Topics God Blessing Come As You Are Commandments Curse Financial Blessing Free Will God's Grace God's Love God's Will God's Timing I Will Never Leave You Miracles Names of God Offerings Plans Being Saved Trinity Time Unconditional Love Viruses / Diseases Who God Is Good Character Acceptance Abstinence Accountability Boldness Caring Cleanliness Commitment Confidence Contentment Courage / Brave Compassion Discipline Faith Grateful Hospitality Humble / Humility Honest Honor Integrity Kindness Love Modesty Mercy Patience Sanctification Self-Control Trust Bad Character Anger Betrayal Bullying Bitterness Complaining Conflict Fear Foolish Hypocrite Jealousy Judgmental Lazy Pride Revenge / Vengeance Vanity Violence Sins Abortion Addiction Adultery Apostasy Cursing Divorce Envy Fornication Gluttony Gossip Greed Hate Lust Lying Masturbation Procrastination Theft Life Aging Animals Adoption Birthday Beauty Being Alone Dating Death Depression Disappointment Discernment Exercise Ethics Fasting Finding Love Focus Family Food Guilt Health Happiness Hell Infertility Job Loss Loss Mental Illness Music Marriage Putting God First Pain Parenting Struggle Sex Trials Temptation Verse For Men Verses For Women War Wealth Widows Church Attending Church Birth Of Jesus Church Persecution Deacons False Teachers Going To Heaven Holy Spirit Messiah In The Bible Pastors Praising God Parables From Jesus Pentecost Speaking in Languages Tithing Worship Womens Roles Mysteries Aliens Cancer Destiny Dinosaurs Dragons Dreams Flat / Round Earth Giants in the Bible Last Days / Future Unicorns Angels and Demons Archangels Angels Beelzebub Demons Guardian Angels Lucifer Sorcerer / Magic Math Signs Number 3 Number 5 Number 7 Number 8 Number 10 Additional Alcohol Abundance Abomination Broken Heart Cannibalism Death Penalty Drugs Evil Emotions Halloween Helping the Poor Miscarriage Police Officers Piercings Polygamy Revival Sadness Science Self Defence Slavery Suicide Talent Tattoos Work Church: [Speaking in Languages] 1 Korintu'en 1:5Sumpootirki mooɗon e maako ɗum barkiɗinii'on e koo ngole laawol, waato nder meto fuu e andal fuu,Nelaaɓe 2:4Sey ɓe fuu ɓe keewi Ruuhu Allah, ɓe puɗɗi metuki nder ɗemɗe feere‑feere no Ruuhu hokkiriɓe bawɗe metuki.Nelaaɓe 19:6Nde Bulus yowi juuɗe muuɗum dow maɓɓe, Ruuhu Allah jippoyii dow maɓɓe, ɓe meti nder ɗemɗe ɗe ɓe andaa, ɓe puɗɗi wa'ajinki.Galaatiya'en 5:22Ammaa Ruuhu Allah e wadda yidde, e welwelo, e jonde jam, e munyal, e yurmeende, e ngikku boɗɗum, e waɗuki goonga,Markus 16:17Fuu kooliiɓeyam ɓe ngaɗay kuuɗe kollayɗe e ɓe ngoodi bawɗe Allah. Nder inde am ɓe mburtinay ginni, ɓe ngaɗay do'aare nder ɗemɗe ɗe ɓe andaa.1 Korintu'en 14:2Ngam gaɗiroowo do'aare ɗemngal ngal ɗum andaa naa' yimɓe o metanta, Allah o metanta. Walaa paamayɗo ko o