“On mbonii to yimɓe fuu manii'on, ngam non maama'en maɓɓe ngaɗannoo annabo'en fewre.
Ngam Almasiihu'en fewre e annabo'en fewre mburtoyto, ɓe ngaɗa alaamaaji mawɗi e kuuɗe kayɗiniiɗe ngam ɓe majjina yimɓe, haa e cuɓaaɓe ɓen to ɗum waɗoto.
[11] No ɗum waɗi on paamaayi naa' dow buroodi metaymi? Mi wi'ii paamanee ƴuufinirɗum Faarisanko'en e Saadusanko'en.” [12] Nden tokkuɓemo keɓti naa' e mo metanaɓe ɓe paama dow ƴuufinirɗum gaɗeteeɗum nder buroodi, ammaa ɓe ngaɗa hakkiilo e ekkitinol Faarisanko'en e Saadusanko'en.
[3] Ngam carel e wara ngel yimɓe nganyata ekkitinol goonga, ɓe tokka ko welnantaɓe ɓerɗe, ɓe tokka moodiɓɓe bi'ooɓeɓe ko ɓe ngiɗi nanki. [4] Yimɓe nganyay nanki ekkitinol goonga, ɓe kettindanoo habaruuji fewre.
[3] Ngam carel e wara ngel yimɓe nganyata ekkitinol goonga, ɓe tokka ko welnantaɓe ɓerɗe, ɓe tokka moodiɓɓe bi'ooɓeɓe ko ɓe ngiɗi nanki. [4] Yimɓe nganyay nanki ekkitinol goonga, ɓe kettindanoo habaruuji fewre.
[28] Paamanee ko'e mooɗon, ndeenon ornde nde Ruuhu Allah hokki'on. Ngartee woynaaɓe kawtal yimɓe Allah, ɓe o soodiri e mayde Ɓiɗɗo maako. [29] E mi andi gaɗa mi alii ɗo'o yimɓe kalluɓe bo caafaali no nattay nder mooɗon, kadimaa boo ɓe alataa ornde nden. [30] Haa nder mooɗon maa, woɓɓe ummoto e ekkitina ekkitinol fewre ngam ɓe pooɗoya tokkuɓe Yeesu tokkaɓe.
[14] Ngam non, onon ɓe ngiɗumi, nde on keɗii nden ɗon nyalnde, ngaɗee ko mbaawoton waɗuki njooɗooɗon jonde lamnde e aadilaaku yeeso Allah e ɓernde waltiinde. [15] To' on ngejjutu, Joomiraawo e munya ngam e mo yiɗi yimɓe kisa. Non maa higo meeɗen Bulus mo ngiɗɗen windani'on nder faamu ɗum Allah hokkimo. [16] Koo ndeye e mo meta dow maajum nder ɗereeji maako. Nder ɗereeji ɗin e woodi fii caɗɗum faamuki. Woɓɓe ɓe ngalaa faamu, ɓe ɓerɗe ɗe ndaraaki to go'o e ngaylita ma'ana maajum non no ɓe ngaylitirta goɗɗe aayaaje nder Deftere Ceniinde. Waɗuki non e fooɗanaɓe halkere. [17] Ngam non, onon ɓe ngiɗumi, nde on andi fii ɗu'um, paamanee yimɓe kalluɓe, to' ekkitinol fewre maɓɓe hocca hakkiilo mooɗon njanon daga dow wigeere cembinde to ndariiɗon. [18] Ammaa ɓeydee yidde e yurmeende e anduki Joomiraawo meeɗen Kisnoowo meeɗen Yeesu Almasiihu. Teddungal tabbita to maako jooni e haa abadaa! Aamin.
