Bible in one year March 12Kwan 21:1-351. Kane ruodh Arad ma ja-Kanaan, mane odak Negev, nowinjo ni Israel ne wuotho e yo kochiko Atharim, nomonjo jo-Israel mi omako moko.2. Eka Israel nosingore ne Jehova Nyasaye kama: “Ka ichiwonwa jogi e lwetwa, to wabiro tieko miechgi madongo duto.”3. Jehova Nyasaye nochiko ite ne kwayo Israel kendo nochiwo jo-Kanaan ne gin. Negitiekogi duto kod miechgi; omiyo kanyo negichako ni Horma.4. Negiwuotho ka gia Got Hor ka giluwo yo mochiko Nam Makwar, mondo giluor Edom. To ji chunygi nojok ka gin e yo;5. omiyo negikwedo Nyasaye kod Musa, mi giwacho niya, “En angʼo momiyo ne igolowa Misri mondo watho e thimni? Waonge chiemo, waonge pi! Ok wadwar chiemo marachni!”6. Eka Jehova Nyasaye noolo thuonde man-gi kwiri mager kuomgi; negikayo ji kendo jo-Israel mathoth notho.7. Ji nobiro ir Musa mi giwachone niya, “Ne watimo richo e kinde mane wakwedo Jehova Nyasaye kod in. Lamnwa mondo Jehova Nyasaye ogol thuondegi oa kuomwa.” Omiyo Musa nolamone jogo.8. Jehova Nyasaye nowacho ne Musa niya, “Los thuond mula kendo ikete ewi luth; ma ngʼato angʼata ma thuol okayo kongʼiye to chango.”9. Omiyo Musa noloso thuol mar mula mi okete ewi luth. Kane ngʼato thuol okayo mi bangʼe ongʼiyo thuond mulano to nochango.10. Jo-Israel nodhi nyime giwuoth mi gigo kambi kama iluongo ni Oboth.11. Eka ne giwuok Oboth mi gigo kambi kama iluongo ni Iye Abarim, mantiere e thim mochomo piny Moab kochiko yo wuok chiengʼ.12. Kane giwuok kanyo negidhi nyime gi wuoth mi gigo kambi Holo mar Zered.13. Negiwuok kanyo mi gigo kambi e bath aora Arnon, ma en thim molawore nyaka e piny jo-Amor. Arnon en kiewo mar Moab, mantiere e kind Moab kod jo-Amor.14. Mano emomiyo Kitabu mar Lweny mar Jehova Nyasaye wacho niya, “Waheb mantiere Sufa kod holo mar aora Arnon,15. kod kuonde mopie mag holo matut, kendo diny mochiko kar tich mar Ar kendo manie e kiewo mar Moab.”16. Koa kanyo negidhi nyime nyaka Beer, ma en soko kama Jehova Nyasaye nonyisoe Musa niya, “Chok ji obed kanyakla kendo abiro miyogi pi.”17. Eka Israel nower wendni: “Yaye soko, bubni oko! Werne soko,18. wer kuom soko mane rawera matin okunyo, mano mane joka ruoth okunyo; joka ruoth molony e chike kendo man-gi odunga.” Eka negiwuok e thimno ka gidhi Matana,19. ka gia Matana negidhi Nahaliel, ka gia Nahaliel negidhi Bamoth,20. kendo kane gia Bamoth negidhi e holo mar Moab kama omanyore gi wi got Pisga minyalo nenogo kama otwo.21. Israel nooro joote mondo owach ne Sihon ma ruodh jo-Amor kama:22. “Yienwauru wakal e pinyu. Ok wanabar tenge e puothu moro amora kata e mago mag mzabibu, kata modho pi moa e soko moro amora. Wabiro wuotho e yor ruoth moriere tir nyaka wakal pinyruodhi.”23. To Sihon notamo jo-Israel kalo e pinye. Nochoko ogandane mar lweny duto kendo negidhi e thim mondo giked gi Israel. Kane ochopo Jahaz, nokedo gi Israel.24. Kata kamano jo-Israel nonege gi ligangla kendo gikawo puothe koa aora Arnon nyaka Jabok, ma en tongʼ mar jo-Amon kendo ne giyudo e pinyno ka jogo roteke.25. Israel nomako mier madongo duto mag jo-Amor kendo negidak kuondego, kaachiel gi Heshbon kod kuonde dak duto molwore.26. Heshbon ne en dala maduongʼ mar Sihon ruodh jo-Amor mane osekedo gi ruoth machon mar Moab kendo nosemayo lopene duto mochopo nyaka aora Arnon.27. Mano emomiyo jochuog wer nowero niya, “Bi