wi'ata, ngam sirruuji o metata laawol Ruuhu Allah.1 Korintu'en 14:23Ngam non, to on fuu on kawritii koo moye e waɗira do'aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa, to woɓɓe ɓe paamaayi koo yimɓe ɓe tokkaayi Yeesu nattii nder mooɗon, naa' ɓe mbi'ay on haaŋaaɓe?1 Korintu'en 14:27-28[27] To woɓɓe e ngaɗira do'aare ɗemngal ngal ɗum andaa, to' ɓe ɓura ɗiɗo koo tato. E haani ɓe meta go'o‑go'o, ɗonmaa doole goɗɗo hokka ma'ana ko ɓe mbi'ata. [28] Ammaa to walaa kokkoowo ma'ana ko ɓe mbi'ata, e haani ɓe nde''ita nder kawtal tokkuɓe Yeesu, ɓe metana Allah nder ɓernde maɓɓe. 1 Korintu'en 12:8-11[8] Ruuhu ɗum, kanjum hokkata goɗɗo dokkal wolde faamu, goɗɗo boo dokkal wolde andal. [9] Kanjum hokkata goɗɗo dokkal hoolaaki Allah, nden goɗɗo boo dokkal yamɗitinki nyawɓe, [10] goɗɗo kadin dokkal waɗuki fii kayɗiniiɗum, goɗɗo waɗuki annabaaku, goɗɗo boo mbawka feerootirki hakkunde Ruuhu Allah e ginni, goɗɗo boo mbawka waɗirki do'aare ɗemɗe ɗe ɓe andaa, goɗɗo boo mbawka hokkuki ma'ana ɗemɗe ɗen. [11] Fuu fii ɗu'um ɗum kuugal Ruuhu go'otum, kanjum hokkata koo moye dokkal non no ɗum suɓiri. 1 Korintu'en 13:1-13[1] To mi metirii ɗemɗe yimɓe e ɗe malaa'ika'en, ammaa mi walaa yidde, too, mi wartii bo lenguru conyooru tan, koo mbaggu iidoowu e meere. [2] To e mi waɗa annabaaku, nden to e mi faama sirruuji Allah, to e mi woodi andal kewngal, koo to e mi woodi hoolaare cembinde haa e mi sottina kocceeje, ammaa mi walaa yidde, too, walaa ko nafumi. [3] To mi hokkii ɓe ngalanaa fuu ko ngoodumi, koo mi jaɓii ɓandu am wulee, to mi walaa yidde, walaa ko ɓeydoriimi. [4] Gooduɗo yidde e woodi munyal, e ngikku boɗɗum. O walaa lawliiru, o mantitataako, o walaa mangu hoore. [5] Gooduɗo yidde waɗataa ko semtinii, o ɗaɓɓitataa ko wallatamo kanko tan. O yaawaa monnuki, o jogitataako fii kalluɗum ɗum goɗɗo waɗanimo. [6] Gooduɗo yidde nanataa belɗum halleende, ammaa e mo nana belɗum goonga. [7] E mo munya nder koo ɗume. Hoolaare maako, e kammunde maako, e munyal maako re'ataa. [8] Annabaaku re'ay, waɗirki do'aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa ƴaɓɓoto, andal re'ay, ammaa yidde re'ataa haa abadaa. [9] Ngam andal meeɗen e annabaaku meeɗen naa' ɗum kewɗum, [10] ammaa to kewɗum warii, ko heewaayi re'ay. [11] Carel ko ngonmi sukayel, mi metii no sukayel metirta, mi nyumii no sukayel nyumirta. Ammaa nde mawnumi, mi alii ngikku sukaaku. [12] Ko ngi'eten jooni, en ngi'ataaɗum boɗɗum bo daaroowo daaroggal nyiɓɓungal, ammaa carel e wara ngel ngi'etenɗum boɗɗum. Jooni seɗɗa tan andumi, ammaa carel e wara ngel andaymi andal kewngal, non no ɗum andiriyam. [13] Too, jooni e woodi fii tatum, waato hoolaare, e kammunde, e yidde, ammaa yidde woni ko ɓurii mangu. 