Topics God Blessing Come As You Are Commandments Curse Financial Blessing Free Will God's Grace God's Love God's Will God's Timing I Will Never Leave You Miracles Names of God Offerings Plans Being Saved Trinity Time Unconditional Love Viruses / Diseases Who God Is Good Character Acceptance Abstinence Accountability Boldness Caring Cleanliness Commitment Confidence Contentment Courage / Brave Compassion Discipline Faith Grateful Hospitality Humble / Humility Honest Honor Integrity Kindness Love Modesty Mercy Patience Sanctification Self-Control Trust Bad Character Anger Betrayal Bullying Bitterness Complaining Conflict Fear Foolish Hypocrite Jealousy Judgmental Lazy Pride Revenge / Vengeance Vanity Violence Sins Abortion Addiction Adultery Apostasy Cursing Divorce Envy Fornication Gluttony Gossip Greed Hate Lust Lying Masturbation Procrastination Theft Life Aging Animals Adoption Birthday Beauty Being Alone Dating Death Depression Disappointment Discernment Exercise Ethics Fasting Finding Love Focus Family Food Guilt Health Happiness Hell Infertility Job Loss Loss Mental Illness Music Marriage Putting God First Pain Parenting Struggle Sex Trials Temptation Verse For Men Verses For Women War Wealth Widows Church Attending Church Birth Of Jesus Church Persecution Deacons False Teachers Going To Heaven Holy Spirit Messiah In The Bible Pastors Praising God Parables From Jesus Pentecost Speaking in Languages Tithing Worship Womens Roles Mysteries Aliens Cancer Destiny Dinosaurs Dragons Dreams Flat / Round Earth Giants in the Bible Last Days / Future Unicorns Angels and Demons Archangels Angels Beelzebub Demons Guardian Angels Lucifer Sorcerer / Magic Math Signs Number 3 Number 5 Number 7 Number 8 Number 10 Additional Alcohol Abundance Abomination Broken Heart Cannibalism Death Penalty Drugs Evil Emotions Halloween Helping the Poor Miscarriage Police Officers Piercings Polygamy Revival Sadness Science Self Defence Slavery Suicide Talent Tattoos Work Good Character: [Acceptance] 1 Korintu'en 5:11-13[11] Allah woni gaɗanayɗo yimɓe ɓe tokkaayi Yeesu kiita. No aayaare wi'i, “Onon, ndiiwee gaɗoowo ko halli daga nder mooɗon.” [12] To goɗɗo mooɗon wulloyto goɗɗo tokkuɗo Yeesu, naa' ɗum cemtiniiɗum o wulloyoomo to ɓe tokkaayi Yeesu? Naa' e haani o wulloyoomo to tokkuɓe Yeesu? [13] On andaa nyalnde go'o yimɓe Allah ngaɗanay duuniyaaru kiita? To ɗum onon ngaɗanta duuniyaaru kiita, ngam ɗume on mbaawataa ngaɗanon yimɓe kiita dow caɗɗum pamarum? 