Topics God Blessing Come As You Are Commandments Curse Financial Blessing Free Will God's Grace God's Love God's Will God's Timing I Will Never Leave You Miracles Names of God Offerings Plans Being Saved Trinity Time Unconditional Love Viruses / Diseases Who God Is Good Character Acceptance Abstinence Accountability Boldness Caring Cleanliness Commitment Confidence Contentment Courage / Brave Compassion Discipline Faith Grateful Hospitality Humble / Humility Honest Honor Integrity Kindness Love Modesty Mercy Patience Sanctification Self-Control Trust Bad Character Anger Betrayal Bullying Bitterness Complaining Conflict Fear Foolish Hypocrite Jealousy Judgmental Lazy Pride Revenge / Vengeance Vanity Violence Sins Abortion Addiction Adultery Apostasy Cursing Divorce Envy Fornication Gluttony Gossip Greed Hate Lust Lying Masturbation Procrastination Theft Life Aging Animals Adoption Birthday Beauty Being Alone Dating Death Depression Disappointment Discernment Exercise Ethics Fasting Finding Love Focus Family Food Guilt Health Happiness Hell Infertility Job Loss Loss Mental Illness Music Marriage Putting God First Pain Parenting Struggle Sex Trials Temptation Verse For Men Verses For Women War Wealth Widows Church Attending Church Birth Of Jesus Church Persecution Deacons False Teachers Going To Heaven Holy Spirit Messiah In The Bible Pastors Praising God Parables From Jesus Pentecost Speaking in Languages Tithing Worship Womens Roles Mysteries Aliens Cancer Destiny Dinosaurs Dragons Dreams Flat / Round Earth Giants in the Bible Last Days / Future Unicorns Angels and Demons Archangels Angels Beelzebub Demons Guardian Angels Lucifer Sorcerer / Magic Math Signs Number 3 Number 5 Number 7 Number 8 Number 10 Additional Alcohol Abundance Abomination Broken Heart Cannibalism Death Penalty Drugs Evil Emotions Halloween Helping the Poor Miscarriage Police Officers Piercings Polygamy Revival Sadness Science Self Defence Slavery Suicide Talent Tattoos Work Church: [False Teachers] Ezekiyel 13:9Yeremiya 23:16Luka 6:26“On mbonii to yimɓe fuu manii'on, ngam non maama'en maɓɓe ngaɗannoo annabo'en fewre.Matta 24:24Ngam Almasiihu'en fewre e annabo'en fewre mburtoyto, ɓe ngaɗa alaamaaji mawɗi e kuuɗe kayɗiniiɗe ngam ɓe majjina yimɓe, haa e cuɓaaɓe ɓen to ɗum waɗoto.Matta 16:11-12[11] No ɗum waɗi on paamaayi naa' dow buroodi metaymi? Mi wi'ii paamanee ƴuufinirɗum Faarisanko'en e Saadusanko'en.” [12] Nden tokkuɓemo keɓti naa' e mo metanaɓe ɓe paama dow ƴuufinirɗum gaɗeteeɗum nder buroodi, ammaa ɓe ngaɗa hakkiilo e ekkitinol Faarisanko'en e Saadusanko'en. 2 Timote 4:3-4[3] Ngam carel e wara ngel yimɓe nganyata ekkitinol goonga, ɓe tokka ko welnantaɓe ɓerɗe, ɓe tokka moodiɓɓe bi'ooɓeɓe ko ɓe ngiɗi nanki. [4] Yimɓe nganyay nanki ekkitinol goonga, ɓe kettindanoo habaruuji fewre. 