Njanundi dow hayre woni yimɓe jaɓuɓe Wolde Allah nder belɗum ɓernde, ammaa nde walaa ɗaɗi, nde jooɗaaki nder ɓerɗe maɓɓe. Ɓe njaɓunde ngam carel seɗɗa, ammaa nde ɗum foondiɓe, ɓe njoofinde.
[4] Ngam ɗum waɗataako aluɓe jayngol Allah co''ee tuuba kadin, meemuɓe dokkal maako, keɓuɓe Ruuhu maako. [5] Nden ɓe meemii belɗum Wolde Allah ɓe nanii, nden ɓe meemii bawɗe gaɗeteeɗe to Yeesu wartii, ɓe nanii. [6] To ɓe ngaylitanii Allah ɓaawo, ɗum waɗataako ɓe co''ee ɓe tuuba, ngam ko ɓe ngaɗi bo ɓe puɗɗutu fiyanki Ɓiɗɗo Allah kuusaaje dow gaafaangal, e ɓe cemtinamo yeeso yimɓe.
[20] To yimɓe kisii daga kuuɗe kalluɗe ɗe duuniyaaru ngam ɓe andii Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen e Kisnoowo meeɗen, nden daga gaɗa ɓe co''ii ɓe natti iri kuuɗe kalluɗe ɗen ɗon, haa ɗe njarii ko'e maɓɓe, re'irde jonde maɓɓe ɓuray fuɗɗoode maɓɓe halluki. [21] Ngam ɗum ɓuraniiɓe daa ɓe meeɗaayi anduki laawol aadilaaku e dow gaɗa ɓe andiingol nden ɓe co''ii gaɗa, ɓe ali tokkuki dooka ɗum ɗon ceniiɗum ɗum um hokkiɓe. [22] Ko ɓe ngaɗi ɗum yaadii e haala biika, “Kutiiru tuutii so''ake tahi turre muuɗum,” nden e haala biika, “Aladeeru ndu ɗum looti so''ake nder loope nefniiɗe.”
[26] To en ngaɗii ka waɗuki hakke e yidde ɓernde meeɗen gaɗa en andi goonga, walaa wokki sakkuki ittayki hakke meeɗen. [27] Ammaa ko horii woni keɗooɗen kiita Allah nder kulol, kiita garayka e hiite kallunge kalkaynge ɓen ɗon nganyuɓe Allah. [28] Koo moye gewuɗo Dooka Muusa, o waraama yurmeende walaa dow ceyda yimɓe ɗiɗo koo tato tabbitinɓe ko o waɗi. [29] To neɗɗo wanyii Ɓiɗɗo Allah, kadin o wartirii ƴiiƴam alkawal Allah laaɓinɗanmo daga hakke walaa ko nafi, ɗonmaa o huɗi Ruuhu Allah kollayɗum yidde, iri ɗume bone kalluɗum haani o yara? O yaray bone kalluɗum ɓurɗum ɗum gewoowo dooka yarata.
[3] Ngam carel e wara ngel yimɓe nganyata ekkitinol goonga, ɓe tokka ko welnantaɓe ɓerɗe, ɓe tokka moodiɓɓe bi'ooɓeɓe ko ɓe ngiɗi nanki. [4] Yimɓe nganyay nanki ekkitinol goonga, ɓe kettindanoo habaruuji fewre.
Fuu neɗɗo mo jokkotiraayi e am, e mo nandi e lisal pe''itaangal yoori. Iri ngal ɗon lisal e ngal hoccee ngal hubinee nder hiite ngal wula.
Ammaa ndenno annabo'en fewre nattii nder yimɓe Joomiraawo. Non moodiɓɓe fewre nattirta nder mooɗon. Ɓe ngadday wongol ekkitinol nder mooɗon e suuɗe pooɗanayngol'on halkere, haa maa ɓe mbi'a ɓe andaa Joomiraawo rimɗinɗoɓe. Non ɓe pooɗiranta ko'e maɓɓe halkere jawnde.
[10] E carel ngel yimɓe ɗuɗɓe alay hoolaakiyam, e ɓe ngullootira, e ɓe nganyindira. [11] Annabo'en fewre ɗuɗɓe ummoyto, ɓe majjina yimɓe ɗuɗɓe. [12] Halleende ɓeydoto haa yidde ɗuɗɓe ustoo.
Ngam non, onon ɓe ngiɗumi, nde on andi fii ɗu'um, paamanee yimɓe kalluɓe, to' ekkitinol fewre maɓɓe hocca hakkiilo mooɗon njanon daga dow wigeere cembinde to ndariiɗon.
Gaɗa ɗu'um tokkuɓemo ɗuɗɓe cendiri e maako ali tokkukimo.
