Topics God Blessing Come As You Are Commandments Curse Financial Blessing Free Will God's Grace God's Love God's Will God's Timing I Will Never Leave You Miracles Names of God Offerings Plans Being Saved Trinity Time Unconditional Love Viruses / Diseases Who God Is Good Character Acceptance Abstinence Accountability Boldness Caring Cleanliness Commitment Confidence Contentment Courage / Brave Compassion Discipline Faith Grateful Hospitality Humble / Humility Honest Honor Integrity Kindness Love Modesty Mercy Patience Sanctification Self-Control Trust Bad Character Anger Betrayal Bullying Bitterness Complaining Conflict Fear Foolish Hypocrite Jealousy Judgmental Lazy Pride Revenge / Vengeance Vanity Violence Sins Abortion Addiction Adultery Apostasy Cursing Divorce Envy Fornication Gluttony Gossip Greed Hate Lust Lying Masturbation Procrastination Theft Life Aging Animals Adoption Birthday Beauty Being Alone Dating Death Depression Disappointment Discernment Exercise Ethics Fasting Finding Love Focus Family Food Guilt Health Happiness Hell Infertility Job Loss Loss Mental Illness Music Marriage Putting God First Pain Parenting Struggle Sex Trials Temptation Verse For Men Verses For Women War Wealth Widows Church Attending Church Birth Of Jesus Church Persecution Deacons False Teachers Going To Heaven Holy Spirit Messiah In The Bible Pastors Praising God Parables From Jesus Pentecost Speaking in Languages Tithing Worship Womens Roles Mysteries Aliens Cancer Destiny Dinosaurs Dragons Dreams Flat / Round Earth Giants in the Bible Last Days / Future Unicorns Angels and Demons Archangels Angels Beelzebub Demons Guardian Angels Lucifer Sorcerer / Magic Math Signs Number 3 Number 5 Number 7 Number 8 Number 10 Additional Alcohol Abundance Abomination Broken Heart Cannibalism Death Penalty Drugs Evil Emotions Halloween Helping the Poor Miscarriage Police Officers Piercings Polygamy Revival Sadness Science Self Defence Slavery Suicide Talent Tattoos Work Life: [Pain] Yeremiya 29:11Jabuura 34:18Jabuura 147:3Wahayu Yuhanna 21:4O moytanayɓe fuu gonɗi maɓɓe, ɗum boo fuɗɗitataa ɗum waɗa mayde koo wannaare koo bojji koo torra ngam koo ɗume ɗum ndenno ƴaɓɓake.”Matta 4:23-25[23] Yeesu yahi koo toye nder leydi Galiili, e mo ekkitina nder cuuɗi do'aare maɓɓe, e mo wa'ajina Habaru Belɗum dow Laamu Allah, nden e mo yamɗitina koo iri ɗume nyawu e ciya njamu nder yimɓe. [24] Habaru maako sankiti koo toye nder leydi Siiriya. Yimɓe ngaddanimo fuu nyawɓe, piidooɓe e nyawuuji feere‑feere, e piidooɓe e nawɗum ɓalli, e gooduɓe ginni, e gooduɓe paɗɗe, e jaraaɓe, o yamɗitiniɓe. [25] Yimɓe ɗuɗɓe tokki Yeesu ƴiwoyɓe leydi Galiili, e leydi Dikapolis, e Urucaliima, e leydi Yahuudiya, e fongo Caangol Urdun. Jabuura 23:1-62 Korintu'en 1:3-8[3] Yettoore tabbita to Allah, Nyaako Joomiraawo meeɗen Yeesu Almasiihu. Kanko woni Nyaako mo yurmeende, Allah baltinayɗo ɓerɗe. [4] E mo waltina ɓerɗe meeɗen nder fuu torraaji ɗi njareten, ngam enen maa mbaltinen ɓerɗe wonɓe nder koo iri kaye torra. En mbaltinay ɓerɗe maɓɓe e iri waltinki ki o waltini ɓerɗe meeɗen. [5] Non no njardeten torra naa' seɗɗa