Aayeeji Bibel Dow Topic

Tiitooɗe
Allah
Jikku Moƴƴo
Jikku bonɗo
Bakkatuuji
Ngendam
Jullurde
Sirruuji
Maleykaaji e Jinneeji
Maandeeji Hiisawal
Feere
Bakkatuuji: [Zina]
Ngoɗɗitee waɗuki njeenu! Koo ɗume hakke ɗum neɗɗo waɗata, ɗum meemataa ɓandu maako, ammaa gaɗoowo njeenu e wonna ɓandu muuɗum.
Koo moye mawnina teegal, nden to' goɗɗo walda e goɗɗo mo walaa teegal hakkunde maɓɓe. Balduɗo e goɗɗo mo walaa teegal hakkunde maɓɓe, Allah waɗanayɓe kiita.
Ngam non fuu anduɗo ko haani waɗa, ammaa o waɗaayiɗum, o waɗii hakke.
Ammaa to en mbi'ii Allah hakke ɗum ngaɗuɗen, o yaafanto'en hakke meeɗen, o loota'en daga ko wooɗaa ɗum ngaɗuɗen, ngam kanko o kebbinoowo alkawal, e mo woodi aadilaaku.
“Koo moye yoofi debbo muuɗum te'i goɗɗo, njeenu o waɗata. Neɗɗo te'uɗo joofaaɗo maa, njeenu o waɗata.”
E mi wi'a'on, koo moye yoofi debbo muuɗum, to naa' njeenu o waɗi, nden te'i goɗɗo debbo, waɗii njeenu won ɗon.”
[2] Misaalu, debbo teegal dooka haɓɓiimo e gorko maako to ni gorko on e foofa. Ammaa to gorko on maayii, debbo on fittake daga dooka kaɓɓindirɗummo e gorko on. [3] Ngam non, to gorko maako e foofa o jooɗodii e gorko feere, ɗum noddiraymo gaɗoowo njeenu. Ammaa to gorko maako maayii, dooka yoofiimo, nden to o teerii e goɗɗo feere, naa' njeenu o waɗata.
[11] Sey o wi'iɓe, “Koo moye yoofi debbo muuɗum te'i goɗɗo, njeenu o waadata e maako. [12] Ɗonmaa to debbo sendirii e gorko muuɗum teeri e goɗɗo, njeenu o waɗata.”
[27] “On nani ɗum wi'ii, ‘Taa' waɗu njeenu.’ [28] Ammaa min, e mi wi'a'on koo moye raari debbo darɗe suuno yaadake waadii njeenu e maako nder ɓernde. [29] To hitere maaɗa nde nyaamo e waɗumaa ngaɗaa hakke, ittunde, paɗɗaande. Ɗum ɓuraniima ndullaa jokkoode go'o nder jokkooɗe ɓandu maaɗa e dow ɗum hubina fuu ɓandu maaɗa nder wuro hiite. [30] To jungo maaɗa nyaamo e waɗumaa ngaɗaa hakke, ittungo, paɗɗaango. Ɗum ɓuraniima ndullaa jokkoode go'o nder jokkooɗe ɓandu maaɗa e dow fuu ɓandu maaɗa natta nder wuro hiite. [31] “Kadin ɗum wi'i, ‘Koo moye yoofi debbo muuɗum, sey hokkamo ɗerewol warki teegal.’ [32] Ammaa min, e mi wi'a'on, koo moye yoofi debbo muuɗum to naa' njeenu o waɗi, too, o waɗiimo waɗuki njeenu to o waɗii wongal teegal. Nden koo moye te'i joofaaɗo waɗi njeenu.