2 Timote 4:3-4[3] Ngam carel e wara ngel yimɓe nganyata ekkitinol goonga, ɓe tokka ko welnantaɓe ɓerɗe, ɓe tokka moodiɓɓe bi'ooɓeɓe ko ɓe ngiɗi nanki. [4] Yimɓe nganyay nanki ekkitinol goonga, ɓe kettindanoo habaruuji fewre. Nelaaɓe 20:28-30[28] Paamanee ko'e mooɗon, ndeenon ornde nde Ruuhu Allah hokki'on. Ngartee woynaaɓe kawtal yimɓe Allah, ɓe o soodiri e mayde Ɓiɗɗo maako. [29] E mi andi gaɗa mi alii ɗo'o yimɓe kalluɓe bo caafaali no nattay nder mooɗon, kadimaa boo ɓe alataa ornde nden. [30] Haa nder mooɗon maa, woɓɓe ummoto e ekkitina ekkitinol fewre ngam ɓe pooɗoya tokkuɓe Yeesu tokkaɓe. 2 Piyer 3:14-18[14] Ngam non, onon ɓe ngiɗumi, nde on keɗii nden ɗon nyalnde, ngaɗee ko mbaawoton waɗuki njooɗooɗon jonde lamnde e aadilaaku yeeso Allah e ɓernde waltiinde. [15] To' on ngejjutu, Joomiraawo e munya ngam e mo yiɗi yimɓe kisa. Non maa higo meeɗen Bulus mo ngiɗɗen windani'on nder faamu ɗum Allah hokkimo. [16] Koo ndeye e mo meta dow maajum nder ɗereeji maako. Nder ɗereeji ɗin e woodi fii caɗɗum faamuki. Woɓɓe ɓe ngalaa faamu, ɓe ɓerɗe ɗe ndaraaki to go'o e ngaylita ma'ana maajum non no ɓe ngaylitirta goɗɗe aayaaje nder Deftere Ceniinde. Waɗuki non e fooɗanaɓe halkere. [17] Ngam non, onon ɓe ngiɗumi, nde on andi fii ɗu'um, paamanee yimɓe kalluɓe, to' ekkitinol fewre maɓɓe hocca hakkiilo mooɗon njanon daga dow wigeere cembinde to ndariiɗon. [18] Ammaa ɓeydee yidde e yurmeende e anduki Joomiraawo meeɗen Kisnoowo meeɗen Yeesu Almasiihu. Teddungal tabbita to maako jooni e haa abadaa! Aamin. 1 Yuhanna 4:1-6[1] Onon ɓe ngiɗumi, naa' koo moye biiɗo e woodi Ruuhu Allah koolotooɗon. Ammaa poondeeɓe ngi'on koo Ruuhu Allah e nder maɓɓe koo walaa nder maɓɓe, ngam annabo'en fewre ɗuɗɓe cankitake koo toye nder duuniyaaru. [2] Raa no andirton to neɗɗo e woodi Ruuhu Allah: fuu biiɗo Yeesu Almasiihu warii nder ɓandu e woodi Ruuhu Allah. [3] Ammaa fuu mo wi'aayi Yeesu Almasiihu warii nder ɓandu, o walaa Ruuhu Allah. Ko o wi'ata to Ganyo Almasiihu ɗum ƴiwoyi. Ganyo mo nanɗon e wara, o yaadake o warii nder duuniyaaru. [4] Onon ɓiɓɓe am, onon ɗum ɓe Allah, nden on keɓii jaalorgal dow annabo'en fewre ɓen ɗon. Ngam bawɗe Ruuhu Allah gonɗum nder mooɗon ɓurii bawɗe Ceyɗan laamotooɗo yimɓe duuniyaaru sembe. [5] Kamɓe ɗum ɓe duuniyaaru, ngam non ko ɓe mbi'ata um ɗum duuniyaaru, nden duuniyaaru boo e jaɓa ko ɓe mbi'ata. [6] Enen en yimɓe Allah. Fuu anduɓe Allah e njaɓa ko mbi'eten. Ɓe andaa Allah boo njaɓataa ko mbi'eten. Non andirten neɗɗo gooduɗo Ruuhu Allah wanginoojum goonga e gooduɗo bawɗe Ceyɗan majjinooje yimɓe. Matta 7:15-20[15] “Paamanee annabo'en fewre garayɓe to mooɗon nder nandi baali, ammaa nder ɓerɗe maɓɓe e ɓe nandi e caafaali kalluɗi. [16] On anditirayɓe kuuɗe maɓɓe. Ɗum heɓataa ɓikkoy inabooje to gi'ehi, koo ibbe daga to kooraaje. [17] Non maa, koo kiye lekki boɗki e ki rima ɓikkoy mboɗkoy. Lekki ki wooɗaa boo e ki rima ɓikkoy koy mbooɗaa. [18] Lekki boɗki rimataa ɓikkoy koy mbooɗaa. Non maa, lekki ki wooɗaa rimataa ɓikkoy mboɗkoy. [19] Fuu lekki ki rimataa ɓikkoy mboɗkoy ɗum fe''ayki ɗum faɗɗaki nder hiite. [20] Ngam non, on anditirayɓe kuuɗe kalluɗe ɗe ɓe ngaɗata. 