[1] Onon ɓe ngiɗumi, naa' koo moye biiɗo e woodi Ruuhu Allah koolotooɗon. Ammaa poondeeɓe ngi'on koo Ruuhu Allah e nder maɓɓe koo walaa nder maɓɓe, ngam annabo'en fewre ɗuɗɓe cankitake koo toye nder duuniyaaru. [2] Raa no andirton to neɗɗo e woodi Ruuhu Allah: fuu biiɗo Yeesu Almasiihu warii nder ɓandu e woodi Ruuhu Allah. [3] Ammaa fuu mo wi'aayi Yeesu Almasiihu warii nder ɓandu, o walaa Ruuhu Allah. Ko o wi'ata to Ganyo Almasiihu ɗum ƴiwoyi. Ganyo mo nanɗon e wara, o yaadake o warii nder duuniyaaru. [4] Onon ɓiɓɓe am, onon ɗum ɓe Allah, nden on keɓii jaalorgal dow annabo'en fewre ɓen ɗon. Ngam bawɗe Ruuhu Allah gonɗum nder mooɗon ɓurii bawɗe Ceyɗan laamotooɗo yimɓe duuniyaaru sembe. [5] Kamɓe ɗum ɓe duuniyaaru, ngam non ko ɓe mbi'ata um ɗum duuniyaaru, nden duuniyaaru boo e jaɓa ko ɓe mbi'ata. [6] Enen en yimɓe Allah. Fuu anduɓe Allah e njaɓa ko mbi'eten. Ɓe andaa Allah boo njaɓataa ko mbi'eten. Non andirten neɗɗo gooduɗo Ruuhu Allah wanginoojum goonga e gooduɗo bawɗe Ceyɗan majjinooje yimɓe.
[15] “Paamanee annabo'en fewre garayɓe to mooɗon nder nandi baali, ammaa nder ɓerɗe maɓɓe e ɓe nandi e caafaali kalluɗi. [16] On anditirayɓe kuuɗe maɓɓe. Ɗum heɓataa ɓikkoy inabooje to gi'ehi, koo ibbe daga to kooraaje. [17] Non maa, koo kiye lekki boɗki e ki rima ɓikkoy mboɗkoy. Lekki ki wooɗaa boo e ki rima ɓikkoy koy mbooɗaa. [18] Lekki boɗki rimataa ɓikkoy koy mbooɗaa. Non maa, lekki ki wooɗaa rimataa ɓikkoy mboɗkoy. [19] Fuu lekki ki rimataa ɓikkoy mboɗkoy ɗum fe''ayki ɗum faɗɗaki nder hiite. [20] Ngam non, on anditirayɓe kuuɗe kalluɗe ɗe ɓe ngaɗata.
[12] Ngam non, mi waɗay ka siftoranki'on fuu fii ɗu'um, koo nde on njaadake on andiiɗum, on cembiɗii nder goonga ka njaɓuɗon. [13] E yiiki am e haani, to ni e mi woodi yonki, mi waɗa ka siftoranki'onɗum. [14] Ngam e mi andi balɗe am nder duuniyaaru ɓadake nde'a, non no Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen holliyam. [15] Mi waɗay ko mbaawaymi waɗuki mi yi'a on njogake fii ɗu'um nder ɓerɗe mooɗon koo ngele carel gaɗa mi alii duuniyaaru ndu'u. [16] Ngam carel ko min kokki'on habaru bawɗe Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen e garol maako, naa' habaruuji ɗi ɗum siryii e ƴoyre min tokki. Ammaa min ngi'ii mangu maako e gite amin. [17] Ngam carel ngel Allah Nyaako Mo Dow hokkimo mangu e teddungal, hononde ƴiwoyii ton dow daga to Allah on Joomu Mangu nde wi'i, “O'o woni Ɓiɗɗo am mo ngiɗumi. E mi nana belɗum maako naa' seɗɗa.” [18] Min nanii hononde nden daga dow, carel ngel min ngondi e maako dow hocceere ceniinde. [19] Fuu fii ɗu'um waɗii en ɓeydii tabbitinki ko annabo'en mbi'i ɗum goonga. On ngaɗay boɗɗum to on ngaɗii hakkiilo dow annabaaku ɗum. Ngam annabaaku ɗum e ɗum nandi e fitilaaru yeynotoondu nder nyiwre haa weeta, jayngol hoodere subaka yeynoo nder ɓerɗe mooɗon. [20] Ammaa arande e haani paamon wiiki, walaa annabaaku gonɗum nder Deftere Ceniinde ɗum um waawata wurtinki ma'ana maajum e faamu neɗɗo. [21] Ngam walaa annabaaku meeɗuɗum warki daga nyumol neɗɗo. Ammaa Ruuhu Allah holliɓe ɓe mbi'a ko Allah wi'iɓe.
