Biblia e higa achiel
Julaini 6

1. Kane Solomon osetieko lemo, mach noa e polo motieko misango miwang’o kod misengni mamoko, kendo duong’ maler mar Ruoth Nyasaye nopong’o Hekalu.
2. Jodongo ne ok nyal donjo e Hekalu nikech duong’ mar Ruoth Nyasaye nopong’e.
3. Kane jo-Isarel duto oneno mach kalor piny kod duong’ mar Ruoth Nyasaye ka nie Hekalu, ne gikulore piny e laru. Ne gilamo Nyasaye kendo gigoyone erokamano ka giwacho niya, “Ruoth Nyasaye ber, herane mosiko ochwere.”
4. Eka ruoth kod ji duto notimo misengni ni Ruoth Nyasaye.
5. Ruoth Solomon notimo misango gi ruedhi alufu piero ariyo gariyo, kod rombe alufu mia achiel gi piero ariyo. Mano e kaka ruoth kod ji duto noyango Hekalu ni Ruoth Nyasaye.
6. Jodolo nochung’ kargi, kendo jo-Lawi nopako Ruoth Nyasaye gi wende mane Daudi ochuogo ka giwer niya, “Herane mosiko ochwere.” Ne gigoyo thumbe mane Daudi oloso mondo odendgo Ruoth Nyasaye. Jodolo bende nogoyo tung’ ka ochung’ momanyore gi jo-Lawi.
7. Solomon noyango ni Ruoth Nyasaye dier laru mane nie nyim Hekalu, nimar kanyo ema notimoe misengni miwang’o kendo owang’oe boche mag misengni mag sawo, nikech kendo-mar-misango mar mula ma noseloso ne tin, mane ok nyal timie misengnigo duto.
8. E ndalogo Solomon kaachiel gi jo-Israel duto notimo sawo kuom ndalo abiriyo. Ne en chokruok maduong’ ahinya moa piny Israel duto, chakre yo nyandwat, kama idonjogo Hamath nyaka aora man yo milambo e kind pinygi gi piny Misri.
9. Chieng’ mar aboro ne gitimo sawo maduong’, nimar pwodho kendo-mar-misango notieko ndalo abiriyo, kendo sawo bende ndalo abiriyo.
10. Due piero ariyo gadek due mar abiriyo Solomon nomiyo ji thuolo modok miechgi ka mor ahinya nikech gik mabeyo duto mane Ruoth Nyasaye osetimo ni Daudi gi Solomon, kendo ni joge Israel.
11. Solomon notieko Od Ruoth Nyasaye, gi ode owuon. Bende gik moko duto mane ochano mondo otim e Od Ruoth Nyasaye gi ode owuon, notieko maber.
12. Ruoth Nyasaye nofwenyore gotieno, mowachone niya, “Asewinjo lemoni, kendo aseyiero Hekaluni mondo obed kama itimonae misango.
13. Ka aloro polo ni kik koth chue, kata kakelo bonyo mondo ocham piny, kata kaoro dera mar tho marach,
14. to ka joga miluongo gi nyinga obolore ka lama kendo dwara, ka giweyo yoregi maricho, eka nawinj e polo, mi nawenigi richogi kendo nares pinygi.
15. Ka gilemo e Hekaluni, anaranggi gi wang’a kendo nawinjgi gi ita.
16. Aseyiero Hekaluni, kendo asewale obed maler, mondo nyinga obedie, kendo arange gi chunya duto nyaka chieng’.
17. To in, kiwuotho e nyima kitimo duto masechiki, kendo kimako chikena gi buchena kaka Daudi wuoru notimo,
18. eka anagur loch mar nyikwayi, mana kaka nasingora ni Daudi wuoru, kawachone niya, ‘Ndalo duto nyikwayi nobed ruodhi mag Israel.’
19. To kulokoru, mi ok umako wechena gi chikena ma naketo e nyimu, mudhi tiyo ni nyiseche ma moko kendo lamogi,
20. napudh jo-Israel ka buya, mi nagolgi e piny ma namiyogi, kendo Hekalu ma asegwedho mondo nyinga oyudgo duong’ni, naketh mondo olal e wang’a, mi naloke ka ngero, kendo gima ji duto jaro.
21. Ji duto makadho but Hekalu, ma koro duong’ kamani, nowuor ka gipenjo niya, ‘Ang’o momiyo Ruoth Nyasaye osetimo gima kama ni pinyni kendo ni Hekaluni?’