[9] On andaa gaɗooɓe ko wooɗaa nattataa Laamu Allah? To' on njaɓu ɗum majjina'on. Gaɗooɓe njeenu, koo e ɓe ngoodi teegal koo ɓe ngalaa teegal, e mawninooɓe gunkiiji, e gaɗooɓe luuɗu, [10] e wuyɓe, e gooduɓe suuno ceede, e jarooɓe, e metooɓe kalluka dow woɓɓe, e wuyɓe teetooɓe, ɓe fuu ɓe nattataa Laamu Allah. [11] Ndenno non woɓɓe mooɗon mba'i. Ammaa jooni ɗum lootii hakke mooɗon, on ngartiraama yimɓe Allah, on ngartiraama aadili'en barka Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen e Ruuhu Allah. [12] Woɓɓe mooɗon mbi'ay, “Ɗum jaɓii mi waɗa koo ɗume,” ammaa e mi wi'a'on naa' koo ɗume nafanta'en. Ɗum jaɓii mi waɗa koo ɗume, ammaa mi wartataa maccuɗo koo ɗume. [13] Ɗonmaa woɓɓe mooɗon mbi'ay, “Ɗum waɗii nyamndu ngam reedu, non maa ɗum waɗii reedu ngam nyamndu,” ammaa carel e wara ngel Allah wartirta fuu ɗiɗum koo ko nafi. Ɓandu waɗaaka ngam njeenu, ammaa ndu waɗaa ngam Joomiraawo, nden Joomiraawo jeyindu. [14] Allah umminii Yeesu Joomiraawo meeɗen daga mayde, enen maa o umminay'en daga mayde barka bawɗe maako. [15] On andaa ɓalli mooɗon ɗum jokkooɗe ɓandu Almasiihu? Too, mi hoccay ɓandu Almasiihu mi hawtandu e ɓandu kaaruwaajo? Sam, mi waɗataa non! [16] On andaa fuu kawtuɗo ɓandu e kaaruwaajo ɓe ngartii ɓandu go'o won ɗon? Ngam no aayaare wi'i, “Kamɓe ɗiɗo ɓe ngarta ɓandu go'o.”
[18] Sey goɗɗo laamiiɗo ƴamimo wi'i, “Moodibbo geeto, ko haani mi waɗa mi heɓa yonki ki re'ataa?” [19] Yeesu nootii, wi'imo, “Ngam ɗume noddirɗaayam geeto? Walaa geeto sey Allah tan. [20] A andi ko Attawra wi'i, ‘Taa' waɗu njeenu. Taa' waɗu warhoore. Taa' wujju. Taa' hokku ceyda fewre. Hokku nyaako maaɗa e maduujo maaɗa mangu.’ ”
[3] Ngam Allah e yiɗi ngarton ceniiɓe, ngoɗɗitooɗon waɗuki njeenu. [4] Koo moye mooɗon ekkitoo no surirta ɓandu muuɗum nder senaaki e mangu, [5] naa' nder suuno ngo wooɗaa non no heeferɓe ɓe andaa Allah ngaɗata.
[20] Ngam daga nder ɓernde neɗɗo nyumo kallungo wurtoytoo, e waɗuki njeenu hakkunde yimɓe ɓe ngalaa teegal, e nguyka, e warhoore, e njeenu, [21] e suuno fii duuniyaaru, e halleende, e ƴoyre kallunde, e fuu kuuɗe kalluɗe ɗe ɓerɗe maɓɓe ngiɗi, e lawliiru, e wonnuki inde neɗɗo, e mawninki hoore, e wanyuki waɗuki ko wooɗi. [22] Fuu ɗe'e kuuɗe kalluɗe daga nder ɓernde ɗe mburtoytoo ɗe ngartira neɗɗo mo laaɓaa yeeso Allah.” [23] Daga ɗon Yeesu dilli yahi wigeere haade gariije Taaya e Sidon. O natti wongo wuro, o yiɗaa koo moye anda e mo ɗon ɗum. Ammaa fuu e non o waawaayi suuɗaaki yimɓe.
