Bible Verses On A TopicTopics God Blessing Come As You Are Commandments Curse Financial Blessing Free Will God's Grace God's Love God's Will God's Timing I Will Never Leave You Miracles Names of God Offerings Plans Being Saved Trinity Time Unconditional Love Viruses / Diseases Who God Is Good Character Acceptance Abstinence Accountability Boldness Caring Cleanliness Commitment Confidence Contentment Courage / Brave Compassion Discipline Faith Grateful Hospitality Humble / Humility Honest Honor Integrity Kindness Love Modesty Mercy Patience Sanctification Self-Control Trust Bad Character Anger Betrayal Bullying Bitterness Complaining Conflict Fear Foolish Hypocrite Jealousy Judgmental Lazy Pride Revenge / Vengeance Vanity Violence Sins Abortion Addiction Adultery Apostasy Cursing Divorce Envy Fornication Gluttony Gossip Greed Hate Lust Lying Masturbation Procrastination Theft Life Aging Animals Adoption Birthday Beauty Being Alone Dating Death Depression Disappointment Discernment Exercise Ethics Fasting Finding Love Focus Family Food Guilt Health Happiness Hell Infertility Job Loss Loss Mental Illness Music Marriage Putting God First Pain Parenting Struggle Sex Trials Temptation Verse For Men Verses For Women War Wealth Widows Church Attending Church Birth Of Jesus Church Persecution Deacons False Teachers Going To Heaven Holy Spirit Messiah In The Bible Pastors Praising God Parables From Jesus Pentecost Speaking in Languages Tithing Worship Womens Roles Mysteries Aliens Cancer Destiny Dinosaurs Dragons Dreams Flat / Round Earth Giants in the Bible Last Days / Future Unicorns Angels and Demons Archangels Angels Beelzebub Demons Guardian Angels Lucifer Sorcerer / Magic Math Signs Number 3 Number 5 Number 7 Number 8 Number 10 Additional Alcohol Abundance Abomination Broken Heart Cannibalism Death Penalty Drugs Evil Emotions Halloween Helping the Poor Miscarriage Police Officers Piercings Polygamy Revival Sadness Science Self Defence Slavery Suicide Talent Tattoos Work Church: [Holy Spirit] Jong’ad Bura 3:10-14[10] Much Ruoth Nyasaye nobiro kuome, mi nobedo jatend jo-Israel. Nodhi kedo gi Kushan-rishathaim ma ruodh Mesopotamia, mi noloyo, nikech Ruoth Nyasaye nochiwo ruodhno e lwete. [11] Omiyo piny Israel nobet gi kue kuom higni piero ang’wen. Bang’e Othniel wuod Kenaz notho. [12] Timbe jo-Israel nochako obedo maricho kendo e nyim Ruoth Nyasaye, omiyo Ruoth Nyasaye nothuwo Eglon ruodh Moab mondo oked kodgi. [13] Eglon nochoko jo-Amon gi jo-Amalek, eka ne gidhi mi giloyo jo-Israel, kendo ne gikawo dala mar othidhe. [14] Jo-Israel nobedo e bwo loch Eglon ruodh Moab kuom higni apar gaboro. Mathayo 12:31-33[31] Mano emomiyo awachonu ni, richo duto mag ji nowenigi kaachiel gi ayany duto magiyanyogo Nyasaye, to ayany ma ng’ato oyanyogo Roho to ok nowene. [32] Ng’at mowacho wach moro marach kuom Wuod Dhano, to owene, to ng’at mowuoyo marach kuom Roho Maler ok nowene e pinyni kata e piny mabiro. [33] “Ka ng’ato dwaro olemo mabeyo, to nyaka obed gi yath maber. To ka en gi yath marach to oyudo mana olemo maricho, nikech yath ing’eyo mana gi olemo monyago. Luka 24:45-49[45] Eka nomiyogi rieko mar winjo tiend weche mondiki e Muma, [46] kendo nowachonigi niya, “Ondiki e Muma ni Mesia nyaka sandi, mi chier kuom joma otho chieng’ mar adek, [47] mondo wach loko chuny olandi ni ogendini duto, chakre Jerusalem, mondo owenigi richogi e nyinge. [48] Un muneno wechegi ema nyaka unyis ji mamoko. [49] To bende ng’euru ni abiro oronu mich mane Wuora osingore ni nomiu, to beduru abeda Jerusalem nyaka chop uyud teko moa malo.” Johana 3:6-8[6] Gima ringruok onywolo en mar ringruok, kendo gima Roho onyuolo en mar Roho. [7] Omiyo kik ibwogi ka awachoni ni nyaka nywolu nywol manyien. [8] Yamo kudho kuma ohero, kendo iwinjo dwonde, to ikia kuma oaye, kata kuma odhiye. Gima kamano bende ema timore ni ji duto ma Roho onywolo.” Rumi 8:2-6[2] nikech ka ng’ato ni kuom Kristo, to chik mar Roho makelo ngima osegonye kuom chik makelo richo kod tho. [3] Gima Chik Musa ne ok nyal timo nikech nyawo mar dhano e gima Nyasaye