[6] Doole ardiiɗo nder kawtal tokkuɓe Yeesu warta walaa ko ɗum huɗirtamo, gooduɗo debbo go'oto, mo ɓiɓɓe maako ɓe tokkuɓe Yeesu ɓe ngalaa ngikku kalluɗum koo ciya hakkiilo. [7] Nde mawɗo kawtal tokkuɓe Yeesu o kuwanoowo Allah, doole o warta walaa ko ɗum huɗirtamo. To' o warta mawninoowo hoore, koo jawɗo mettinki ɓernde, koo jaroowo, koo ɗaɓɓitoowo hawre, koo giɗɗo ceede. [8] O warta jaɓɓotooɗo hoɓɓe, giɗɗo waɗuki boɗɗum, curɗo hoore muuɗum, aadiliijo, ceniiɗo, mo hakkiilo. [9] O warta jogiiɗo Wolde Allah tabbutunde e goonga no ɗum ekkitinirimo, ngam o waawa sembiɗinki ɓerɗe woɓɓe o ekkitinaɓe goonga. Ɗonmaa o waawa holluki ganyuɓe Wolde Allah farkuki maɓɓe. [10] Kadimaa e woodi yimɓe ɗuɗɓe nganyuɓe tokka goonga, metooɓe haalaaji meere, majjinooɓe yimɓe. Ɗuɗɓe nder yimɓe ɓen ɓe Yahuudanko'en tokkuɓe Yeesu. [11] Doole ɗum haɓanaɓe ɓe nde''ita, ngam e ɓe ekkitina ko wooɗaa, e ɓe majjina yimɓe wuro‑wuro ngam ɓe keɓa ceede. [12] Goɗɗo moodibbo maɓɓe, Kiriitiyankeejo, wi'ii, “Kiriitiyanko'en ɓe pewooɓe koo ndeye, ɓe ngikku bo marle kalluɗe, ɓe ɓerɗe baatuɗe, weelaaɓe.” [13] Ko o wi'i ɗum goonga. Ngam maajum haɓanɓe boɗɗum, ngam hoolaaki maɓɓe sembiɗa, [14] ɓe ala hettindanaaki habaruuji fewre ɗi Yahuudanko'en e dookaaji ganyuɓe goonga. [15] Koo ɗume e laaɓani ɓe ɓerɗe laaɓuɗe. Ammaa ɓe ɓerɗe ɗe laaɓaa e ɓe njaɓaayi goonga, walaa ko laaɓaniɓe, ngam hakke wonnii ɓerɗe maɓɓe e nyumol maɓɓe. [16] E honduko e ɓe mbi'a e ɓe andi Allah, ammaa ko ɓe ngaɗata e holla ɓe andaamo. Ɓe nefniiɓe, ɓe ngaɗataa ko Allah wi'i, walaa kuugal bongal ngal ɓe mbaawata waɗuki.