[17] On andaa fuu ko natti nder honduko neɗɗo nder reedu maako ɗum natti, nden ɗum wurtoto? [18] Ammaa ko wurtoyii nder honduko, daga nder ɓernde ɗum ƴiwoyi. Kanjum wartirta neɗɗo mo laaɓaa yeeso Allah. [19] Ngam daga nder ɓernde neɗɗo nyumo kallungo wurtoytoo, e warhoore, e njeenu, e njeenu hakkunde yimɓe ɓe ngalaa teegal, e nguyka, e ceyda fewre, e wonnuki inde neɗɗo. [20] Ɗu'um kanjum wartirta neɗɗo mo laaɓaa yeeso Allah, ammaa nyaamuki nyamndu e juuɗe ɗe lootaaka naa' kanjum wartirta neɗɗo mo laaɓaa yeeso Allah.”
[4] Ɓe mbi'i Yeesu, “Moodibbo, o'o debbo nangaama e mo waɗa njeenu. [5] Nder Attawra Muusa wi'ii'en kuborooɗen iri debbo o'o kaaƴe mbarenmo. Jooni an, ɗume mbiiɗaa?” [6] Ɓe ƴamumo ƴamol ngo'ol ngam ɓe poondamo ɓe keɓa ko ɓe ngullortoomo. Ammaa Yeesu turii fuɗɗi windirki hoondu muuɗum e leydi. [7] Nde ɓe ngaɗi ka ƴamukimo, sey o ummii, o darii, o wi'iɓe, “Fuu mo meeɗaayi waɗuki hakke nder mooɗon arta hubaaki debbo o'o hayre.” [8] Sey o fuɗɗiti o turii, o windi e leydi. [9] Nde ɓe nani ko o wi'i, ɓe ndilli go'oto‑go'oto, ndotti'en arti dilluki. Ɗum ali Yeesu ɗon kanum tan, debbo on e darii yeeso maako. [10] Yeesu ummii, darii, wi'imo, “To ɓe ngoni? E woodi taƴanɗoma kiita?” [11] Debbo on nootii wi'i, “Moodibbo, walaa koo go'oto.” Yeesu wi'imo, “Too, min maa mi taƴantaama kiita. Dillu, ammaa taa' fuɗɗutu ngaɗaa hakke.”
[1] Too, jooni mi noototo ƴamol ngol ƴamɗonyam nder ɗerewol ngol mbindonoyɗonyam: E ɗum wooɗi to' neɗɗo te'a. [2] Ammaa nde e woodi njeenu naa' seɗɗa hakkunde yimɓe, e haani koo moye neɗɗo te'a, nden koo moye debbo waɗa teegal. [3] Gorko hokka debbo muuɗum ɓandu muuɗum no dooka teegal wi'i. Non maa debbo on hokka gorko muuɗum ɓandu muuɗum no dooka teegal wi'i. [4] Ngam debbo jeyaayi ɓandu muuɗum; gorko maako jeyindu. Non maa gorko jeyaayi ɓandu muuɗum, debbo maako jeyindu. [5] To' on nganyu walduki to naa' non ciryiiɗon hakkunde mooɗon ngam carel seɗɗa, ngam ngaɗon hakkiilo mooɗon dow do'aare. Gaɗa maajum nyamron yeeso e walduki ngam to' Ceyɗan fooɗa'on ngaɗon ko wooɗaa ngam ciya suruki ko'e mooɗon. [6] Ko mbiimi'on, ɗum caawori, naa' ɗum dooka. [7] Min mi ɓurii yiɗuki daa koo moye walaa teegal bo am! Ammaa koo moye e iri dokkal ngal Allah hokkimo, o'o e ngal muuɗum, on ɗaa'e e ngal muuɗum. [8] Jooni dow yimɓe ɓe ngalaa teegal e rewɓe ɓe worɓe maɓɓe maayi, e mi wi'a ɗum ɓurii to' ɓe ngaɗa teegal bo am. [9] Ammaa to ɓe mbaawataa suruki ko'e maɓɓe, e haani ɓe ngaɗa teegal. Ngam