2 Piyer 1:12-21[12] Ngam non, mi waɗay ka siftoranki'on fuu fii ɗu'um, koo nde on njaadake on andiiɗum, on cembiɗii nder goonga ka njaɓuɗon. [13] E yiiki am e haani, to ni e mi woodi yonki, mi waɗa ka siftoranki'onɗum. [14] Ngam e mi andi balɗe am nder duuniyaaru ɓadake nde'a, non no Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen holliyam. [15] Mi waɗay ko mbaawaymi waɗuki mi yi'a on njogake fii ɗu'um nder ɓerɗe mooɗon koo ngele carel gaɗa mi alii duuniyaaru ndu'u. [16] Ngam carel ko min kokki'on habaru bawɗe Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen e garol maako, naa' habaruuji ɗi ɗum siryii e ƴoyre min tokki. Ammaa min ngi'ii mangu maako e gite amin. [17] Ngam carel ngel Allah Nyaako Mo Dow hokkimo mangu e teddungal, hononde ƴiwoyii ton dow daga to Allah on Joomu Mangu nde wi'i, “O'o woni Ɓiɗɗo am mo ngiɗumi. E mi nana belɗum maako naa' seɗɗa.” [18] Min nanii hononde nden daga dow, carel ngel min ngondi e maako dow hocceere ceniinde. [19] Fuu fii ɗu'um waɗii en ɓeydii tabbitinki ko annabo'en mbi'i ɗum goonga. On ngaɗay boɗɗum to on ngaɗii hakkiilo dow annabaaku ɗum. Ngam annabaaku ɗum e ɗum nandi e fitilaaru yeynotoondu nder nyiwre haa weeta, jayngol hoodere subaka yeynoo nder ɓerɗe mooɗon. [20] Ammaa arande e haani paamon wiiki, walaa annabaaku gonɗum nder Deftere Ceniinde ɗum um waawata wurtinki ma'ana maajum e faamu neɗɗo. [21] Ngam walaa annabaaku meeɗuɗum warki daga nyumol neɗɗo. Ammaa Ruuhu Allah holliɓe ɓe mbi'a ko Allah wi'iɓe. Titus 1:6-16[6] Doole ardiiɗo nder kawtal tokkuɓe Yeesu warta walaa ko ɗum huɗirtamo, gooduɗo debbo go'oto, mo ɓiɓɓe maako ɓe tokkuɓe Yeesu ɓe ngalaa ngikku kalluɗum koo ciya hakkiilo. [7] Nde mawɗo kawtal tokkuɓe Yeesu o kuwanoowo Allah, doole o warta walaa ko ɗum huɗirtamo. To' o warta mawninoowo hoore, koo jawɗo mettinki ɓernde, koo jaroowo, koo ɗaɓɓitoowo hawre, koo giɗɗo ceede. [8] O warta jaɓɓotooɗo hoɓɓe, giɗɗo waɗuki boɗɗum, curɗo hoore muuɗum, aadiliijo, ceniiɗo, mo hakkiilo. [9] O warta jogiiɗo Wolde Allah tabbutunde e goonga no ɗum ekkitinirimo, ngam o waawa sembiɗinki ɓerɗe woɓɓe o ekkitinaɓe goonga. Ɗonmaa o waawa holluki ganyuɓe Wolde Allah farkuki maɓɓe. [10] Kadimaa e woodi yimɓe ɗuɗɓe nganyuɓe tokka goonga, metooɓe haalaaji meere, majjinooɓe yimɓe. Ɗuɗɓe nder yimɓe ɓen ɓe Yahuudanko'en tokkuɓe Yeesu. [11] Doole ɗum haɓanaɓe ɓe nde''ita, ngam e ɓe ekkitina ko wooɗaa, e ɓe majjina yimɓe wuro‑wuro