[1] Ammaa ndenno annabo'en fewre nattii nder yimɓe Joomiraawo. Non moodiɓɓe fewre nattirta nder mooɗon. Ɓe ngadday wongol ekkitinol nder mooɗon e suuɗe pooɗanayngol'on halkere, haa maa ɓe mbi'a ɓe andaa Joomiraawo rimɗinɗoɓe. Non ɓe pooɗiranta ko'e maɓɓe halkere jawnde. [2] Yimɓe ɗuɗɓe tokkay ngikku maɓɓe kalluɗum. Ngam ko ɓe ngaɗata ɗum metay haalaaji kalluɗi dow laawol goonga. [3] Kamɓe ceede ɓe ngiɗi. Ngam non ɓe majjinay'on e metemeteeji fewre ngam ɓeydaari ko'e maɓɓe. Ammaa daga ndenno ɗum siryake taƴankiɓe kiita, halkere maɓɓe e ɗon heɗiiɓe. [4] Koo malaa'ika'en, Allah alaayiɓe nde ɓe ngaɗi hakke, ammaa o waɗiɓe nder wuro hiite nder gayɗe lugguɗe gooduɗe nyiwre ɓaleere ngam ɗum suraɓe naa Nyalnde Kiita. [5] Nden e jaamanu Nuhu, Allah alaayi yimɓe ɓe kulataamo, ammaa o halkiriɓe ndiyam tufaana. Nuhu gaɗoowo wa'aju aadilaaku tan o hisni hawti e woɓɓe njoweeɗiɗo. [6] Allah boo taƴanii gariije Sodom e Gomoora kiita halkuki. O halkiriiɗe hiite, o wartirii non misaalu ko o waɗanta yimɓe ɓe kulataamo. [7] O hisnii Luutu aadiliijo gannuɗo e kuuɗe kalluɗe ɗe yimɓe kalluɓe ngaɗata. [8] Luutu o aadiliijo, e mo jooɗii nder maɓɓe. Koo ndeye e mo wanni ngam e mo yi'a kuuɗe kalluɗe ɗe ɓe ngaɗata. [9] Fuu fii ɗu'um hollii'en Joomiraawo e andi no hisnirta kulooɓemo daga torraaji, e no o waɗata ka torrirki kalluɓe haa o hiitooɓe Nyalnde Jaango. [10] Tokkuɓe suuno ɓalli maɓɓe nganyuɓe laamu, kamɓe o ɓurata taƴanki kiita kalluka. Ɓen ɗon moodiɓɓe fewre ɓe cemtataa koo seɗɗa, ɓe mawninooɓe ko'e maɓɓe. Ɓe kulataa metuki haalaaji kalluɗi dow gooduɓe teddungal gonɓe dow. [11] Ammaa malaa'ika'en, koo nde ɓe ɓurii ɓe'e moodiɓɓe fewre bawɗe e laamu, ɓe ngullirtaa ɓe'e gooduɓe teddungal haalaaji kalluɗi yeeso Joomiraawo. [12] Ammaa moodiɓɓe fewre ɓe'e e ɓe meta haalaaji kalluɗi dow koo ɗume ɗum ɓe paamaayi. E ɓe ngoodi ngikku bo marle ladde dimaaɗe ngam nangee mbaree. Ɓe tokkooɓe ko suuno ɓalli maɓɓe ngiɗi. Ɗum halkayɓe no ɗum halkirta marle ladde. [13] Ɗum waatanayɓe e torra ngam ɓe torrii woɓɓe. Ko welnantaɓe ɓernde woni ɓe ngaɗa koo ɗume ko ɓalli maɓɓe ngiɗi caka nyalawma. Koo ngele carel ngel ɓe nyamdata nyamndu e mooɗon e ɓe ngaɗa ko ɓe ngiɗi waɗuki, e ɓe cemtina'on. [14] Koo ndeye ɗaɓɓutuki rewɓe woni nyumo maɓɓe. Ɓe comataa waɗuki hakke. E ɓe majjina ɓe cembiɗaa nder tokkuki Yeesu. Ɓe ekkitini ɓerɗe maɓɓe yidde ceede. Allah boo laaniiɓe. [15] Ɓe alii laawol goonga, ɓe majjii, ɓe tokkii laawol Bala'amu, ɓiɗɗo Beeyor, giɗɗo waɗuki ko wooɗaa ngam heɓuki ceede. [16] Ammaa ɗum haɓaniimo dow ko wooɗaa