ɗum ɓurii neɗɗo waɗa teegal dow suuno njeenu nangamo. [10] Gooduɓe teegal boo e mi hokkaɓe dooka ɗu'um. Naa' ɗum min hokkiɗum, Joomiraawo hokkiɗum: To' debbo yoofa gorko muuɗum. [11] To boo o yoofii gorko maako, doole o waɗataa wongal teegal, koo boo o siryootira e gorko maako. Non maa to' gorko yoofa debbo muuɗum. [12] Dow horiiɓe boo e mi wi'a ɗu'um, naa' Joomiraawo wi'ika, min e hoore am wi'ika. To goɗɗo kooliiɗo Yeesu e woodi debbo mo hoolaaki Yeesu, to debbo on jaɓii njooɗodoo e maako, too, to' o yoofamo. [13] Non maa to debbo kooliiɗo Yeesu e woodi gorko mo hoolaaki Yeesu, to gorko on jaɓii jooɗodoo e maako, to' debbo on yoofamo. [14] Ngam gorko mo hoolaaki Yeesu e laaɓinee barka teegal maako e debbo kooliiɗo Yeesu. Non maa debbo mo hoolaaki Yeesu e laaɓinee barka teegal maako e gorko kooliiɗo Yeesu. Daa naa' ɗum non, daa ɓiɓɓe mooɗon ngartii ɓe laaɓaa, ammaa no ɗum wontindiri jooni ɓe ngartii laɓɓe. [15] Ammaa to neɗɗo mo hoolaaki Yeesu e yiɗi yoofa debbo muuɗum kooliiɗo Yeesu, too, sey o yoofamo. To iri non waɗii, kooliiɗo Yeesu gorko koo debbo naa' ɗum doole o jooɗodoo e mo hoolaaki Yeesu, ngam Allah suɓii'en ngam njooɗodooɗen jam. [16] An debbo kooliiɗo Yeesu, a andaa ɗum gaɗotooɗum ngartaa laawol hisnuki gorko maaɗa? An gorko kooliiɗo Yeesu, a andaa ɗum gaɗotooɗum ngartaa laawol hisnuki debbo maaɗa? [17] E haani koo moye nyamra yeeso e waɗuki jonde non no Joomiraawo suɓiri o jooɗoroo non no o wontindirnoo ko Allah noddamo. Kanjum woni ko ekkitinaymi koo toye nder tokkuɓe Yeesu. [18] Neɗɗo naadaaɗo ko Allah noddamo, to' o ɗaɓɓita wartuki mo naadaaka. Non maa neɗɗo mo naadaaka ko Allah noddamo, to' o ɗaɓɓita wartuki naadaaɗo. [19] Naadeeki naa' ɗum goɗɗum, non maa ciya naadeeki naa' ɗum goɗɗum. Ammaa waɗuki ko Allah wi'i ɓurii koo ɗume. [20] E haani koo moye nyamra yeeso e waɗuki jonde non no Allah suɓiri o jooɗoroo. [21] Taa maccuɗo carel ko Allah noddumaa, taa' wannu dow maajum. Ammaa taa heɓii laawol rimɗineeki, waɗuɗum. [22] To neɗɗo o maccuɗo carel ko Joomiraawo noddimo, o wartii rimɗinaaɗo Joomiraawo. Non maa to neɗɗo naa' o maccuɗo carel ko Allah noddimo, o wartii maccuɗo Almasiihu. [23] Allah hokkii Ɓiɗɗo muuɗum ngam o wartira'on ɓe maako. Ngam non, to' on ngartu maccuɓe yimɓe. [24] Too, bandiraaɓe am, e haani koo moye nyamra yeeso e waɗuki jonde non no Allah suɓiri o jooɗoroo yeeso maako. [25] Jooni mi noototo ƴamol ngol ƴamɗonyam nder ɗerewol ngol mbindonoyɗonyam dow yimɓe ɓe