ngam ɓe keɓa ceede. [12] Goɗɗo moodibbo maɓɓe, Kiriitiyankeejo, wi'ii, “Kiriitiyanko'en ɓe pewooɓe koo ndeye, ɓe ngikku bo marle kalluɗe, ɓe ɓerɗe baatuɗe, weelaaɓe.” [13] Ko o wi'i ɗum goonga. Ngam maajum haɓanɓe boɗɗum, ngam hoolaaki maɓɓe sembiɗa, [14] ɓe ala hettindanaaki habaruuji fewre ɗi Yahuudanko'en e dookaaji ganyuɓe goonga. [15] Koo ɗume e laaɓani ɓe ɓerɗe laaɓuɗe. Ammaa ɓe ɓerɗe ɗe laaɓaa e ɓe njaɓaayi goonga, walaa ko laaɓaniɓe, ngam hakke wonnii ɓerɗe maɓɓe e nyumol maɓɓe. [16] E honduko e ɓe mbi'a e ɓe andi Allah, ammaa ko ɓe ngaɗata e holla ɓe andaamo. Ɓe nefniiɓe, ɓe ngaɗataa ko Allah wi'i, walaa kuugal bongal ngal ɓe mbaawata waɗuki. 2 Piyer 2:1-22[1] Ammaa ndenno annabo'en fewre nattii nder yimɓe Joomiraawo. Non moodiɓɓe fewre nattirta nder mooɗon. Ɓe ngadday wongol ekkitinol nder mooɗon e suuɗe pooɗanayngol'on halkere, haa maa ɓe mbi'a ɓe andaa Joomiraawo rimɗinɗoɓe. Non ɓe pooɗiranta ko'e maɓɓe halkere jawnde. [2] Yimɓe ɗuɗɓe tokkay ngikku maɓɓe kalluɗum. Ngam ko ɓe ngaɗata ɗum metay haalaaji kalluɗi dow laawol goonga. [3] Kamɓe ceede ɓe ngiɗi. Ngam non ɓe majjinay'on e metemeteeji fewre ngam ɓeydaari ko'e maɓɓe. Ammaa daga ndenno ɗum siryake taƴankiɓe kiita, halkere maɓɓe e ɗon heɗiiɓe. [4] Koo malaa'ika'en, Allah alaayiɓe nde ɓe ngaɗi hakke, ammaa o waɗiɓe nder wuro hiite nder gayɗe lugguɗe gooduɗe nyiwre ɓaleere ngam ɗum suraɓe naa Nyalnde Kiita. [5] Nden e jaamanu Nuhu, Allah alaayi yimɓe ɓe kulataamo, ammaa o halkiriɓe ndiyam tufaana. Nuhu gaɗoowo wa'aju aadilaaku tan o hisni hawti e woɓɓe njoweeɗiɗo. [6] Allah boo taƴanii gariije Sodom e Gomoora kiita halkuki. O halkiriiɗe hiite, o wartirii non misaalu ko o waɗanta yimɓe ɓe kulataamo. [7] O hisnii Luutu aadiliijo gannuɗo e kuuɗe kalluɗe ɗe yimɓe kalluɓe ngaɗata. [8] Luutu o aadiliijo, e mo jooɗii nder maɓɓe. Koo ndeye e mo wanni ngam e mo yi'a kuuɗe kalluɗe ɗe ɓe ngaɗata. [9] Fuu fii ɗu'um hollii'en Joomiraawo e andi no hisnirta kulooɓemo daga torraaji, e no o waɗata ka torrirki kalluɓe haa o hiitooɓe Nyalnde Jaango. [10] Tokkuɓe suuno ɓalli maɓɓe nganyuɓe laamu, kamɓe o ɓurata taƴanki kiita kalluka. Ɓen ɗon moodiɓɓe fewre ɓe cemtataa koo seɗɗa, ɓe mawninooɓe ko'e maɓɓe. Ɓe kulataa metuki haalaaji kalluɗi dow gooduɓe teddungal gonɓe dow. [11] Ammaa malaa'ika'en, koo nde ɓe ɓurii ɓe'e moodiɓɓe fewre bawɗe e laamu, ɓe ngullirtaa ɓe'e gooduɓe teddungal haalaaji kalluɗi yeeso Joomiraawo. [12] Ammaa moodiɓɓe fewre ɓe'e e ɓe meta haalaaji kalluɗi dow koo ɗume ɗum ɓe paamaayi. E ɓe ngoodi ngikku bo marle ladde dimaaɗe ngam nangee mbaree. Ɓe tokkooɓe ko suuno ɓalli maɓɓe ngiɗi. Ɗum halkayɓe no ɗum halkirta marle ladde. [13] Ɗum waatanayɓe e torra ngam ɓe torrii woɓɓe. Ko welnantaɓe ɓernde woni ɓe ngaɗa koo ɗume ko ɓalli maɓɓe ngiɗi caka nyalawma. Koo ngele