero ni jodong kanyakla mar jo-Kristo. Luo Bible 2015 Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976