ɗum o waɗata. Mbabba maako metaniimo e hononde iri nde neɗɗo, nga haɗimo waɗuki haaŋoore. [17] Ɓen ɗon yimɓe e ɓe nandi e canɗi jooruɗi, e ɓe nandi e duule ɗe hendu hocci. Allah siryanakeɓe to ɓe njooɗotoo nder nyiwre kallunde, [18] ngam e ɓe mawnina ko'e maɓɓe e metemeteeji meereeji. E ɓe kuutira suuno ɓalli ngam ɓe pooɗoya hakkiilo yimɓe soɓtiiɓe ko neeɓaayi daga nder yimɓe jooɗiiɓe nder hakke. [19] E ɓe ngaɗanaɓe alkawal rimɗineeki, ammaa kamɓe e ko'e maɓɓe ɓe maccuɓe hakke, ngam neɗɗo o maccuɗo koo ɗume keɓuɗum jaalorgal dow maako. [20] To yimɓe kisii daga kuuɗe kalluɗe ɗe duuniyaaru ngam ɓe andii Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen e Kisnoowo meeɗen, nden daga gaɗa ɓe co''ii ɓe natti iri kuuɗe kalluɗe ɗen ɗon, haa ɗe njarii ko'e maɓɓe, re'irde jonde maɓɓe ɓuray fuɗɗoode maɓɓe halluki. [21] Ngam ɗum ɓuraniiɓe daa ɓe meeɗaayi anduki laawol aadilaaku e dow gaɗa ɓe andiingol nden ɓe co''ii gaɗa, ɓe ali tokkuki dooka ɗum ɗon ceniiɗum ɗum um hokkiɓe. [22] Ko ɓe ngaɗi ɗum yaadii e haala biika, “Kutiiru tuutii so''ake tahi turre muuɗum,” nden e haala biika, “Aladeeru ndu ɗum looti so''ake nder loope nefniiɗe.”
[1] Yeesu metani hawrutuɓe e tokkuɓemo, wi'i, [2] “Moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en kokkaama laamu hokkuki yimɓe ma'ana ko Muusa windi. [3] Ngam non, ngaɗee fuu ko ɓe ekkitini'on tokkeeɗum, ammaa to' on ngaɗu ko ɓe ngaɗata, ngam ɓe ngaɗataa ko ɓe nga'ajinta. [4] E ɓe kaɓɓa doŋle tedduɗe caɗuɗe hoccuki, ɓe njowaɗe dow balbe yimɓe, ammaa kamɓe e ko'e maɓɓe koo koolel go'o ɓe ngaɗataa ɓe mballaɓe. [5] Fuu ko ɓe ngaɗata e ɓe ngaɗaɗum ngam yimɓe ngi'aɓe. E ɓe kaɓɓa laayaho mawko ko aayaaje Deftere Ceniinde to tiiɗe maɓɓe e juuɗe maɓɓe, e ɓe njuutina cilmbi toggooje maɓɓe. [6] To humto e ɓe ngiɗi jooɗaaki to mawɓe njooɗotoo; nder cuuɗi do'aare maa e ɓe ngiɗi jooɗorle mawɓe. [7] E ɓe ngiɗi hownireeki mangu nder luumo, nden e ɓe ngiɗi ɗum wi'aɓe, ‘Allah sabbinanee, Moodibbo.’ [8] Ammaa onon, to' ɗum noddira'on ‘Moodibbo,’ ngam Moodibbo mooɗon o go'oto, nden on fuu on bandiraaɓe. [9] To' on noddu koo moye ‘Nyaako’ e duuniyaaru, ngam on ngoodi Nyaako go'oto, gonɗo ton dow. [10] Nden to' ɗum noddira'on ‘Ardiiɗo,’ ngam on ngoodi Ardiiɗo go'oto, kanko woni Almasiihu. [11] Sey mawɗo nder mooɗon warta jaggantooɗo'on. [12] Fuu mawninɗo hoore muuɗum ɗum lestinaymo. Fuu lestinɗo hoore muuɗum ɗum mawninaymo. [13] “On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en! On munaafuki'en! On maɓɓanii yimɓe dammugal nattuki Laamu Allah. Onon on