ngalaa teegal. Joomiraawo wi'aayiyam goɗɗum dow maɓɓe, ammaa mi hokkay caawori. Mi tabbitinii on njaɓay ko mbiimi ngam Joomiraawo wartiriiyam koolaaɗo barka yurmeende maako. [26] Ngam torraaji ɗi ngonɗen nder hande, e yiiki am ɗum ɓurii koo moye nyamra yeeso e waɗuki jonde non no wontindiri. [27] Taa woodi debbo, taa' ɗaɓɓutu yoofukimo. Taa walaa debbo boo, taa' ɗaɓɓutu te'uki. [28] Ammaa taa waɗii teegal, naa' hakke ngaɗɗaa. Ɗonmaa to surbaajo waɗii teegal, naa' hakke o waɗi. Fuu e non, fuu gaɗuɓe teegal njaray torra nder jonde maɓɓe. Min boo, mi yiɗaa njaron kan ɗon torra. [29] Bandiraaɓe am, ko ngiɗumi wiiki woni naa' ko neeɓi Yeesu Almasiihu wartoyay duuniyaaru. Daga jooni gooduɓe teegal to' ɓe ngaɗa hakkiilo maɓɓe dow maagal tan. [30] Woyooɓe ngam mayde, e welweltooɓe, e luumotooɓe, [31] e kuutirooɓe ko woni nder duuniyaaru ndu'u, to' ɓe ngaɗa hakkiilo maɓɓe dow maajum tan, ngam duuniyaaru ndu'u e ko woni nder mayru ɗum ƴaɓɓotooɗum. [32] E mi yiɗi ngaɗon jonde nde walaa wannaare. Gorko mo walaa debbo e mo waɗa ɓernde maako fuu dow waɗuki kuugal Joomiraawo, ngam e mo yiɗi o welnana Joomiraawo ɓernde. [33] Ammaa gooduɗo debbo boo e wanni e fii duuniyaaru, ngam e mo yiɗi o welnana debbo maako ɓernde. [34] Hakkiilo maako sendake ɗiɗi won ɗon. Ɗonmaa surbaajo koo debbo mo waɗaayi teegal e mo waɗa ɓernde maako fuu dow waɗuki kuugal Joomiraawo, ngam o warta laaɓuɗo nder fuu ko o waɗata e ko o nyumata. Debbo gooduɗo teegal boo e mo wanni e fii duuniyaaru, ngam e mo yiɗi o welnana gorko maako ɓernde. [35] Mi wi'u non ngam ɓeydaari mooɗon, naa' ngam mi ɓiɗɗa'on, ammaa ngam ngaɗon jonde mooɗon no haani, tokkon Joomiraawo e ɓernde go'o. [36] To neɗɗo waɗidii alkawal teegal e surbaajo, to e mo nyuma e mo waɗana surbaajo on ko haanaa, to o waawataa suruki suuno maako, e mo nyuma e haani o te'amo, too, sey o te'amo, naa' ɗum hakke. [37] Ammaa to o suɓii nder ɓernde maako to' o te'a surbaajo on, kadin to walaa dooluɗomo o te'amo, ammaa e mo suri suuno maako, o waɗii ko haani. [38] Ngam non, fuu te'uɗo surbaajo mo o waadi alkawal teegal waɗii ko wooɗi, ammaa neɗɗo mo waɗaayi teegal waɗii ko ɓuri wooɗuki. [39] Teegal haɓɓii debbo e gorko muuɗum, to ni gorko on e foofa. To boo gorko on maayii, o waaway o teera e mo o yiɗi fuu, ammaa sey ni o teera e tokkuɗo Yeesu. [40] Ammaa e mi nyuma o ɓuray nanki belɗum to o waɗaayi teegal, nden e yiiki am e mi woodi Ruuhu Allah.
Fulfulde Caka Nigeria 2010
2010, Bible League