22. Eka nodwokgi niya, ‘Ne giweyo Ruoth Nyasaye ma Nyasach kweregi ma noresogi ka gologi e piny Misri, mi ne gilamo nyiseche ma moko kendo gitiyonigi. Emomiyo Nyasaye osekelo masichegi duto kuomgi.’ ”
1. Kane higni piero ariyo mane Solomon ogeroe Od Ruoth Nyasaye gi ode owuon oserumo,
2. noloso mier mane Hiram omiye, moketoe jo-Isarel.
3. Koro Solomon nodhi Hamath-Zoba mokawo dalano.
4. Noloso Tadmor mane nie thim, kaachiel gi mier mag keno duto ma nosegero Hamath.
5. Bende nogero Beth-horon Mamalo gi Beth-horon Mamwalo mochielo gi ohinga moketonigi rang’eye miloro motegno gi lodi.
6. Nogero Baalath gi mier duto mag keno, kaachiel gi mier duto ma nokanoe gechene mag lweny gi miech joge ma joidh farese. Kendo Solomon nogero udi duto Jerusalem kod Lebanon kendo e pinye duto kaka nodwaro.
7. Ji duto ma nodong’ e piny Israel kuom jo-Hiti gi jo-Amor gi jo-Perizi gi jo-Hivi kod jo-Jebus, ma ok jo-Israel,
8. Solomon noloko wasumbni michuno mondo oti gi thwon, kaka obet nyaka chil kawuono. Ne gin joma notamo jo-Israel tieko.
9. Solomon ne ok oloko jo-Israel wasumbni, to noketogi jolweny kod jotend jolweny gi jotend joidh faresene.
10. Ne en gi jotelo madongo mia ariyo gi piero abich mane rito ji.
11. Solomon nogolo nyar Farao e dala Daudi mokete e ot ma nogerone, nimar nowacho niya, “Chiega ok nyal dak e od Daudi ruodh Israel, nikech kuonde duto ma Sanduk osebedoe oyang ni Ruoth Nyasaye.”
12. Solomon notimo ni Ruoth Nyasaye misengini miwang’o pep, kod misengini mag sawo e kendo-mar-misango mar Ruoth Nyasaye ma noseketo e nyim agola.
13. Odiechieng’ kodiechieng’ notimo misengni koluwo chik Musa. Notimogi chieng’ ma due opor, kendo e ndalo sewni adek mag higa, ma gin Sap Makati ma ok ketie Thowi, gi Sap Jumbe, kod Sap Kiche.
14. Solomon norito chik mane Daudi wuon mare ma ng’at Nyasaye oketo. Nochan jodolo e tich dolo mopogore opogore, kendo nomiyo jo-Lawi tich wer kod konyo jodolo kaka ne dwarore odiechieng’ kodiechieng’, kendo nopogo jorit rangeye tich rito rangach ka rangach.
15. Kuom weche duto mane ruoth omiyo jodolo gi jo-Lawi ne onge moro amora mane giweyo kata mana wach keno.
16. Kamano Solomon notieko tich duto chakre chieng’ keto mise mar Od Ruoth Nyasaye nyaka rumone.
17. Solomon nodhi Ezion-Geber gi Eloth manie dhonam e piny Edom.
18. Mi Hiram nooro jotichne motero ni Solomon yiedhi kaachiel gi jokwang’ molony kuom tich nam. Ne gidhi Ofir kaachiel gi jotich Solomon, kuma ne giomoe dhahabu moromo kilo alufu apar gauchiel, mi ne gikelo ni ruoth Solomon.
1. A Jakwadh Israel, winjwa, in ma itelo ni nyikwa Josef ka ng’ama telo ni jambe! Rienynwa in mibet e kerubi kaka ruoth mabet e kom duong’ne.
2. Kony dhout Efraim gi Benjamin kod Manase gi tekoni, kendo bi mondo ireswa!
3. A Nyasaye, duogwa iri, kendo rienynwa mondo wayud resruok.
4. A Ruoth Nyasaye Manyalo Gik Moko Duto, ibiro sin gi lemo mar jogi nyaka karang’o?
5. Isemiyowa pi wang’ mondo obed chiembwa. Adier, isemiyowa agwata maduong’ ma pi wang’ opong’o, mondo wamodhi.
6. Iseweyo jopinje mokiewo kodwa yakowa, kendo wasikwa nyierowa anyiera.
15. Ka iwuoyo gi rieko, to in gi mwandu moloyo dhahabu kata kite ma nengogi tek.
26. “Un jowetena ma nyikwa Ibrahim, kaachiel gi ji mamoko moluoro Nyasaye, wan ema osekelnwa wach warruokni,
27. nikech joma odak Jerusalem kod jodonggi ne ok ong’eyo ni Yesu e Jawar, bende ne ok giwinjo tiend weche jonabi misomo pile chieng’ Sabato ka Sabato. To kata kamano ka ne ginege, to ne gimiyo gima ne jonabi okoro otimore.