notimo kane ooro Wuode e kido mar ringruok machal mana gi ringrewa matimo richo, mondo obed misango magolo richo. Kamano, kane en e ringruokno, nomiyo bura oloyo richo, [4] mondo tim makare ma Chik dwaro ochop kare kuomwa, wan ma koro wawuotho kaka Roho dwaro, to ok kaka ngima mar dhano dwaro. [5] Joma timo gik ma ngima mar dhano dwaro, paro mana weche mag dhano, kendo mano kelo tho, [6] to joma timo gik ma Roho dwaro, paro mana weche mag Roho, kendo mano kelo ngima kod kue. 2 Korintho 5:16-18[16] Omiyo koro ok wanon tim ng’ato e yo ma dhano nonoe. Kata obedo ni ne wang’eyo Kristo e yorno, to koro ok wang’eye kamano. [17] Ka ng’ato obedo kuom Kristo to ochueye ng’ama nyien. Gik moko duto machon osekadho, kendo gik manyien osechopo. [18] Mago duto a kuom Nyasaye. En owuon ema ne omiyo wawinjore kode kuom Kristo, kendo nomiyowa tich mar kelo winjruok e kinde gi ji mamoko bende, 1 Weche Mag Ndalo 12:18-20[18] Eka Roho nolor kuom Amasai, jatend thuondi piero adek kande mowacho niya, “Wan kodi Daudi! Wan jogi, wuod Jesse. Wamosi! Wamosi! Wamoso Jakonyni bende! En Nyasachi makonyi.” Eka Daudi norwakogi, moketogi kuom joge mag lweny. [19] Kane Daudi dhi gi jo-Filistia mondo giked gi Saulo, jo-Manase moko noweyo Saulo modok ni Daudi. Kata kamano Daudi ne ok okonyo jo-Filistia, nimar kane jotendgi oseporo wach, ne giriembe. Ne giwacho niya, “Dipo kondhogowa kodok ni Saulo ma ruodhe, mi okelnwa masira.” [20] Jo-Manase ma nodok ni Daudi kane odhi Ziklag, ne gin Adna gi Jozabad gi Jadiael gi Mikael gi Jozabad gi Elihu kod Zilthai. Ng’ato ka ng’ato kuomgi ne jatend jolweny alufu achiel mag jo-Manase. Zaburi 52:1-3[1] In ng’ama ratego, ang’o momiyo isungori nikech richoni? Hera mar Nyasaye osiko pile nyaka chieng’. [2] Ichano timbe ma idwaro hinyogo ji, kendo lewi mihangogo ji bith ka wembe. [3] Ihero timbe maricho moloyo mabeyo kendo miriambo berni moloyo adiera. Mika 3:8-10[8] To an, Roho mar Ruoth Nyasaye opong’a, momiya teko gi rieko kod chir mar nyiso jo-Israel richogi. [9] Winjuru, un jo-Israel mochayo timbe makare, kendo ma loko adiera bedo miriambo. [10] Ugero Jerusalem, dala Nyasaye, gi remo kendo e yo mamono. Tich Joote 2:1-5[1] Kane chieng’ Pentekost ochopo, noyudo joma oyie duto ochokore kanyakla. [2] Ne gipo ka giwinjo koko moa e polo ma mor ka yamo ma kudho matek, mi kokono nopong’o ot duto mane gibetie. [3] Eka ne gineno gik machalo gi ligek mach ma liel kowuoknigi, kendo opiyo kuom ng’ato ka ng’ato. [4] Giduto Roho Maler nopong’ogi, mi gichako wuoyo gi dhok mopogore opogore, mana kaka Roho nomiyogi teko mar wuoyo. [5] To ne nitie jo-Yahudi moko e Jerusalem mane oluoro Nyasaye. Ne gia e pinje duto manie piny. Luka 24:45-47[45] Eka nomiyogi rieko mar winjo tiend weche mondiki e Muma, [46] kendo nowachonigi niya, “Ondiki e Muma ni Mesia nyaka sandi, mi chier kuom joma otho chieng’ mar adek, [47] mondo wach loko chuny olandi ni ogendini duto, chakre Jerusalem, mondo owenigi richogi e nyinge. 1 Johana 2:19-27[19] Ne giweyowa nikech ne ok gin jowa, to ka dine gibed jowa, to dine gisiko kodwa. To ne giweyowa mondo ong’ere malong’o ni giduto ok gin jowa. [20] Un ema Ng’ama Ler osewirou, omiyo un duto ung’eyo adiera. [21] Andikonu, nikech ung’eye, bende ung’eyo ni onge miriambo mawuok kuom adiera kata matin. [22] Jamriambo en ng’a? Donge en mana ng’at makwer ni Yesu ok en Kristo? En e Jasik Kristo, nikech odagi Wuoro kaachiel gi Wuowi. [23] Ng’at modagi Wuowi ok nigi Wuoro bende, to ng’at moyie Wuowi ema nigi Wuoro bende. [24] Un to neuru ni wach musewinjo nyaka a chakruok osiko e chunyu. Ka gima nuwinjo nyaka a chakruokno osiko e chunyu, to pile unusik ka unie achiel gi Wuowi kod Wuoro. [25] Ma e singruok mar ngima ma nyaka chieng’ mane osingore ni nomiwa. [26] Asendikonu wechegi kuom jogo madwaro wuondou. [27] Un to, Roho mane Kristo omiyou osiko kuomu, omiyo ok uchando ng’at mapuonjou gik moko duto, kendo puonj mare en adier, ma ok miriambo. Kuom mano, sikuru kuom Kristo mana kaka Roho osepuonjou. Luo Bible 2015 Dholuo DC Bible © Bible Society of Kenya and Bible Society of Tanzania, 1976