Ɓen ɗon yimɓe e ɓe nandi e canɗi jooruɗi, e ɓe nandi e duule ɗe hendu hocci. Allah siryanakeɓe to ɓe njooɗotoo nder nyiwre kallunde,
[1] Ruuhu Allah tabbitinii wi'uki e balɗe re'uki duuniyaaru woɓɓe yimɓe alay hoolaaki Yeesu, ɓe tokka ekkitinooɓe fewre keɓuɓe andal mu''en to ginni. [2] Ekkitinooɓe ɓen ɓe munaafuki'en, ɓe pewooɓe ɓe nyumo waatungo. [3] E ɓe kaɗa teegal, e ɓe kaɗa nyaamuki goɗɗi nyamnduuji. Ammaa Allah waɗii teegal e koo iri nduye nyamndu ngam kooliiɓemo anduɓe goonga njaɓa ngettamo.
Ngam non, taa nyuma a darii boɗɗum, waɗu hakkiilo to' njanaa.
[9] “Nden ɓe ngaɗay'on nder juuɗe yimɓe torrayɓe'on, ɗum wara'on. Fuu lenyi duuniyaaru nganyay'on ngam on tokkuɓeyam. [10] E carel ngel yimɓe ɗuɗɓe alay hoolaakiyam, e ɓe ngullootira, e ɓe nganyindira.
[14] Sey go'oto nder tokkuɓe Yeesu sappo e ɗiɗo bi'eteeɗo Yahuuda Iskariyooti yahi to mawɓe ardiiɓe diina, [15] o wi'i, “Ɗume kokkotonyam to mi waɗii Yeesu nder juuɗe mooɗon?” Sey ɓe kokkimo ceede ajurfaari kanje 30. [16] Daga carel ngel Yahuuda fuɗɗi ɗaɓɓutuki laawol no hokkitirta Yeesu nder juuɗe maɓɓe.
[19] a hooloomo e ɓernde lamnde. Woɓɓe yimɓe nde nganyi waɗuki non, ɓe lallinii hoolaare maɓɓe. [20] Nder maɓɓe e woodi Himeeniyus e Alijanda. Mi aldiiɓe e Ceyɗan ngam ɓe ekkitoo aluki metuki haalaaji kalluɗi dow Allah.
Wanywanyɓe Almasiihu ɓen ndenno nder meeɗen ɓe ngonnoo, ammaa ɓe cendirii e meeɗen ngam daga ndenno maa naa' ɗum ɓe meeɗen. Daa ɗum ɓe meeɗen, daa haa jooni e ɓe ngondi e meeɗen. Ammaa ɓe alii'en, ngam ɗum holla nden maa ɓe fuu naa' ɗum ɓe meeɗen.
[25] To' en alu hawrutuki no woɓɓe mboowi waɗuki. Ammaa en cembiɗindir, en ɓeydu waɗuki non nde on andi nyalnde nde Yeesu wartoyta e ɓaddoyoo. [26] To en ngaɗii ka waɗuki hakke e yidde ɓernde meeɗen gaɗa en andi goonga, walaa wokki sakkuki ittayki hakke meeɗen. [27] Ammaa ko horii woni keɗooɗen kiita Allah nder kulol, kiita garayka e hiite kallunge kalkaynge ɓen ɗon nganyuɓe Allah. [28] Koo moye gewuɗo Dooka Muusa, o waraama yurmeende walaa dow ceyda yimɓe ɗiɗo koo tato tabbitinɓe ko o waɗi. [29] To neɗɗo wanyii Ɓiɗɗo Allah, kadin o wartirii ƴiiƴam alkawal Allah laaɓinɗanmo daga hakke walaa ko nafi, ɗonmaa o huɗi Ruuhu Allah kollayɗum yidde, iri ɗume bone kalluɗum haani o yara? O yaray bone kalluɗum ɓurɗum ɗum gewoowo dooka yarata. [30] Ngam en andi on ɗon biiɗo, “Waataaki ɗum ki am, mi waatanay koo moye ko waɗi.” Ɗonmaa o wi'ii, “Joomiraawo waɗanay yimɓe muuɗum kiita.” [31] Ɗum fii kulniiɗum neɗɗo natta jungo Allah mo yonki.
[20] Janundi dow kaaƴe woni misaalu nanuɗo Wolde Allah ɗon e ɗon o jaɓande e belɗum ɓernde. [21] Ammaa nde wolde nden walaa ɗaɗi nder ɓernde maako, o munyay carel seɗɗa tan. To caɗeele koo torra warii ngam wolde nden, ɗon e ɗon o yoofande.
Ammaa e mi torra ɓandu am, e mi wartirandu maccuɗo am, ngam to' gaɗa mi wa'ajinanii woɓɓe, min e hoore am mi dulla heɓuki dokkal ngal.