nattaayi, on alaayi giɗuɓe nattuki natta. [14] [On mbonii onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en! On munaafuki'en! On nyaama jawdi rewɓe ɓe worɓe maɓɓe maayi, on ngaɗa do'aare juutunde ngam yimɓe ngi'a. Ngam non, Allah ɓuray hokkuki'on bone.] [15] “On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en! On munaafuki'en! Ngam on kuula maayo on ngiiloo nder leyɗe feere‑feere ngam heɓuki go'oto tokkayɗo diina mooɗon. To on keɓiimo, on ngartiramo kalluɗo ɓurɗo'on halluki nde ɗiɗi nattayɗo hiite bo mooɗon. [16] “On mbonii, onon wumɓe ardiiɓe wumɓe! On mbi'a, ‘Koo moye hunorii Wuro Ceniingo, naa' ɗum goɗɗum. Ammaa koo moye hunorii jiinaari gonɗum nder maago, doole o waɗa ko o hunanii.’ [17] Onon kaaŋaaɓe, wumɓe! Ɗume ɓuri mangu, jiinaari ɗum, koo Wuro Ceniingo ngon gartirngo jiinaari ɗum ceniiɗum? [18] Ɗonmaa on mbi'a, ‘Koo moye hunorii sakkirde, naa' ɗum goɗɗum. Ammaa koo moye hunorii cakkiri ngondi dow sakkirde nden, doole o waɗa ko o hunanii.’ [19] Onon wumɓe! Ɗume ɓuri mangu, cakkiri ndin, koo sakkirde gartiraynde cakkiri ndin ceniindi? [20] Ngam non, koo moye hunorii sakkirde nden hunorakende e koo ɗume ko woni dow mayre. [21] Ɗonmaa koo moye hunorii Wuro Ceniingo ngon hunorakengo e Allah jooɗiiɗo nder maago. [22] Nden koo moye hunorii dow, hunorake jooɗorgal laamu Allah e jooɗiiɗo dow maagal. [23] “On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en! On munaafuki'en! On kokka Allah jakka haakohoy njongeteekoy, ammaa on tokkaayi ko ɓuri daraja nder Attawra, waato waɗanki yimɓe ko haani, e yurmeende, e hoolaaki Allah. Ɗu'um tatum e haani ngaɗonɗum, ammaa to' on alu waɗuki ko horii. [24] Onon wumɓe ardiiɓe wumɓe! On itta buululel nder ndiyam ɗam njaroton, ammaa on moɗa ngeelooba! [25] “On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en, munaafuki'en! On layɓa gaɗa njardukoy mooɗon e le'oy mooɗon, ammaa nder e heewi nguyka e ciya suruki hoore. [26] An Faarisankeejo bumɗo! Artu layɓuki nder jardugel ngel e le'el ngel, nden koo toye maakoy wartay laɓɗum. [27] “On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en! On munaafuki'en! On nandi e genaale moytanaaɗe njoojeeri ndaneeri yaasi maaje e mbooɗi yiiki, ammaa nder maaje e woodi ƴi'e mayɓe e koo iri ɗume nefniiɗum. [28] Non onon maa mbaaɗon. Yimɓe e ngi'a'on bo on aadili'en, ammaa nder ɓerɗe mooɗon on munaafuki'en on keewii halleende. [29] “On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en! On munaafuki'en! On maha genaale boɗɗe ɗe siftorki annabo'en, ɗonmaa on mo''itina genaale aadili'en.