Heshbon mondo mi ogere kendo; mad dala maduongʼ mar Sihon ochal kaka chon.28. “Mach nowuok Heshbon, en mach makakni moa e dala maduongʼ mar Sihon. Nowangʼo Ar man Moab, ma gin jokanyo mag kuonde motingʼore malo mag Arnon.29. Okwongʼi, yaye Moab, otieku duto, yaye jo-Kemosh! Oseweyo yawuote e lwet nono mobedo jonjore kendo nyige obedo joma oter e twech, ir Sihon ruodh jo-Amor.30. “To waseloko loch margi; Heshbon osetieki duto nyaka ochopo Dibon. Wasemukogi nyaka chopi Nofa, modhi nyaka Medeba.”31. Omiyo Israel nodak e piny jo-Amor.32. Bangʼ ka Musa noseoro jonon piny Jazer, jo-Israel nokawo kuonde dak molwore kendo ne giriembo jo-Amor mane ni kanyo.33. Eka negigomo ma giluwo yo madhi Bashan, kendo Og ruodh Bashan gi jolweny mage duto nowuok riat mokedo kodgi e lweny Edrei.34. Jehova Nyasaye nowacho ne Musa niya, “Kik iluore, nimar asechiwe e lweti, en kaachiel gi jolweny mage duto kod pinye. Timne kaka ne itimone Sihon ruodh jo-Amor, mane obedo gi loch e piny Heshbon.”35. Omiyo neginege, en kaachiel gi yawuote kod jolweny mage duto, maonge ngʼama otony mane odongʼ. Kendo negikawo pinye.Kwan 22:1-411. Eka jo-Israel nowuotho e pewe mag Moab mi gibworo e dho Aora Jordan momanyore gi Jeriko.2. Balak wuod Zipor noneno gigo duto mane jo-Israel osetimo ni jo-Amor,3. kendo Moab ne nigi bwok maduongʼ nikech jogo ne ngʼeny ahinya. Adiera, Moab luoro nomako ahinya nikech jo-Israel.4. Jo-Moab nowacho ne jodong Midian niya, “Oganda mangʼenyni biro tieko gimoro amora ma wan-go, mana kaka rwath tieko lum manie pap.” Omiyo Balak wuod Zipor, mane ruodh Moab e kindeno,5. nooro joote mondo oluong Balaam wuod Beor, mane ni Pethor but Aora Yufrate, mantiere e piny mane onywole. Balak nowacho kama: “Ogandagi oa Misri; gipongʼo wangʼ piny kendo gidak machiegni koda.6. Koro bi mondo ikwongʼ jogi, nikech tekregi thoth. Dibed ni bangʼ ma anyalo loyogi mi ariembgi gia e pinyni. Nimar angʼeyo ni joma igwedho ogwedhi, kendo joma ikwongʼo okwongʼ.”7. Jodong Moab kod Midian nowuok, ka gikawo chudo mar koro. Kane gichopo ir Balaam, neginyise gima Balak nowacho.8. Balaam nowachonegi niya, “Ninduru ka kawuono kendo abiro miyou dwoko ma Jehova Nyasaye omiya.” Omiyo jotend jo-Moab nobedo kode.9. Nyasaye nofwenyore ne Balaam mopenje niya, “Magi ngʼa gini man kodigi?”10. To Balaam nonyiso Nyasaye niya, “Balak wuod Zipor, ma ruodh Moab, noorona ote ni:11. ‘Joma oa Misri opongʼo wangʼ piny. Koro bi kendo ikwongʼnagi. Dibed ni bangʼe anyalo kedo kodgi mi ariembgi.’ ”12. To Nyasaye nowacho ne Balaam niya, “Kik idhi kodgi. Kik ikwongʼ jogo, nikech gin joma ogwedhi.”13. Kinyne gokinyi Balaam noa malo mi owachone jotend Balak niya, “Doguru e pinyu, nimar Jehova Nyasaye osedagi weya mondo adhi kodu.”14. Omiyo jotend jo-Moab nodok ir Balak mi owacho niya, “Balaam nodagi biro kodwa.”15. Eka Balak nooro jotelo mamoko mangʼeny moloyo kendo mongirore moloyo mokwongo ka.16. Negidok ir Balaam mi giwachone kama: “Ma e gima Balak wuod Zipor wacho: Kik iwe gimoro amora tami biro ira,17. nikech abiro chuli maber kendo timoni gimoro amora miwacho. Bi mondo ikwongʼna ogandani.”18. To Balaam nodwoko jotij Balak niya, “Kata ne bed ni Balak ne omiya kar dakne mopongʼ gi fedha gi dhahabu, to ok anyal timo gimoro amora maduongʼ kata matin makalo chik mar Jehova Nyasaye ma Nyasacha.19. Koro