28. To kata obedo ni ne ok ginyal yudo gima omiyo owinjore ging’adne buch tho, to pod ne gichuno achuna Pilato mondo ogol chik onege.
29. Kane gisetimone gik moko duto ma Muma wacho kuome, ne gilore piny e msalaba, mi gikete e bur.
30. To Nyasaye ne ochiere oa kuom joma otho,
31. kendo kuom ndalo mang’eny nofwenyore ni joma ne oseluwe koa Galili odhi Jerusalem. Gin ema tinde gihulo ni jo-Israel weche man kuome.
32. To wan, wan kaeri mondo walandnu Wach Maber, ni, kuom chiero Yesu,
33. Nyasaye osetimonwa gima ne osingore ni kwerewa, mana kaka Muma wacho e Zaburi mar ariyo ni, ‘In e Wuoda, tiende ni asedoko Wuoru.’
34. To kuom chiero Yesu kuom joma otho mondo kik ochak otho kendo, nowacho niya, ‘Anamiu gueth maler kendo madier, mane asesingora ni Daudi.’
35. E kaka bende owacho e Zaburi machielo ni, ‘Ok niwe mondo ringre Ng’ati Maler otow.’
36. “To kane Daudi osetimo gik mane Nyasaye dwaro mondo otim e ndalone, notho, moyike but kwerene, kendo ne otop.
37. Jal mane Nyasaye ochiero oa kuom joma otho, to ne ok otop!
38. Kuom mano, owetena, unyalo neno uduto ni kuom Yesu ema ilandonue wach mar weyo richo.
39. Bende nyaka ung’e ni ng’ato ka ng’ato moyie kuome, to owene richone duto mane Chik Musa otueyo.
40. Emomiyo, tang’uru mondo kik masiche mane jonabi okoro timrenu. Jonabi nosekoro niya,
41. ‘Neuru, un joma ochayo jigi! Humuru, kendo laluru nono, nikech tich ma atiyo e ndalou en gima ok unyal yie, kata da bed ni ng’ato hulnu tiende!’ ”
42. Kane Paulo gi Barnaba jowuok e od lemo, ji nokwayogi mondo giduog chieng’ Sabato mabiro, gimed puonjogi wechego.
43. Bang’ chokruokno, jo-Yahudi mang’eny kod jomoko mathoth moluoro Nyasaye mane oselokore luwo kit lemo mar jo-Yahudi, nodhi gi Paulo gi Barnaba. Ji ariyogo nopuonjogi, kajiwogi mondo gisik mana kuom ng’wono mar Nyasaye.
44. Chieng’ Sabato maluwo mano, chiegni ji duto manie dalano nobiro mondo owinj Wach Ruoth.
45. To kane jo-Yahudi oneno oganda maduong’no nyiego nomakogi ahinya, mi gidagi weche Paulo, ka gikwere kendo giyanye.
46. To Paulo gi Barnaba ne jomedo wuoyo gi chir moloyo, ka giwacho ni, “Un ema owinjore kwong landnu Wach Nyasaye. To kaka usedage, kendo ok une ni uwinjoru gi ngima ma nyaka chieng’, koro wabiro weyou mondo wadhi ir ogendini ma ok jo-Yahudi,
47. nikech Ruoth Nyasaye osemiyowa chik niya, ‘Aseketi ibed ler mar Ogendini, mondo ibed yor warruok ni piny ngima.’ ”
48. Kane joma ok jo-Yahudi owinjo wachno, ne gidoko mamor, mi gimiyo Wach Nyasaye duong’, kendo ji duto mane Nyasaye oseyiero mondo oyud ngima ma nyaka chieng’ noyie kuom Yesu.
49. Wach Ruoth Nyasaye nolandore kuonde duto e gweng’no.
50. To jo-Yahudi noketho chuny jodong dalano, kod chuny mond joma dongodongo ma ok jo-Yahudi mane oluoro Nyasaye. Kamano ne gimiyo ji osando Paulo gi Barnaba, mi giriembogi gia e gweng’gi.
51. To jootego noteng’onigi buch tiendgi, mi owuok odhi Ikonio.
52. Jopuonjre mane ni Antiokia to nodong’ kopong’ gi mor kod Roho Maler.
Luo Bible 1976
Dholuo DC Bible Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976