1 Korintu'en 14:1-40[1] Ngaɗee ko mbaawoton waɗuki ngarton gooduɓe yidde, nden ɗaɓɓitee dokke Ruuhu Allah, ko ɓuri woni dokkal waɗuki annabaaku. [2] Ngam gaɗiroowo do'aare ɗemngal ngal ɗum andaa naa' yimɓe o metanta, Allah o metanta. Walaa paamayɗo ko o wi'ata, ngam sirruuji o metata laawol Ruuhu Allah. [3] Ammaa fuu gaɗuɗo annabaaku, yimɓe o metanta, ngam o ɓeydanaɓe hoolaare, o sembiɗinaɓe, o waltina ɓerɗe maɓɓe. [4] Gaɗiroowo do'aare ɗemngal ngal ɗum andaa hoore maako o sembiɗinta, ammaa gaɗoowo annabaaku, tokkuɓe Yeesu o sembiɗinta. [5] E mi yiɗi on fuu ngaɗiron do'aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa, ammaa mi ɓurii yiɗuki ngaɗon annabaaku. Ngam gaɗoowo annabaaku ɓurii gaɗiroowo do'aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa, sey ni to e mo hokka ma'ana maaje, ngam o sembiɗina tokkuɓe Yeesu. [6] Too, jooni bandiraaɓe am, to mi warii to mooɗon mi waɗirii do'aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa, ɗume ɗum ɓeydanta'on? Walaa! Sey ni to mi wi'ii'on ko Allah wanginaniyam, koo mi ekkitinii'on ko andumi dow Allah, koo mi waɗanii'on annabaaku, koo mi ekkitinii'on Wolde Allah. [7] Raa misaalu dow fii ɗum walaa yonki, waato duudaandu e garaayaaru. To duudaandu duudaaka boɗɗum koo to garaayaaru piyaaka boɗɗum, no ɗum andirta duuduki kin koo piyol ngol? [8] Ɗonmaa, to duudoowo luwal konu duudaayingal boɗɗum, moye siryotoo yaaki konu? [9] Non ɗum woni to mooɗon, to naa' on ngaɗir do'aare ɗemngal ngal yimɓe nanata, no waɗata ɓe paama ko mbi'oton? Ɗum wartay bo on meta e meere. [10] Goonga, e woodi ɗemɗe feere‑feere e duuniyaaru, ammaa nder ɗemɗe ɗen walaa ɗemngal ngal walaa ma'ana. [11] To mi faamaayi ɗemngal ngal goɗɗo meti, mi wartii koɗo to maako, kanko maa o wartii koɗo to am. [12] Onon maa, non ɗum woni to mooɗon. Nde on kaaɓii keɓon dokke Ruuhu Allah, ngaɗee ko mbaawoton waɗuki ɓuron huutirki dokke cembiɗinayɗe tokkuɓe Yeesu. [13] Ngam non, fuu gaɗirɗo do'aare ɗemngal ngal o andaa, sey o toroo Allah wallamo o waawa hokkuki ma'ana ɗemngal ngal. [14] Ngam to mi waɗirii do'aare ɗemngal ngal mi andaa, ɓernde am waɗii do'aare, ammaa mi heɓtataa ko mbiimi. [15] Too, ko haani mi waɗa? Mi waɗay do'aare nder ɓernde am, ɗonmaa mi waɗay do'aare nder nyumol am. Mi yimay gimol mantuki Allah nder ɓernde am, ɗonmaa mi yimay nder nyumo am. [16] To naa' non, taa yettii Allah nder ɗemngal ngal a andaa, no goɗɗo mo nanataangal wiirata “Aamin” dow yettoore maaɗa? O faamaayi ko mbiiɗaa. [17] Ɗum goonga a yetta Allah boɗɗum, ammaa ɗum sembiɗintaa nanayɗoma. [18] Mi yettii Allah ngam mi ɓurii'on on fuu waɗirki do'aare ɗemɗe ɗe mi andaa. [19] Ammaa nder kawtal tokkuɓe Yeesu ɗum ɓurii mi meta boliiɗe jowi paameteeɗe ngam mi ekkitina woɓɓe e dow mi meta boliiɗe 10,000 nder ɗemngal ngal ɗum andaa. [20] Bandiraaɓe, alee nyumuki bo sukahoy. Ngartee ɓe ngalaa halleende bo ɓikkoy keccoy, ammaa ngartee bo mawɓe nder