carel ngel ɓe nyamdata nyamndu e mooɗon e ɓe ngaɗa ko ɓe ngiɗi waɗuki, e ɓe cemtina'on. [14] Koo ndeye ɗaɓɓutuki rewɓe woni nyumo maɓɓe. Ɓe comataa waɗuki hakke. E ɓe majjina ɓe cembiɗaa nder tokkuki Yeesu. Ɓe ekkitini ɓerɗe maɓɓe yidde ceede. Allah boo laaniiɓe. [15] Ɓe alii laawol goonga, ɓe majjii, ɓe tokkii laawol Bala'amu, ɓiɗɗo Beeyor, giɗɗo waɗuki ko wooɗaa ngam heɓuki ceede. [16] Ammaa ɗum haɓaniimo dow ko wooɗaa ɗum o waɗata. Mbabba maako metaniimo e hononde iri nde neɗɗo, nga haɗimo waɗuki haaŋoore. [17] Ɓen ɗon yimɓe e ɓe nandi e canɗi jooruɗi, e ɓe nandi e duule ɗe hendu hocci. Allah siryanakeɓe to ɓe njooɗotoo nder nyiwre kallunde, [18] ngam e ɓe mawnina ko'e maɓɓe e metemeteeji meereeji. E ɓe kuutira suuno ɓalli ngam ɓe pooɗoya hakkiilo yimɓe soɓtiiɓe ko neeɓaayi daga nder yimɓe jooɗiiɓe nder hakke. [19] E ɓe ngaɗanaɓe alkawal rimɗineeki, ammaa kamɓe e ko'e maɓɓe ɓe maccuɓe hakke, ngam neɗɗo o maccuɗo koo ɗume keɓuɗum jaalorgal dow maako. [20] To yimɓe kisii daga kuuɗe kalluɗe ɗe duuniyaaru ngam ɓe andii Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen e Kisnoowo meeɗen, nden daga gaɗa ɓe co''ii ɓe natti iri kuuɗe kalluɗe ɗen ɗon, haa ɗe njarii ko'e maɓɓe, re'irde jonde maɓɓe ɓuray fuɗɗoode maɓɓe halluki. [21] Ngam ɗum ɓuraniiɓe daa ɓe meeɗaayi anduki laawol aadilaaku e dow gaɗa ɓe andiingol nden ɓe co''ii gaɗa, ɓe ali tokkuki dooka ɗum ɗon ceniiɗum ɗum um hokkiɓe. [22] Ko ɓe ngaɗi ɗum yaadii e haala biika, “Kutiiru tuutii so''ake tahi turre muuɗum,” nden e haala biika, “Aladeeru ndu ɗum looti so''ake nder loope nefniiɗe.” Matta 23:1-29[1] Yeesu metani hawrutuɓe e tokkuɓemo, wi'i, [2] “Moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en kokkaama laamu hokkuki yimɓe ma'ana ko Muusa windi. [3] Ngam non, ngaɗee fuu ko ɓe ekkitini'on tokkeeɗum, ammaa to' on ngaɗu ko ɓe ngaɗata, ngam ɓe ngaɗataa ko ɓe nga'ajinta. [4] E ɓe kaɓɓa doŋle tedduɗe caɗuɗe hoccuki, ɓe njowaɗe dow balbe yimɓe, ammaa kamɓe e ko'e maɓɓe koo koolel go'o ɓe ngaɗataa ɓe mballaɓe. [5] Fuu ko ɓe ngaɗata e ɓe ngaɗaɗum ngam yimɓe ngi'aɓe. E ɓe kaɓɓa laayaho mawko ko aayaaje Deftere Ceniinde to tiiɗe maɓɓe e juuɗe maɓɓe, e ɓe njuutina cilmbi toggooje maɓɓe. [6] To humto e ɓe ngiɗi jooɗaaki to mawɓe njooɗotoo; nder cuuɗi do'aare maa e ɓe ngiɗi jooɗorle mawɓe. [7] E ɓe ngiɗi hownireeki mangu nder luumo, nden e ɓe ngiɗi ɗum wi'aɓe, ‘Allah sabbinanee, Moodibbo.’ [8] Ammaa onon, to' ɗum noddira'on ‘Moodibbo,’ ngam Moodibbo mooɗon o go'oto, nden on fuu on bandiraaɓe. [9] To' on noddu koo moye ‘Nyaako’ e duuniyaaru, ngam on ngoodi Nyaako go'oto, gonɗo ton dow. [10] Nden to' ɗum noddira'on ‘Ardiiɗo,’ ngam on ngoodi Ardiiɗo go'oto, kanko woni Almasiihu. [11] Sey mawɗo nder mooɗon warta jaggantooɗo'on. [12] Fuu mawninɗo hoore muuɗum ɗum lestinaymo. Fuu lestinɗo hoore muuɗum ɗum mawninaymo. [13] “On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en! On munaafuki'en! On maɓɓanii yimɓe dammugal nattuki Laamu Allah. Onon on nattaayi, on alaayi giɗuɓe nattuki natta. [14] [On mbonii onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en! On munaafuki'en! On nyaama jawdi rewɓe ɓe worɓe maɓɓe maayi, on ngaɗa do'aare juutunde ngam yimɓe ngi'a. Ngam non, Allah ɓuray hokkuki'on bone.] [15] “On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en! On munaafuki'en! Ngam on kuula maayo on ngiiloo nder leyɗe feere‑feere ngam heɓuki go'oto tokkayɗo diina mooɗon. To on keɓiimo, on ngartiramo kalluɗo ɓurɗo'on halluki nde ɗiɗi nattayɗo hiite bo mooɗon. [16] “On mbonii, onon wumɓe ardiiɓe wumɓe! On mbi'a, ‘Koo moye hunorii Wuro Ceniingo, naa' ɗum goɗɗum. Ammaa koo moye hunorii jiinaari gonɗum nder maago, doole o waɗa ko o hunanii.’ [17] Onon kaaŋaaɓe, wumɓe! Ɗume ɓuri mangu, jiinaari ɗum, koo Wuro Ceniingo ngon gartirngo jiinaari ɗum ceniiɗum? [18] Ɗonmaa on mbi'a, ‘Koo moye hunorii sakkirde, naa' ɗum goɗɗum. Ammaa koo moye hunorii cakkiri ngondi dow sakkirde nden, doole o waɗa ko o hunanii.’ [19] Onon wumɓe! Ɗume ɓuri mangu, cakkiri ndin, koo sakkirde gartiraynde cakkiri ndin ceniindi? [20] Ngam non, koo moye hunorii sakkirde nden hunorakende e koo ɗume ko woni dow mayre. [21] Ɗonmaa koo moye hunorii Wuro Ceniingo ngon hunorakengo e Allah jooɗiiɗo nder maago. [22] Nden koo moye hunorii dow, hunorake jooɗorgal laamu Allah e jooɗiiɗo dow maagal. [23] “On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en! On munaafuki'en! On kokka Allah jakka haakohoy njongeteekoy, ammaa on tokkaayi ko ɓuri daraja nder Attawra, waato waɗanki yimɓe ko haani, e yurmeende, e hoolaaki Allah. Ɗu'um tatum e haani ngaɗonɗum, ammaa to' on alu waɗuki ko horii. [24] Onon wumɓe ardiiɓe wumɓe! On itta buululel nder ndiyam ɗam njaroton, ammaa on moɗa ngeelooba! [25] “On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en, munaafuki'en! On layɓa gaɗa njardukoy mooɗon e le'oy mooɗon, ammaa nder e heewi nguyka e ciya suruki hoore. [26] An Faarisankeejo bumɗo! Artu layɓuki nder jardugel ngel e le'el ngel, nden koo toye maakoy wartay laɓɗum. [27] “On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en! On munaafuki'en! On nandi e genaale moytanaaɗe njoojeeri ndaneeri yaasi maaje e mbooɗi yiiki, ammaa nder maaje e woodi ƴi'e mayɓe e koo iri ɗume nefniiɗum. [28] Non onon maa mbaaɗon. Yimɓe e ngi'a'on bo on aadili'en, ammaa nder ɓerɗe mooɗon on munaafuki'en on keewii halleende. [29] “On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko'en! On munaafuki'en! On maha genaale boɗɗe ɗe siftorki annabo'en, ɗonmaa on mo''itina genaale aadili'en. Fulfulde Caka Nigeria 2010 © 2010, Bible League. All rights reserved