ninduru ka otienoni kaka jowadu mamoko ka notimo, mondo abi awinjiane gima nyien ma Jehova Nyasaye biro nyisa kuom wachni.”20. Nyasaye nofwenyore ne Balaam otienono mowachone niya, “Nikech jogi obiro luongi, yie idhi kodgi, to kata kamano itim mana gima anyisi.”21. Balaam nochiewo gokinyi, moidho pundane kendo nodhi gi jotelo mag Moab.22. To mirima nomako Nyasaye ahinya kane odhi, kendo malaika mar Jehova Nyasaye nochungʼ e yo mondo ogengʼne. Balaam noidho pundane, kendo jotijene ariyo bende ne ni kode.23. Kane pundano oneno malaika mar Jehova Nyasaye kochungʼ e chuny yo kotingʼo ligangla e lwete, nobaro oko mar yo modhi e puodho. Balaam nogoye mondo oduog e wangʼ yo.24. Eka malaika mar Jehova Nyasaye nodhi mochungʼ kamoro ma yo dinygo e kind puothe ariyo mag mzabibu kama ochiel gohinga koni gi koni.25. Kane pundano oneno malaika mar Jehova Nyasaye, nosudo machiegni gohingano moreyo tiend Balaam gohingano. Omiyo nogoyo pundano kendo.26. Eka malaika mar Jehova Nyasaye nosudo nyime mi ochungʼ kama diny maonge thuolo mar lokruok, korachwich kata koracham.27. Kane pundano oneno malaika mar Jehova Nyasaye, nonindo piny e tiend Balaam, kendo ii Balaam nowangʼ mi ochwade gi luth.28. Eka Jehova Nyasaye noyawo dho pundano, kendo nowacho ne Balaam niya, “En angʼo masetimoni momiyo isegoya nyadidek?”29. Balaam nodwoko pundano niya, “Isemiya achalo ngʼama ofuwo! Kane bed ni an-gi ligangla e lweta, to dikoro asenegi.”30. Pundano nopenjo Balaam niya, “Donge an mana pundani owuon, ma isebedo ka iidho, nyaka kawuononi? Bende iseneno ka an gi kido mar timoni gima chalo kama?” Nodwoke niya, “Ooyo.”31. Bangʼe Jehova Nyasaye noyawo wenge Balaam, mi noneno malaika mar Jehova Nyasaye kochungʼ e wangʼ yo korieyo ligangla mare. Omiyo nokulore piny kendo nopodho auma e lowo.32. Malaika mar Jehova Nyasaye nopenje niya, “Angʼo momiyo isechwado pundani nyadidek? Abiro mondo agengʼi nikech yoreni obam e nyima.33. Punda nonena nyadidek mobaro oa yo. To ka dine ok obaro, to dine asenegi, to en to aweye odhi.”34. Balaam nowacho ne malaika mar Jehova Nyasaye niya, “Asetimo richo. Ne ok angʼeyo nine ichungʼ e wangʼ yo mondo igengʼna. Koro ka ok imor, to abiro dok dala.”35. Malaika mar Jehova Nyasaye nowacho ne Balaam niya, “Dhiyo adhiya gi jogi, to iwach mana gima awachoni.” Omiyo Balaam nodhi gi jodong Balak.36. Kane Balak owinjo ni Balaam biro, nowuok mondo oromne e dala jo-Moab mokiewo gi aora Arnon, e giko mar pinye.37. Balak nowacho ne Balaam niya, “Donge ne aoroni joote mondo ibi ira piyo? Angʼo ma nomoni biro ira? Koso iparo ni ok anyal chuli?”38. Balaam nodwoko niya, “Mano ber, eri asebiro. Koso iparo ni anyalo wacho gimoro amora? Ooyo, nyaka awach mana gima Nyasaye oketo e dhoga.”39. Eka Balaam nodhi gi Balak nyaka Kiriath Huzoth.40. Balak nochiwo misango mar dhok kod rombe, kendo nochiwo moko ne Balaam kod jodongo mane ni kode.41. Kinyne gokinyi Balak nokawo Balaam motero Bamoth Baal, kendo kanyo noneno bath oganda.Zaburi 33:10-1710. Jehova Nyasaye ketho chenro duto mag pinje; othiro dwaro ma ogendini nigo.11. To chenro duto mag Jehova Nyasaye to siko kochungʼ nyaka chiengʼ; ochopo dwaro duto manie chunye e tienge duto.12. Piny ma ogeno Jehova Nyasaye ma Nyasache ogwedhi, nikech gin oganda mane oyiero kaka girkeni mare.13. Jehova Nyasaye rango