iri ka Almasiihu yari, non maa barka Almasiihu ɗum waltinay ɓerɗe meeɗen naa' seɗɗa. [6] To min torraama, min torra ngam ɗum waltina ɓerɗe mooɗon nden ngam kisndam mooɗon. To boo Allah waltinii ɓerɗe amin, o waltinɗe ngam minon maa min mbaltina ɓerɗe mooɗon ngam keɓon sembe munyon nder torraaji ɗi njaroton iri ɗi min njarata. [7] Min tabbitinii, e min andi non no njardoton torra iri ka min njari, non maa ɓerɗe mooɗon mbaltoto iri waltaaki ɓernde ki min keɓi. [8] Bandiraaɓe, e min ngiɗi andon iri torra ka min njari nder leydi Aasiya. Min nattii torra kalluka ɓurka sembe amin haa min ittii kammunde yonki amin. 1 Piyer 4:12-19[12] Onon ɓe ngiɗumi, to' on kayɗin dow torra kalluka keɓuka'on. Ka heɓu'on ngam ɗum foonda'on. To' on nyumu goɗɗum fii kesum heɓii'on. [13] Ammaa nanee belɗum to on njara torra iri ka Almasiihu yari, ngam to o wartii nder mangu maako nanon belɗum naa' seɗɗa. [14] On barkiɗinaaɓe, to e ɗum huɗa'on ngam inde Almasiihu, ngam Ruuhu Allah gooduɗum teddungal e wondi e mooɗon. [15] Ammaa to' goɗɗo nder mooɗon yara torra ngam waɗuki warhoore, koo nguyka, koo waɗuki ko halli, koo waɗuki ko waɗaaka. [16] Ammaa to goɗɗo yarii torra ngam o tokkuɗo Yeesu, too, to' o nana cemtuɗum, sey ni o yetta Allah ngam o noddiraama inde Almasiihu. [17] Ngam carel waɗii ngel ɗum waɗanta yimɓe kiita. Ɓe ɗum fuɗɗanta waɗanki kiita boo woni yimɓe Allah. To dow meeɗen enen yimɓe Allah ɗum fuɗɗirta kiita, too, no ɗum wartanta ganyuɓe tokka Habaru Belɗum ɗum Allah? [18] Aayaare wi'ii, “To e ɗum saɗi aadili'en kisa, too, ko heɓata ɓe kulataa Allah e gooduɓe hakke?” [19] Ngam non, fuu jarooɓe torra dow ko Allah yiɗi, ɓe ngaɗa ko haani. Ɓe ngaɗa yonkiiji maɓɓe nder jungo Allah Taguɗo koo ɗume. Kanko o kebbinoowo alkawal maako. Yuhanna 16:16-24[16] “Yeeso ɗo'o seɗɗa on ngi'ataayam, nden gaɗa carel seɗɗa on ngi'ayyam.” [17] Woɓɓe nder tokkuɓemo ngaɗi ka ƴamƴamtirki e ɓe mbi'a, “Ko o yiɗi wiiki nde o wi'i'en yeeso ɗo'o seɗɗa en ngi'ataamo, nden gaɗa carel seɗɗa en ngi'aymo? Kadin o wi'i ngam o yahay to Nyaako Mo Dow.” [18] Ɓe mbi'i, “Ko o yiɗi wiiki nde o wi'i, ‘carel seɗɗa?’ En andaa ko o yiɗi wiiki.” [19] Yeesu e andi e ɓe ngiɗi ɓe ƴamamo dow maajum, ngam non o wi'iɓe, “On medda hakkunde mooɗon dow ma'ana ko mbiimi nde mbiimi, ‘Yeeso ɗo'o on ngi'ataayam, nden gaɗa carel seɗɗa on ngi'ayyam?’ [20] E mi wi'a'on goonga, on mboyay, on ngannay, ammaa yimɓe duuniyaaru mbelmbeltay. On nanay nawɗum ɓernde, ammaa nawɗum ɓernde nden wartay belɗum ɓernde. [21] Carel ngel debbo danyata o nanay nawɗum, ngam carel yarki bone maako warii. Ammaa to o danyii ɓingel maako, o yejjitay torra ka o yari, ngam nanki belɗum ɓingel danyaama nder duuniyaaru. [22] Non ɗum woni to mooɗon. Jooni ɗum carel ngel nanoton nawɗum ɓernde, ammaa mi fuɗɗitay mi yi'a'on, nden on mbelmbeltay. Walaa baawayɗo ittana'on belɗum ɓernde. [23] “E nden ɗon nyalnde, on torataakoyam goɗɗum. E mi wi'a'on goonga, koo ɗume ɗum toriiɗon Nyaako Mo Dow nder inde am, o hokkay'onɗum. [24] Haa jooni on toraaki goɗɗum nder inde am. Toree on keɓay, ngam welwelo mooɗon heewa. Ibraniŋke'en 12:1-11[1] Ngam maajum, nde e woodi