1 Yuhanna 1:9Ammaa to en mbi'ii Allah hakke ɗum ngaɗuɗen, o yaafanto'en hakke meeɗen, o loota'en daga ko wooɗaa ɗum ngaɗuɗen, ngam kanko o kebbinoowo alkawal, e mo woodi aadilaaku.1 Piyer 3:8-9[8] Jooni e mi yiɗi yottinki ko mbi'aymi e wiiki, on fuu nyumo mooɗon warta go'o. Njurmindiree, ngiɗindiree no haani tokkuɓe Yeesu ngaɗa, mballindiree, lestinee ko'e mooɗon. [9] To' on ngaato halleende e halleende, koo huɗuki e huɗuki, ammaa ngaatoree barkiɗinki, ngam Allah noddii'on ngaɗon non ngam o barkiɗina'on. Yuhanna 3:16Ngam yidde nde Allah yiɗi duuniyaaru haa o hokkii Ɓiɗɗo maako bajjo, ngam koo moye kooliiɗomo to' halka ammaa heɓa yonki ki re'ataa.Balndi 13:20Roma'en 2:11ngam Allah hollataa feerootirol.Roma'en 5:8Ammaa laawol ngol Allah hollii'en yidde maako woni, carel ko ngonɗen nder hakke, Almasiihu maayii ngam meeɗen.Roma'en 8:31Ɗume mbi'eten dow fii ɗu'um? To Allah e wondi e meeɗen, moye waawata heɓa jaalorgal dow meeɗen?Roma'en 14:1-2[1] Njaɓee fuu tokkuɗo Yeesu gooduɗo hoolaare nde sembiɗaa, ammaa to' on ngeddootir e maako dow nyumol maako. [2] Goɗɗo e andi Allah aliimo o nyaama koo iri nduye nyamndu, ammaa neɗɗo gooduɗo hoolaare nde sembiɗaa nyaamataa koo iri nduye nyamndu. Ibraniŋke'en 10:24-25[24] En ngaɗu hakkiilo meeɗen dow no mballindirten ngam kollen yidde e waɗuki kuuɗe boɗɗe. [25] To' en alu hawrutuki no woɓɓe mboowi waɗuki. Ammaa en cembiɗindir, en ɓeydu waɗuki non nde on andi nyalnde nde Yeesu wartoyta e ɓaddoyoo. Yuhanna 6:35-37[35] Yeesu wi'iɓe, “Min woni nyamndu kokkayndu yonki. Fuu garɗo to am fuɗɗitataa nana weelo, fuu kooliiɗoyam fuɗɗitataa nana ɗonka. [36] Ammaa no mbiimi'on, on ngi'iiyam, fuu e non on koolaakiyam. [37] Koo moye mo Nyaako am hokkiyam waray to am, nden fuu garɗo to am mi riiwataamo. Kolossi'en 3:12-14[12] Onon on yimɓe ɓe Allah suɓi, on ceniiɓe ɓe o yiɗi naa' seɗɗa. Ngam non, ngartee gooduɓe yurmeende e yidde leynooɓe ko'e, gooduɓe hakkiilo e munyal. [13] Munyindiree. To goɗɗo waɗanii goɗɗo ko haanaa, ɓe njaafootira. Non no Joomiraawo yaaforanii'on, onon maa sey njaafootiron. [14] Ko ɓuri ɗu'um fuu woni ngiɗindiron, ngam yidde hawtii ko'e meeɗen no haani. Matta 5:38-42[38] “On nani ɗum wi'ii, ‘Hitere ngam hitere, nden nyiinde ngam nyiinde.’ [39] Ammaa e mi wi'a'on, to goɗɗo waɗanii'on goɗɗum kalluɗum, to' on ngaato. To goɗɗo fiyiima to wolo nyaamo, waylitanmo wo'oto ngon maa. [40] To goɗɗo yaariima yeeso laamu ngam jaɓanmaa toggoore, hokkumo fuu e cuddaari maaɗa. [41] To goɗɗo waɗiima ngaɗaa yaadu mil go'o, yaadu e maako mil ɗiɗi. [42] Toriiɗoma goɗɗum fuu, hokkumo. To goɗɗo ƴamiima nyamaande, taa' haɗumo. Matta 25:34-40[34] Sey Laamiiɗo on wi'a wonɓe nyaamo muuɗum, ‘Ngaree, onon ɓe Nyaako am barkiɗini, ndonee Laamu ɗum um siryanii'on daga fuɗɗoode duuniyaaru. [35] Ngam mi nanii weelo on kokkiiyam nyamndu. Mi nanii ɗonka on kokkiiyam ko njaraymi. Mi waɗii koɗaaku on njippiniiyam. [36] Mi walaa ko ɓornotoomi on kokkiiyam kolte. Mi waɗii ciya njamu on paamaniiyam. E mi suri nder suudu cural on kowniiyam.’ [37] E carel ngel aadili'en noototo, mbi'amo, ‘Moodibbo, ndeye min ngiidumaa e weelo min kokkumaa nyamndu, koo min ngiidumaa e ɗonka min kokkumaa ko njarataa? [38] Ndeye min ngiimaa a koɗo min njippinmaa, koo a walaa ko ɓornotoɗaa min kokkumaa kolte? [39] Ndeye min ngiimaa a yamɗaa koo a surii nder suudu cural min kownumaa?’ [40] Sey Laamiiɗo on nootoo, wi'aɓe, ‘E mi wi'a'on goonga, nde on ngaɗani go'oto nder ɓe'e bandiraaɓe am ɓurɓe famɗuki, min ngaɗanɗon.’ Roma'en 15:1-7[1] Enen cembiɗɓe nder tokkuki Yeesu, e haani munyanen ɓe cembiɗaa nder tokkuki Yeesu. Nden to' en mbelnan ko'e meeɗen ɓerɗe tan. [2] Koo moye meeɗen welnana bandiraawo muuɗum ɓernde ngam ɓeydaari maako e sembiɗinkimo nder tokkuki Yeesu. [3] Ngam Almasiihu welnanaayi hoore muuɗum ɓernde, ammaa no aayaare wi'i, “Ɓen ɗon kuɗooɓema, min ɓe kuɗata.” [4] Fuu ko windaa daga ndenno nder Deftere Ceniinde, ɗum winda ngam ɗum ekkitina'en, ngam barka munyal meeɗen e sembiɗinki ki Deftere Ceniinde sembiɗinta'en ngaɗen kammunde. [5] Allah balloowo'en mbaawen munyen cembiɗinoowo ɓerɗe meeɗen o walla'on njooɗooɗon jonde jam hakkunde mooɗon nder tokkuki Yeesu Almasiihu. [6] Non ngartirton ɓe honduko go'o ɓe nyumo go'o nder mawninki Allah Nyaako Joomiraawo meeɗen Yeesu Almasiihu. [7] Ngam non, no Almasiihu jaɓiri'on, onon maa njaɓindiree non ngam yimɓe mawnina Allah. Roma'en 14:10-19[10] Nden an, ngam ɗume mbi'ataa bandiraawo maaɗa waɗii ko wooɗaa? Koo, ngam ɗume njawantaa bandiraawo maaɗa? Ngam en fuu en ndaroto yeeso Allah o waɗana'en kiita. [11] Ngam aayaare wi'ii, “Joomiraawo wi'ii, mi hunorake hoore am, koo moye neɗɗo diccoto yeeso am, nden koo moye wi'ay e njayri min woni Allah.” [12] Ngam non, koo moye meeɗen wi'ay ko waɗi yeeso Allah. [13] Ngam maajum, en alu yowanki bandiraaɓe meeɗen ko wooɗaa, ammaa en cuɓu nder ɓerɗe meeɗen en ngaɗataa goɗɗum gaɗoojum bandiraaɓe meeɗen ngaɗa hakke. [14] E mi andi mi tabbitinii ngam sumpo am e Yeesu Joomiraawo, walaa nyamndu ndu laaɓaa yeeso Allah. Ammaa fuu koccuɗo wondu nyamndu bo ndu laaɓaa, too, to maako ndu laaɓaa. [15] Taa wonnanii bandiraawo maaɗa ɓernde ngam ko nyaamataa, a hollaayimo yidde won ɗon. Taa' alu ko nyaamataa warta laawol halkere bandiraawo maaɗa mo Almasiihu maayi ngam muuɗum. [16] Ngam non, taa' alu fii ɗum ngi'ataa bo ɗum boɗɗum ɗum warta ko woɓɓe kuɗata. [17] Ngam Laamu Allah naa' ɗum nyaamuki e yarki, ammaa ɗum aadilaaku, e jonde jam, e belɗum ɓernde keɓeteeɗum barka Ruuhu Allah. [18] Ngam koo moye kuwanoowo Almasiihu e waɗa iri ngikku ɗu'um o belnanoowo Allah ɓernde; yimɓe boo kokkaymo mangu. [19] Ngam maajum, en ngaɗu ko mbaaweten waɗuki ngaɗen ko waddata jonde jam e ko sembiɗindirta'en. Fulfulde Caka Nigeria 2010 © 2010, Bible League. All rights reserved