piny gie polo kendo oneno dhano duto;14. ongʼiyo ji duto modak e piny gie kar dakne e polo,15. en ema ne ochweyo chunje ji duto, kendo onono gik moko duto ma gitimo.16. Onge ruoth minyalo reso nikech en gi jolweny mangʼeny; bende onge jakedo manyalo tony nikech tekone ngʼeny.17. Geno yudo resruok kuom faras en gima nono kata obedo ni en giteko mangʼeny to ok onyal reso ngʼato.Ngeche 11:25-2625. Ngʼat mangʼwon biro bedo gi mwandu; to ngʼat makweyo chuny ji ibiro kwe chunye bende.26. Ji kwongʼo ngʼat mapando cham, to gweth bedo ni ngʼatno moyie golo chambe mondo ji ongʼiew kuome.Mariko 12:28-4428. Achiel kuom jopuonj chik nobiro moyudo ka gimino wach. Kane owinjo ka Yesu odwokogi kare, nopenje niya, “Kuom Chike duto mag Nyasaye, en mane maduongʼ moloyo chike moko duto?”29. Yesu nodwoke kawacho niya, “Chik achiel maduongʼ moloyo en ma: ‘Winjuru, yaye jo-Israel, Jehova Nyasaye ma Nyasachwa en Jehova Nyasaye achiel.30. Her Jehova Nyasaye ma Nyasachi gi chunyi duto kendo gi paroni duto, gi riekoni duto, kendo gi tekoni duto.’31. Chik maduongʼ mar ariyo en ni, ‘Her wadu kaka iherori iwuon.’ Onge chik maduongʼ moloyo magi.”32. Ngʼatno nodwoke niya, “Iwacho kare, Japuonj. In kare kiwacho ni Nyasaye en achiel maonge moro machielo makmana En.33. Ka ihero Nyasaye gi chunyi duto gi riekoni duto gi tekoni duto, kendo kihero wadu kaka iherori iwuon to mano duongʼ moloyo misango miwangʼo pep gi misengini mamoko.”34. Kane Yesu oneno ni ngʼatno odwoke gi rieko, nowachone niya, “Ok in mabor gi pinyruoth Nyasaye.” Chakre kanyo onge ngʼato kata achiel manohedhore penje penjo moro kendo.35. Kane Yesu pod puonjo ei hekalu, nopenjo niya, “Ere kaka Jopuonj Chik nyalo puonjo ni Kristo en wuod Daudi?36. Ka Daudi owuon nowuoyo kuom teko mar Roho Maler kolero niya: “ ‘Ruoth nowachone Ruodha ni, “Bed e bada korachwich, nyaka aket wasiki e bwo tiendi.” ’37. Ka Daudi owuon luonge ni ‘Ruoth.’ Koro ere kaka onyalo bedo wuode kendo?” Oganda maduongʼ mane winje nopongʼ gi mor.38. Yesu nomedo puonjogi kowacho niya, “Tangʼuru ne jopuonj chik. Gihero wuotho koni gi koni ka girwako lewni maboyo mayware piny, kendo kimosogi e chirni.39. Gihero bedo e kombe moyiedhi manie sinagoke, kod kuonde ma imiyoe ji duongʼ e sewni.40. Giyako ute mon ma chwogi otho kendo gilamo lamo moyware mondo ginyisrego ni ji kaka gilony e lamo. Joma kamagi ibiro kum malit moloyo.”41. Yesu nobedo piny kama omanyore gi kama ne ji ketoe sadakagi mi nonono kaka ji ne keto pesagi e kar keno mar hekalu. Jo-mwandu mangʼeny ne diro pesa mojuol ojuol.42. To dhako moro modhier ma chwore notho nobiro moketo pesa mamingli ariyo matindo tindo, pesa matinie mogik ma en ndururu.43. Yesu nogwelo jopuonjrene ire mokonegi niya, “Awachonu adier dhako ma chwore otho modhierni osegolo pesa mangʼeny e keno moloyo ji mamoko duto.44. Gin gisegolo mana matin nono kuom mwandu ma gin-go, to dhakono kata obedo ni odhier, to osechiwo duto ma en-go, duto mane onego okonyrego.” Luo Bible 2020 Muma Maler Mar Nyasaye, Motingʼo Loko Manyien™ Weg Loko © 1980, 2002, 2003, 2020 otim gi Biblica, Inc. MItiyo kode gi thuolo moa kuom Biblica, Inc. Biblica, Inc. nigi ratiro duto e piny mangima. Holy Bible, New Luo Translation™ Copyright © 1980, 2002, 2003, 2020 by Biblica, Inc. Used with permission. All rights reserved worldwide