yimɓe ɗuɗɓe kolluɓe no ɓe koolorii Allah, en cendir e koo ɗume kaɗayɗum'en waɗuki ko haani ngaɗen e hakke kaɓɓuɗum'en. En ngaɗu ko mbaaweten waɗuki njottinen ko Allah wi'i ngaɗen. [2] En ngaɗu hakkiilo meeɗen dow Yeesu, maɓɓitanɗo'en laawol hoolaaki Allah ballayɗo'en hoolaare meeɗen warta kewnde. Ngam welwelo ngo o heɓata yeeso, o munyii nder torra nde o waraa dow gaafaangal, o wannaayi e cemtuɗum wareeki dow gaafaangal, nden jooni e mo ton jooɗii to nyaamo jooɗorgal laamu Allah. [3] Nyumee dow no o munyiri nde gaɗooɓe hakke nganyimo. Non wallay'on to' ngewron itton kammunde. [4] On kaɓda e hakke, ammaa on njottaaki to hewti ɗum wara'on. [5] On ngejjitii boliiɗe cembiɗinayɗe'on ɗe Allah metani'on kolluɗe on ɓiɓɓe maako? O wi'ii, “Ɓiɗɗo am, to Joomiraawo eltiima, taa' wartirɗum meere. To o haɓaniima boo, taa' yewru. [6] Ngam mo Joomiraawo yiɗi, kanko o eltata, nden e mo haɓana koo moye mo o jaɓi o ɓiɗɗo maako.” [7] Munyee nder torra ka njaroton ngam ɗum eltuki'on. Non hollii Allah e jogii'on bo ɓiɓɓe maako. Moye ɓiɗɗo woni mo nyaako muuɗum eltataa? [8] Koo moye ɓiɗɗo ɗum eltaymo. To boo on eltaaka, non hollii naa' on ɓiɓɓe, on jaalu'en. [9] Kadimaa en ngoodi danyooɓe eltayɓe'en nden en kokkaɓe mangu. En ɓuray non jaɓuki eltuki ki Nyaako meeɗen Mo Dow waɗani'en, nden keɓen yonki ki re'ataa! [10] Danyooɓe meeɗen e elta'en ngarten no ɓe ngiɗi ngam carel seɗɗa. Ammaa Allah e elta'en ngam ɓeydaari meeɗen, ngam ngarten ceniiɓe bo maako. [11] Carel ngel ɗum eltata neɗɗo, ɗum welaa, sey nawɗum. Ammaa gaɗa ɗon, ɗum wadday aadilaaku e jam nder jonde eltaaɗo'on. Roma'en 8:18-28[18] Mi tabbitinii torra ka njareten jooni ka hewtaayi ka hawtee e teddungal ngal ɗum teddinta'en ɗo'o yeeso. [19] Fuu ko tagaa e heɗii e haaɓi ngam yi'a Allah wanginii ɓiɓɓe muuɗum. [20] Ngam ko tagaa wartiraama meere, naa' ngam yidde maajum, ammaa non Allah yiɗiri ɗum waɗoroo. Fuu e non e woodi kammunde, [21] ngam ko tagaa e hoore maajum ɗum dimɗinteeɗum daga maccungaaku nyoluki, ɗum heɓa rimɗineeki e teddineeki ɗum yimɓe Allah njeyi. [22] En andi haa jooni fuu ko tagaa e otta ngam nawɗum no debbo piidoowo e nawɗum danyngol ottirta. [23] Ammaa naa' ko tagaa tan ottata, haa maa e enen. Enen gooduɓe Ruuhu Allah, dokkal maako arandewal nder ko o hokkata'en, en otta nder ɓerɗe meeɗen, en kaaɓii Allah wartira'en ɓiɓɓe maako, ɗonmaa o rimɗina ɓalli meeɗen. [24] Daga carel ko ɗum hisni'en ngooduɗen kammunde nde'e. Ammaa to en ngi'a ko kammiiɗen, naa' ɗum kammunde won ɗon. Moye waɗata kammunde dow ko yaadi heɓi? [25] Ammaa to en ngaɗa kammunde dow goɗɗum ɗum en ngi'ataa, en keɗoɗum nder munyal. [26] Non maa, Ruuhu Allah e walla'en to tampuɗen. Ngam en andaa no haani ngaɗiren do'aare, ammaa Ruuhu Allah e hoore maajum e toroo Allah ngam meeɗen carel ngel ndulluɗen ko mbi'eten en otta. [27] Nden Allah anduɗo ko woni nder ɓerɗe meeɗen, e mo andi ko Ruuhu yiɗi, ngam Ruuhu e toroo Allah ngam yimɓe maako non no o yiɗiri. [28] En andi nder koo ɗume Allah e huwa ngam ɓeydaari yimɓe giɗɓemo, ɓe o suɓi non no o yiɗiri. Jabuura 91:1-16 Fulfulde Caka Nigeria 2010 © 2010, Bible League. All rights reserved