nyumo mooɗon. [21] Attawra wi'ii Joomiraawo wi'ii, “Mi metanay yimɓe am laawol metooɓe ɗemɗe ɗe andaaka. Mi metanayɓe e honduko yimɓe goɗɗe leyɗe, ammaa fuu e non ɓe kettindantaakoyam.” [22] Ngam non, waɗirki do'aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa naa' ɗum alaama ngam tokkuɓe Yeesu, ammaa ɗum alaama ngam yimɓe ɓe tokkaayi Yeesu. Annabaaku boo ɗum ngam tokkuɓe Yeesu, naa' ngam yimɓe ɓe tokkaayi Yeesu. [23] Ngam non, to on fuu on kawritii koo moye e waɗira do'aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa, to woɓɓe ɓe paamaayi koo yimɓe ɓe tokkaayi Yeesu nattii nder mooɗon, naa' ɓe mbi'ay on haaŋaaɓe? [24] Ammaa to goɗɗo mo tokkaayi Yeesu koo goɗɗo mo andaa ko ngaɗoton nattii nder mooɗon tawii koo moye e waɗa annabaaku, o faamay o waɗii hakke, non waɗay o ɗaɓɓita o tuuba. [25] Ko woni nder ɓernde maako cuuɗiiɗum ɗum wurtoto e njayri, o diccoto, o mawnina Allah, e mo wi'a, “Goonga, Allah e ɗon nder mooɗon.” [26] Too, bandiraaɓe, ɗume ngaɗoton? To on kawritii ngam mawninki Allah, goɗɗo e woodi gimol, goɗɗo e woodi ekkitinol, nden goɗɗo e waɗiray do'aare ɗemngal ngal ɗum andaa, goɗɗo hokkay ma'ana ɗemngal ngal. Ɗum fuu ɗum waɗee ngam sembiɗinki kawtal tokkuɓe Yeesu. [27] To woɓɓe e ngaɗira do'aare ɗemngal ngal ɗum andaa, to' ɓe ɓura ɗiɗo koo tato. E haani ɓe meta go'o‑go'o, ɗonmaa doole goɗɗo hokka ma'ana ko ɓe mbi'ata. [28] Ammaa to walaa kokkoowo ma'ana ko ɓe mbi'ata, e haani ɓe nde''ita nder kawtal tokkuɓe Yeesu, ɓe metana Allah nder ɓernde maɓɓe. [29] Gaɗooɓe annabaaku maa, to' ɓe ɓura ɗiɗo koo tato. E haani ɓe meta go'o‑go'o, nden kettindaniiɓeɓe poonda ko ɓe mbi'ata e hakkiilo. [30] To e woodi ko Allah wanginani goɗɗo nder kettindantooɓe ɓen, sey metoowo arandeejo on de''ita. [31] On fuu on mbaaway ngaɗon annabaaku go'oto‑go'oto ngam koo moye ekkitoo heɓa ko sembiɗintamo. [32] Gaɗooɓe annabaaku e haani ɓe mbaawana ko'e maɓɓe. [33] Ngam Allah naa' o Allah gaddoowo jiiɓaare, ammaa o gaddoowo jam. To tokkuɓe Yeesu kawritii nder kawtal maɓɓe, [34] e haani rewɓe nde''ita. Ɗum jaɓaayi ɓe meta, ammaa ɓe njooɗoo ley laamu worɓe no Attawra wi'i. [35] To e woodi goɗɗum ɗum ɓe ngiɗi ɓe anda, ɓe ƴama worɓe maɓɓe to wuro. Ngam ɗum cemtiniiɗum debbo meta nder tokkuɓe Yeesu carel ko ɓe kawriti ngam mawninki Allah. [36] Too, to mooɗon Wolde Allah fuɗɗiri, koo to mooɗon tan nde yahi? [37] To goɗɗo e kammii o annabiijo, koo o keɓuɗo dokkal Ruuhu Allah, e haani o anda ɗu'um ɗum mbindanaymi'on to Joomiraawo ɗum ƴiwoyi. [38] Ammaa to o wanyii ɗum non, kanko maa sey o wanyee. [39] Ngam non, bandiraaɓe am, ngiɗee waɗuki annabaaku, to' on karmin waɗirki do'aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa. [40] Sey koo ɗume waɗee no haani e laawol bongol. Fulfulde Caka Nigeria 2010 © 2010, Bible League. All rights reserved