[4] Ngam ɗum waɗataako aluɓe jayngol Allah co''ee tuuba kadin, meemuɓe dokkal maako, keɓuɓe Ruuhu maako. [5] Nden ɓe meemii belɗum Wolde Allah ɓe nanii, nden ɓe meemii bawɗe gaɗeteeɗe to Yeesu wartii, ɓe nanii. [6] To ɓe ngaylitanii Allah ɓaawo, ɗum waɗataako ɓe co''ee ɓe tuuba, ngam ko ɓe ngaɗi bo ɓe puɗɗutu fiyanki Ɓiɗɗo Allah kuusaaje dow gaafaangal, e ɓe cemtinamo yeeso yimɓe. [7] Leydi njarayndi ndiyam toɓoojam koo ndeye, nden e ndi wurtina fuɗe‑fuɗe nafanoojum jeyɓe leydi ndin, Allah e barkiɗinandi. [8] Ammaa to ndi wurtinii gi'e e kooraaje, ndi wartii koo ko ndi nafi, naa' ko neeɓi Allah laanayndi, re'uki mayri boo ɗum wulayndi.
Ɓe nanii a ekkitina Yahuudanko'en wonɓe nder goɗɗi leƴƴi ala tokkuki Attawra, a wi'a to' ɓe naada ɓikkoy maɓɓe, to' ɓe tokka ndonu Yahuudanko'en.
Onon giɗuɓe wartuki aadili'en ngam tokkuki Attawra, on cendirii e Almasiihu, on cendirii e caahu Allah.
On andaa gaɗooɓe ko wooɗaa nattataa Laamu Allah? To' on njaɓu ɗum majjina'on. Gaɗooɓe njeenu, koo e ɓe ngoodi teegal koo ɓe ngalaa teegal, e mawninooɓe gunkiiji, e gaɗooɓe luuɗu,
To en ngaɗii ka waɗuki hakke e yidde ɓernde meeɗen gaɗa en andi goonga, walaa wokki sakkuki ittayki hakke meeɗen.
Ngam carel e wara ngel yimɓe nganyata ekkitinol goonga, ɓe tokka ko welnantaɓe ɓerɗe, ɓe tokka moodiɓɓe bi'ooɓeɓe ko ɓe ngiɗi nanki.
[3] To' on njaɓu goɗɗo majjina'on e koo ngole laawol. Ngam nden ɗon nyalnde waroytaa naa wongel carel waɗii ngel yimɓe ɗuɗɓe nganyata Allah. E carel ngel, Kalluɗo wangay, mo ɗum siryanii halkere nde haa abadaa. [4] O wanyay koo ɗume ko yimɓe noddata allah koo boo ko ɓe mawninta, o mawnina hoore maako dow maajum. Haa maa o nattay Wuro Ceniingo ngo Allah, o jooɗoo, o wi'a kanko woni Allah.
Bi'eteeɗo Wolde on, o wartii neɗɗo, o jooɗii nder meeɗen, o kewɗo yidde e goonga. En ngi'ii teddungal maako, teddungal ɓiɗɗo bajjo ƴiwoyɗo to Nyaako Mo Dow.
En kuwa, en piida naa' seɗɗa ngam en ngaɗii ɓerɗe meeɗen dow Allah mo yonki, Kisnoowo koo moye, waato kooliiɓemo.
Ngam ɗum ɓurii neɗɗo yara torra ngam waɗuki fii boɗɗum, to ɗum cuɓol Allah, e dow yara torra ngam waɗuki ko halli.
Carel ngel min torii'on njaɓon Habaru Belɗum, min kuutiraayi fewre, walaa halleende nder ɓerɗe amin, min ƴoyraayi'on.
Sey o wi'iɓe, “Koo moye yoofi debbo muuɗum te'i goɗɗo, njeenu o waadata e maako.
[3] Sey Ceyɗan natti ɓernde Yahuuda bi'eteeɗo Iskariyooti, go'oto nder tokkuɓe Yeesu sappo e ɗiɗo. [4] Sey o yahi to mawɓe ardiiɓe diina e mawɓe ardiiɓe taadiiɓe Wuro Ceniingo, o meddi e maɓɓe dow no o hokkitirta Yeesu nder juuɗe maɓɓe. [5] Ɓe nani belɗum ɗuɗɗum, ɓe ngaɗi alkawal hokkukimo ceede. [6] Kanko boo o jaɓi, o fuɗɗi ɗaɓɓutuki laawol no o hokkitirta Yeesu nder juuɗe maɓɓe.
[31] Ngam non, e mi wi'a'on, ɗum waaway yaafanaaki yimɓe hakke e koo iri ɗiye haalaaji ɗi mbooɗaa ɗi ɓe meti, ammaa bi'uɗo ko wooɗaa dow Ruuhu Allah o yaafantaake. [32] Fuu bi'uɗo ko wooɗaa dow Ɓii Neɗɗo, ɗum waaway yaafanaakimo. Ammaa fuu bi'uɗo ko wooɗaa dow Ruuhu Allah, o yaafantaake haa abadaa.